Kako je hrvatski trojac analitičara predvidio Trumpovu pobjedu

Kako je hrvatski trojac analitičara predvidio Trumpovu pobjedu uz Facebook i Twitter

Hrvatski računarac, (astro)fizičar i politički ekonomist ispitaju nekoliko stotina ljudi na društvenim mrežama i predvide pobjedu Donalda Trumpa na američkim izborima? Ovaj pomalo šaljivi i daleko pojednostavljeni prikaz događaja prije nekoliko mjeseci činio bi se prilično nevjerojatnim, ali tako je bilo - britansko-hrvatski startup Oraclum Intelligence Systems uspješno je predvidio da će Hillary Clinton u konačnici imati više glasova, a opet izgubiti izbore, što su se tek rijetki usudili izreći. Jučer su održali predavanje u agenciji Bruketa&Žinić OM, gdje su objasnili i kako su do rezultata došli, što je bila i prilika da objavimo intervju s njima.

Vuk Vuković na jučerašnjem predavanju u agenciji Bruketa&Žinić OM.
Vuk Vuković na jučerašnjem predavanju u agenciji Bruketa&Žinić OM.

Kad su Mili Šikiću, Dejanu Vinkoviću i Vuku Vukoviću nakon pobjede Donalda Trumpa počele stizati čestitke sa svih strana, osjećaji su im bili podvojeni. S jedne strane, bili su sretni jer se njihov model na kojemu su dugo radili pokazao točnim, s druge su bili djelomično šokirani jer su i sami, pod utjecajem medija, bili pod dojmom da će pobijediti Hillary Clinton. No, njihova znanstvena metoda pobijedila je mnoštvo prognozera i  stručnjaka koji su do tada imali velik uspjeh u predviđanju američkih izbora, jer se u konačnici ispostavilo da su oni bili u krivu, a hrvatska tvrtka s adresom u Cambridgeu – u pravu.

Uspješni su bili i u predviđanju rezultata takozvanog Brexita, a svoju su metodu usavršavali na hrvatskim izborima 2015. i 2016. godine nakon čega su došli do zaključka o pogrešnom načinu uzimanja uzorka. Kako je Vuk pojasnio, “uzorak mora imati jednako zapostavljene sve strane”.

The time has come! #ElectionDayFirst and foremost we would like to thank everyone who participated in our survey and…

Geplaatst door Vuk Vuković op Dinsdag 8 november 2016

Samo 3 ključna pitanja za 450 ispitanika

No, kako su uopće došli do tih rezultata? Objašnjenje je, barem naizgled, jednostavno. Njihova se anketa odvija samo putem interneta, što znači da moraju sami izgraditi vlastitu bazu ispitanika, kojoj postavljaju tri ključna pitanja.

Uz standardno “za koga ćete glasovati” pitamo ih za koga misle da će pobijediti u njihovoj državi ili regiji te kako misle da će ostali u njihovoj državi odgovoriti na to isto pitanje. Metoda se dakle temelji na konceptu mudrosti masa (wisdom of crowds). To je ujedno i glavni razlog zašto ona radi i na relativno malom uzorku (u ovom slučaju 450 ispitanika). Za razliku od anketa čija se procjena mora temeljiti na reprezentativnom uzorku kojeg oni moraju prilagođavati s vrlo limitiranim brojevima ispitanika, kod nas je samo bitno uloviti politički moment – drugim riječima “kako narod diše”.

Iako se anketiranje putem društvenih mreža čini kao pravom zamkom za nailazak na “društvene balončiće”, Vuk objašnjava kako su tome doskočili. Sam koncept mudrosti masa nije često dovoljan za preciznu predikciju, napominje, jer se ljudi često druže samo s istomišljenicima, što ih dovodi do pristranosti. Njihova pak metoda taj problem rješava tako da gleda društvenu mrežu ispitanika, odnosno kako su glasali njihovi prijatelji na društvenim mrežama.

Naravno, svi ti podaci su anonimizirani i mi ne možemo znati tko je kako glasao, već samo vidimo s kakvom grupom ljudi pojedina osoba ostvaruje interakciju. Oni koji se druže u heterogenim grupama, izloženi različitim mišljenjima, su u pravilu bolji prognozeri, dok oni u homogenim balončićima su loši prognozeri. Mi možemo mjeriti tu pristranost i time prilagođavati našu predikciju.

Medijska pristranost bila je faktor i prije pojave društvenih mreža

Što se tiče “odgovornosti” društvenih mreža za ovakav rezultat izbora, posebice Facebooka, Vuk se ne slaže s tezom da su one u potpunosti krive za njega. Naime, napominje kako društveni baloni nisu nastali ni s društvenim mrežama ni s internetom.

Ljudi su i prije tražili izvore informacija koji odgovaraju njihovom svjetonazoru i, ako su htjeli, družili su se samo s grupama istomišljenika. To što im Facebook ili neka druga mreža servira vijesti koje žele vidjeti, rezultat je prije svega njihove potražnje za takvim vijestima. Uostalom, medijska pristranost bila je faktor puno prije pojave društvenih mreža.

U Americi je dobar primjer Fox Newsa na izborima 2000., gdje postoje znanstveni radovi koji pokazuju kako su naselja koja su bila izloženija gledanju Fox Newsa uoči izbora imala veći odaziv i glasovanje za Busha. Osim toga, Ameriku karakteriziraju desetljeća rasta nejednakosti, stagnacije plaća, a da ne govorimo o radikalizaciji društva u posljednjih 8 godina i pojavom stvari poput Tea Party pokreta. Korisnici kreiraju sadržaj društvenih mreža – one će samo biti preslika stanja u društvu, nikako njegov uzrok.

Ipak, iako su u slučaju referenduma u Velikoj Britaniji te predsjedničkih izbora u SAD-u njihova predviđanja bila poprilično precizna, kod hrvatskih je izbora bilo odstupanja. Vuk pojašnjava kako je riječ o drugačijoj vrsti izbora – u prva dva slučaja izbor je bio gotovo binaran (posebice u Velikoj Britaniji), dok se u Hrvatskoj radilo o višestranačkim izborima, što je dodatno zakompliciralo stvari. Nakon predikcije u Hrvatskoj model se dodatno usavršio, ističe, a testirat će se i dalje.

Izazovi vizualizacije podataka

Važan dio cijele Oraclumove priče čini i vizualizacija podataka, a za tehnički dio zadužena je tvrtka UX Passion, čiji CEO Vibor Cipan, koji je uz kolege Mladena Panića, Andreja Antolovića i Darka Čengije radio na projektu, ističe kompleksnog zadatka koji je bio pred njima.

Naime, nije se radilo samo sa statičkim podacima, već se moralo učestalo provjeravati rezultat modela i predikcija te prikazivati te rezultate. Osim grafičkog prikaza, podaci su imali i geolokacijski element – tako da su postojali podaci za svaku pojedinu saveznu državu. Prikazivani su podaci o predviđenom postotku osvojenih glasova za glavne kandidate kao i vjerojatnost pobjede pojedinog kandidata u pojedinoj saveznoj državi, te, konačno, vremenska dinamika i promjene istih podataka.

Poseban izazov predstavljao je prikaz podataka i na mobilnim uređajima, nastavlja, Bilo je potrebno optimizirati sam prikaz kao i metode prikaza podataka te upravljanje elementima poput grafova ili mapa. Rezultat svega je web aplikacija s backendom na kojem se odvijaju kalkulacije i same predikcije rezultata te dijelom orijentiranom prema samim korisnicima gdje se rezultati prikazuju. A kad te rezultate podijelite na društvenim mrežama, to nije samo obično ‘šeranje’.

Ne radi se o pukoj mogućnost dijeljenja sadržaja na tim mrežama (taj je dio trivijalan!). Stvar je, naime, da se podaci o social graphu i odnosima među pojedinim korisnicima i njihove predikcije rezultata uzimaju u obzir i čine osnovicu predikcijskog modela.

Ankete su bitne za praćenje trendova, ali mogu se koristiti za predviđanje samo ako su dobre

Za kraj, Vuković se jučer osvrnuo i na problem s anketama, koje se i dalje redovito koriste. Kako kaže, one nisu predviđanja, one daju presjek stanja u točki vremena i bitne su za praćenje trendova.

Iz trendova se može raditi predviđanje, ali samo ako su ankete dobre.

Svoj model Oraclum će nastaviti validirati na francuskim izborima u svibnju i njemačkima u listopadu, a u planu su i drugi, ovisno o mogućnostima financiranja. Kako kažu za sebe, startup su koji još uvijek radi na razvijanju komercijalne djelatnosti, odnosno svih mogućih primjena ovakve metode predikcija. Kao jedna od glavnih prednosti ističu se precizni rezultati na malom broju ispitanika – a procjena pobjede Trumpa u portfelju u ovom slučaju nikako ne može odmoći.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. MDM

    MDM

    29. 12. 2016. u 6:03 pm Odgovori

    Iako se tako često ne doživljavaju, društveni mediji baze su enormnog broja korisnika (sam facebook ih broji preko 1,6 milijardi). Iako naravno postoje određena ograničenja, filtriranjem korisnika prema karakteristikama (mogućnost društvenih mreža) moguće je prilično precizno (te uz znatne uštede vremena) “kreirati” uzorak za istraživanje.
    Uz adekvatno znanje mogućnosti primjene su virtualno neograničene i izvrsno je što se ovakve inovativne metode koriste i u Hrvatskoj, bravo!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."

Tehnologija

Može li ovaj tečaj (koji podržavaju Rimac i Sabol) o umjetnoj inteligenciji obrazovati 1% Hrvata?

Danas na internetu možete naći stotine besplatnih i plaćenih tečajeva, ali nisu svi jednako kvalitetni. Što donosi tečaj na koji se već prijavilo više od pola milijuna ljudi iz čitave EU, a u kojeg se "kunu" mnogi domaći stručnjaci?

Vodič

Najveće greške hrvatskih trgovaca za Black Friday (i što moraju bolje!)

U 2020. rijetko koja web trgovina propušta iskoristiti Black Friday maniju, ali nije to dan samo kada ćete staviti "POPUSTI" banner na web - što je sa zalihama i hostingom? Kako se pripremiti otkrivamo uz domaće stručnjake.