Ostvarujete dohodak iz inozemstva? Evo što morate napraviti

Ostvarujete dohodak iz inozemstva? Evo što napraviti da vas Porezna uprava ne ‘gnjavi’

Dogovorili ste dobar 'deal' s nekom od posredničkih agencija kao što je Toptal i njoj slične, napravili ste dobar posao, klijent je zadovoljan te novac "sjeda" na vaš žiro račun? Ali, što dalje? Treba li to negdje prijaviti? Treba li kakav postotak platiti državi da bi sve bilo uredno i čisto, po PS-u?

porez knjigovoda

Napomena uredništva: Nakon mnogobrojnih povratnih informacija freelancera na ovaj tekst, na čemu im zahvaljujemo, odlučili smo dodatno pojasniti određene dijelove koji su sada istaknuti kosim slovima. Imajte na umu da je tekst napisan s računovodstvenog aspekta, a ne iz pozicije poreznog savjetnika. Također, imajte na umu i da je ovo prvi “izlet” autorice u blogerske vode. 😉  

Ovakvih pitanja ima sve češće u zadnje vrijeme jer mnogo mladih ljudi radi izvrsne poslove putem interneta. Ako ste ostvarili ili tek planirate ostvariti drugi dohodak iz inozemstva te će vam isti biti isplaćen u neto svoti, dužni ste podnijeti godišnju poreznu prijavu u lokalnu poreznu upravu prema mjestu vašeg stanovanja. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave je 29. veljače za razdoblje koje se odnosi na cijelu prethodnu godinu. Godišnja porezna prijava dohotka obvezna je u slučaju da ste primili neto dohotke, a da pri tim isplatama nisu plaćeni doprinosi, porezi i prirezi. Porez na dohodak iznosi 25 posto te mu se pribraja stopa prireza, koja je za svaki grad ili općinu u RH različita. Stope prireza po željenim gradovima možete pogledati na stranici Porezne uprave.

Euri, dolari, kune?

Dohodak iz inozemstva potrebno je pretvoriti u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je dohodak ostvaren. Također, dužni ste platiti porez ako on nije plaćen u inozemstvu. Ako na dohodak sebi isplaćujete doprinose, tada prema Zakonu o porezu na dohodak trebate podnijeti JOPPD obrazac Poreznoj upravi gdje su vidljivi obračunati i isplaćeni neto primici, doprinosi, porezi i prirezi.

Pretpostavljam da vam sve to zvuči vrlo naporno, kao i većina stvari vezana uz računovodstvo, poreze i ostalo, međutim, vrlo je jednostavno.

Savjetujem da, kada sklapate poslove preko Toptala i sličnih posredničkih agencija preko kojih ćete ostvariti naknade, da iste te naknade ili primitke podnesete na kraju godine u prijavi poreza na dohodak poreznoj upravi. Oni će onda vama na temelju prijavljenog obračunati plaćanje poreza, ako ga isplatitelj naknada nije platio.

Ugovor o honoraru ili ugovor o djelu?

Ako ste sa svojim klijentom ugovorili ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu u kojem je navedena naknada za vaš rad te su na temelju neto iznosa obračunate i plaćene naknade, tada niste dužni predavati godišnju poreznu prijavu.

Ako ste dogovorili ugovor o autorskom djelu, onda se na neto naknadu obračunava 25% poreza i stopa prireza prema mjestu stanovanja. Autorski ugovor je delikatan u smislu da se autorskim djelom smatra neka radnja ili projekt koji se jednom napravi i za to djelo se isplati naknada, zbog čega je povoljniji u smislu da se trebaju obračunati samo porez i prirez. Na primjer, za izradu web stranice može se dogovoriti ugovor o autorskom djelu jer ćete jednu stranicu napraviti jedanput – i to je djelo ili projekt koji se jednom napravi. Dok bi se, recimo, održavanje društvenih mreža za klijente vodilo pod ugovor o djelu koje se događa uzastopno mjesečno.

Ako dogovorite ugovor o djelu, tada klijent ili naručitelj usluge treba platiti doprinose za zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje 1. stup (ako niste u 2. stupu). Ako ipak jeste i u 2. stupu, tada u 1. stup ide 15%, a u drugi 5% i, naravno, porez i prirez. Konkretno, ako preko ugovora o djelu dogovorite neto naknadu od 3000,00 kuna, doprinosi i porezi vam još ukupno iznose 3117,02 + neto naknada = 6117,02 HRK.

U slučaju autorskog ugovora, ako ste ugovorili 3000,00 HRK neto naknadu vama za isplatu, na taj se iznos obračunava 25% poreza koji na ovu naknadu iznosi 661,63 HRK te stopa prireza 18% (za Zagreb), koja ovom slučaju iznosi 119,69 HRK. Ukupno u državni proračun trebate uplatiti 780,72 HRK.

Možete si sami napraviti simulacije obračuna naknade za ugovor o djelu ili autorski ugovor.

Ali moram li baš sve to raditi…?

S ovom sam se temom prvi put susrela u razgovoru s prijateljima koji su jako “vudreni” i rade svakakve aplikacije, igre i druge zanimljivosti. Rade odlične stvari, dogovaraju polove s agencijama, novac sjeda – svima je super.

No, nije im palo na pamet da bi te svoje primitke trebali nekome prijaviti ili možda na njih platiti porez. Vjerujem da vas ima još takvih. Znam, reći ćete da vam to nitko nije rekao i da niste znali. Dakle, vjerojatno sjedite u svojim sobicama, uredima, coworking prostorima i lijepo razvijate nove digitalne stvarčice i mislite da je to dovoljno – no nije. Nemojte se zezati s Poreznom upravom, jer kad vam u jednom trenutku “lupe” veliku naknadu na sve što ste do sada primili na svoj žiro ili tekuće račune (Porezna može dobiti uvid u sve), nećete se moći izvući na neznanje. Svima koji često imaju ovakve vrste dohotka savjetujem da se obrate poreznom savjetniku u lokalnoj Poreznoj upravi i da se posavjetuju o svojim obvezama u vezi dodatnih dohodaka. Možda na prvu ne dobijete potrebne odgovore, ali ako budete uporni, vjerujem da ćete dobiti sve što trebate.

Željela bih još jednom napomenuti da je ovaj tekst napisan s računovodstvenog aspekta i govori o tome kako bi se vaš drugi dohodak trebao obračunavati i kome ga je potrebno prijaviti. Što se tiče poreznih i pravnih savjeta i u vezi sklapanja ugovora i oporezivanja, svakako se, kako je već i rečeno, treba konzultirati s poreznim referentom, poreznim savjetnikom ili pravnikom.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zvonimir Gembec

    Zvonimir Gembec

    13. 10. 2015. u 12:53 pm Odgovori

    Porezna uprava IMA uvid u sve,naime za provjeru stanja i prometa po privatnim računima im ne treba nikakav nalog i mogu ga vidjeti u svakom trenutku. Znači svaki low level referent u poreznoj upravi u svakom trenu može vidjeti promet po vašem tekućem računu. Znači one neke smiješne “DOS” aplikacije koje vidite u poreznoj, na 14″ LCD-ovima izmedju stupova papira u svijetlo žutim mapama im actualy omogučavaju da sve vide u realnom vremenu. Sa tvrtkama je malo drukčija situacija, treba im nekakvo odobrenje / nalog ili je samo u pitanju clearance level, not sure, ali mogu vidjeti i to. No za privatne osobe, to se sve vidi bez obzira koja je banka i bojim se da nakon ulaska u EU, ista stvar će vaziti za SVE banke u EU. Znaci, nemojte se začuditi da će se ( ako vec nije ) vidjeti i novac koji Vam sjeda recimo na račun u UK.

  2. Matija Raos

    Matija Raos

    13. 10. 2015. u 1:27 pm Odgovori

    Tekst je pun dezinformacija… “Konkretno, ako preko ugovora o autorskom djelu dogovorite neto naknadu od 3000,00 kuna, doprinosi i porezi vam još ukupno iznose 3117,02 + neto naknada = 6117,02 kuna. Zbog toga vam tu vrstu ugovora ne bih preporučila.
    A u slučaju honorarnog ugovora – ako ste ugovorili 3000,00 kuna neto naknadu vama za isplatu, na taj se iznos obračunava 25% poreza koji na ovu naknadu iznosi 661,63 HRK te stopa prireza (za Zagreb) 18%, što u ovom slučaju iznosi 119,69 HRK. Ukupno u državni proračun trebate uplatiti 780,72 HRK, što je puno prihvatljivije i jednostavnije. Ako to činite svaki put kada ostvarite druge dohotke koji nisu vezani za vašu redovnu plaću, savjetujem vam da platite porez i prirez zbog čega nećete morati na kraju godine podnositi prijavu dohotka Poreznoj upravi.”. Ne igrajte se s poreznim savjetima 😉

  3. Tomislav Pokrajčić

    Tomislav Pokrajčić

    13. 10. 2015. u 1:45 pm Odgovori

    Vjerojatno omaška, ali davanja od 3117,02 HRK se odnose na ‘ugovor o djelu’, a ne na ‘ugovor o autorskom djelu’.
    Uz ‘ugovor o autorskom djelu’ ide ‘autorski honorar’ na kojeg ide 780,72 HRK davanja.

  4. Kristina

    Kristina

    13. 10. 2015. u 2:49 pm Odgovori

    Kako ide procedura sa primanjem na PayPal? Odnedavno PayPal više ne isplaćuje sredstva automatizmom na račun u banci, pa novac može ostati na PayPalu i dalje se trošiti za online kupovinu. U pravilu taj novac nije ni ušao u Hrvatsku. Može li Porezna pristupiti ičijem PayPalu, i po kojoj osnovi? Postoji li vjerojatnost da će to biti moguće?

    • Zvonimir Gembec

      Zvonimir Gembec

      13. 10. 2015. u 3:03 pm Odgovori

      Naime, imamo činjenicu da za svaku novu zemlju je ulazak paypala trajao neko vrijeme, uplate sa PayPala su bile relativno brzo moguce, no uplate na Paypal je uvijek trebalo čekati neko vrijeme, e sada, da li to znači da su izmedju ostalog trebali povezati i poreznu, e to vidiš, nisam siguran, no ne bih to skroz isključio.

  5. mrki444

    mrki444

    13. 10. 2015. u 5:32 pm Odgovori

    Jel postoji neki iznos koji možemo povući s Paypal-a, a da ne privučemo pzornost Porezne službe? Koja je granica, pošto neki zarađuju par tisuća kuna godišnje nego 100kn mjesečno.

  6. ime i prezime

    ime i prezime

    13. 10. 2015. u 6:53 pm Odgovori

    Koji je vama kikiriki, kakva porezna :3 Neka od debitnih kartica tipa Skrill ili Payoneer i samo peri deri :3 Naravno uz sitnu naknadu i vadiš lovu na bankomatu… Sigurno bolje nego dati jedne lipe uhljebima.

    • Kristina

      Kristina

      13. 10. 2015. u 9:43 pm Odgovori

      Payoneer je brend MasterCarda, zar stvarno misliš da je teško locirati još jedan račun na tvoje ime i prezime, makar bio u SAD-u? 🙂 Prisjeti se što je trebalo dati pri registraciji Payoneera… sken osobne a mislim čak i OIB?
      Druga stvar, čim provlačiš bilo kakvu karticu kroz domaće bankomate, ponovno se bilježi transakcija, nije nimalo anonimno.

  7. Davor

    Davor

    14. 10. 2015. u 3:10 am Odgovori

    Ako si primio “neto” X novaca na koje nije plaćen porez i doprinosi – znači da si primio bruto iznos.
    Autorici pojmovi nisu sasvim jasni. I misli “da je to teško”.

    A ima još..

  8. Igor

    Igor

    14. 10. 2015. u 10:22 am Odgovori

    Zašto se novci jednostavno ne uplate na tekući i nikom ništa? 🙂
    Porezna nema uvid u tekući bez naloga ili bez dojave od strane same banke ukoliko je riječ o enormnim i sumnjivim iznosima uplata. Stranac koji uplaćuje ionako ne zna gdje / na što uplaćuje, da li je tekući ili žiro, njemu ispada svejedeno, a uplata se either way može odraditi. Konkretno u PBZ-u je limiti cca 8000 kuna dnevno ako se ne varam.

    • Zvonimir Gembec

      Zvonimir Gembec

      14. 10. 2015. u 11:29 am Odgovori

      Ima, ima, vidio na svoje oči prije par mjeseci, porezna ima uvid u sve, cak i lower positioned clerk vidi sve. Naime, prijava poreza je samo objasnjenje sta su bile te uplate koje vide. Kada se uplate enromni iznosi, tada ih sustav samo prompta da obrate pažnju na tebe i tu uplatu.

  9. Kressimir Karamazen

    Kressimir Karamazen

    14. 10. 2015. u 1:39 pm Odgovori

    Hvala na informaciji. Buduchi da je moja tvrtka u Nizozemskoj, placham ja PDV u Nizozemskoj (21%) ako freelancer iz Hrvatske za mene radi, a naknadu dobiva preko raccuna. Dobro je znacci znati da nisam obavezan nissta prijavljivati hrvatskom porezniku. Formule za PDV u Nizozemskoj objavio sam na svojoj webstranici.

  10. D.

    D.

    14. 10. 2015. u 3:21 pm Odgovori

    Kazne su jako velike i dobro se informirajte da niste u sivoj zoni. OIB je uveden iskljucivo zbog poreznog sustava (ISO7064). S jednim queryjem putem CIS-a moguce je vidjeti SVE gdje vam se OIB/VAT spominje. Od prometa po IBAN-u, preko faktura za telekomunikacije (fiskalizacija ftw) pa do toga gdje vam dijete ide u vrtic. Laznu sigurnost daje situacija jer jos nije do kraja sve povezano. U jednom trenu ce samo krenuti kazne. Bilo direktno (promet po racunu) ili indirektno (kupnja iznad sluzbene financijske mogucnosti – npr kupite polovni auto).

    • Nikolina

      Nikolina

      15. 10. 2015. u 8:48 am Odgovori

      Službenim upitom i sudskim nalogom mogu tražiti ispis svih transakcija od bilo kojeg izdavatelja kartica u RH i inozemstvu…. Dakle, mogu doći do svih podataka ako ćete im po nečemu biti sumnjivi ili ako vas “dobronamjerna” konkurencija ili “dobronamjerni” susjed anonimno prijavi za utaju poreza….

  11. Bozidar

    Bozidar

    14. 10. 2015. u 9:51 pm Odgovori

    Na webcampu je bilo govora o stanju freelancera u svijetu, posebno u Toptal svijetu. Hrvatska Toptal scena je koliko sam ja vidio medu glavnima u Toptalu i mislim da bi mogli za ovakve clanke konzultirat i neke ljude iz Toptal mreze u RH, posebno jer vecina njih (ili svi) rade tako da imaju otvorenu firmu i posao preko Toptala odraduju, tj primaju novac na svoju firmu i to se vodi kao bio koji drugi posao za klijente.

  12. Ivo

    Ivo

    10. 12. 2015. u 11:45 am Odgovori

    Fali dosta stvari, a mislim da ima i grešaka.

    U roku od 8 dana treba predati JOPPD, ako se radi o uplatama iz inozemstva. I tada, mislim, da NISTE dužni predavat godišnju prijavu. Također, valjda je isplativije to rješit u roku 8 dana, jer JEDINO TADA imate pravo na odbitak za Autorske, inače ako idete na godišnju prijavu koriste se porezni razredi i nema odbitka.

    Dalje kažete “Također, dužni ste platiti porez ako on nije plaćen u inozemstvu. ” Koji porez? Tko, ja ili naručitelj?

    I još, niste spomenuli Ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

    Za ove što pričaju o izbjegavanju prijave… nadajte se, sve do jednog dana 🙂

  13. zoran

    zoran

    12. 02. 2016. u 10:15 am Odgovori

    Ne znam ali nisam siguran u točnost teksta. Kao prvo NEMA zdravstveno osiguranje za 2.D iz inozemstva – plaća Vas netko izvana, čemo onda zdravstveno ovdje???
    Kao drugo nigdje niste spomenuli sastav PDV-a u slučaju da se prelazi 233000kn na godišnjoj razini, ali dovoljno je da u prosinci npr. imate 20000kn i vi MORATE u sustav PDV-a odmah od druge godine (u ovom slučaju drugog mjeseca). Pa onda zavrzlame oko toga da ako vas plaća firma iz EU vi ulazite u PDV sustav. mada su oni platili PDV u svojoj državi pa vi samo preko e-porezne trebate dojavljivati da je obveza PDV-a na njima. Plus sve kada ste u sustavu PDV-a (makar ga vi i ne trebate plaćati) morate izdavati fakture toj firmi … zezancija i kompliciranje do bola.

    • Ivo

      Ivo

      12. 02. 2016. u 11:26 am Odgovori

      Tako je zorane, i još gore. S time, očekujući brojne ubrzane izmjene i dopune mase zakona idućih godina, biti će još gore. Zbilja, čovjek sam koji može sve trpit, ali ovo u HR nema više smisla ni za takve ljude. Nakon što sam odbio desetke ponuda za posao vani, sada stvarno planiram odlazak. Još kad sam vidio Lucijana Carića šta priča jučer u HRT emisiji govornica o pečatu i štambilju i ostalim besmislicama, i kako on sa svojih 55god radi na seljenju firme van HR, smučilo mi se.

  14. Valentino

    Valentino

    03. 03. 2016. u 4:18 pm Odgovori

    Pozdrav..ja imam 23 godine i nemam pojma o porezima i prirezima..sramota da..
    Nego…
    Ja imam pitanje..
    Radim od prosle godine u njemackoj,od 1.7 i dobio sam u Hrvatsku pismo da prijavim porez i prirez iz inozemstva..ok..
    Ali neznam kako..zovem u ministarstvo financija,prespajaju me na druge..drugi mi se nejavljaju i tako u krug..
    Iako placam sve sto moram u njemackoj,moram sam prijavit kolko sam ja skuzio..
    Molim pomoc..kako da im prijavim ak mi se niko nejavlja..
    A ja nemogu ic u HR sam tak..moram radit..hvala unaprijed

  15. Antonija

    Antonija

    20. 06. 2016. u 1:37 pm Odgovori

    Nakon čitanja teksta i svih komentara – i dalje mi niš nije jasno. Zašto je biti freelancer tako jeb*** teško u RH?! Imam toliko znanja i volje za raditi, ali se ne usudim tražiti klijente jer imam noćne more od hrvatske birokracije. Svatko tumači zakone na svoj način… Fakat nema smisla.

  16. Annie

    Annie

    28. 06. 2016. u 4:45 pm Odgovori

    Poštovani,
    što ako imam rijetku, točnije samo jednu uplatu na žirac, i to od tijela državne uprave kojem ja ispostavim fakturu na bruto iznos?
    Hoće li to onda doprinose i sve poreze platiti oni kao naručitelj, ili to moram ja prema Poreznoj?
    Budući da sam u svem malo neiskusna, a muči me isti problem kao i Antoniju gore, bila bih zahvalna da mi netko kaže što mi je činit da si ne bih IRS nakačila na vrat…
    Hvala!

  17. MAtthias

    MAtthias

    08. 08. 2016. u 10:14 am Odgovori

    Mislim da još nismo razjasnili poreznu-paypal-payoneer.

    Dakle,ja mislim da porezna može vidjeti uplate koje stižu s paypala na žiro račun jer je paypal ne njega vezan. To je jasno Međutim paypal račun može otvoriti svatko i pod lažnim imenom. Kada ga vežete sa payoneer karticom onda nitko ne može znati tko je vlasnik paypala i payoneera. Payoneer kartica se dobiva preko online zahtjeva na temelju preslike osobne, vozačke ili putovnice!! To je jedini podatak koji firma PAyoneer o tebi ima. Pitanje je da li će Porezna slati zahtjeve PAyoneeru da oda podatke kljenta. Drugo, preslike tih dokumenata se lako mogu falsificirati, pošaljete drugo ime ili OIB. Tada vas nitko ne može naći. A i da je pravo ime, tko može dokazati da ste to baš vi. Uostalom, preko ebaya se može prodavati i puniti paypal račun, pitanje je da li porzen aim apravo i volju pregledavati sve uplate…

  18. Goga

    Goga

    19. 09. 2016. u 2:02 pm Odgovori

    Pozdrav
    Sad sam s porezne . Gđa je ukucala oib u komp i izasli su svi računi koji su u Hrvatskoj na moje ime
    Dalje nije klikala pa ne znam detalje

    • katarina

      katarina

      25. 10. 2016. u 5:54 pm Odgovori

      Postoji porezni priručnik za građane a pdf je na websajtu porezne uprave.U njemu piše specifično za studente:
      “2.12 UČENIK I STUDENT
      2.12.1 UČENIK I STUDENT ZA RAD PREKO UČENIČKIH
      I STUDENTSKIH UDRUGA
      I. PROPISANI POREZI
      1. Porez na dohodak od drugog dohotka – obračunava se i plaća iz primitaka
      iznad 50.000,00 kn godišnje za rad preko učenićkih i studentskih udruga.
      2. Prirez porezu na dohodak – obra~unava se i pla}a ako je u mjestu prebivali-
      {ta ili uobi~ajenog boravi{ta u~enika i studenta prirez propisan gradskom ili
      op}inskom odlukom.
      Paypal se ne spominje,za to morate imati 18 godina a onda ste kao i svi drugi,25% paušal i prirez grada u kojem živite.Na kraju godine obrazac DOH prihodi iz inozemstva.Istina je da RH i USA imaju dogovor i da se vidi na zahtjev šta imate u paypalu ali samo ako naša uprava zatraži.Kad to dođe u RH onda je to druga priča.Možete prebaciti s paypala na jednu od kartica koja se nevidi i plaćati s njom ali samo na netu.Ako dižete keš u našoj banci na bankomatu onda se to vidi.Ja pisala poreznom savjetniku i on pojam nema,kaže da to niko ne plaća i poslao mi tu knjigu.Neznam što bi vam savjetovala…..

  19. samanta

    samanta

    20. 10. 2016. u 7:21 pm Odgovori

    Ja pronalazim kupce za tuđe proizvode na clickbanci za postotak od prodaje i to mi šalju na deviznu,štednu visu u PBZ.Dali je dovoljno platiti paušal 25% kad novac stigne a na kraju godine obrazac DOH porez na prihod iz inozemstva s obzirom na ostale prihode?(Odbijaju karticu žiro računa)

  20. Zeljko

    Zeljko

    23. 10. 2016. u 12:14 am Odgovori

    Kod nas NIIIIIIIŠTAAAAA ne valja. Osobno imam ideja, znanja i volje, imam gotovu app koja bi išla, ali spadam u grupu starijih developera i kao takav nisam dobra roba za ‘poslovne anđele’. Tako da za odlijepljivanje od nuline nule morao bi se uzdati u se, a tu te svatko gleda kao sumnjivca, a zanimljivo najviše političari (koji su lopovi dokazano). Ja hoću platiti porez, ali dajte to regulirajte da bez straha stavim barem paypal button na web stranicu i na kraju razdoblja to sredim u poreznoj (znam, dok to reguliraju ja ću biti pred penzijom). Kad smo još uvijek stoka tu u Europi koja ne može kreirati Google merchant account i kao fizička osoba postaviti paid aplikaciju na Play Store, dok recimo Azerbejdžanac može.

  21. Kresimir Karamazen

    Kresimir Karamazen

    25. 10. 2016. u 8:51 pm Odgovori

    Ako iz Hrvatske (kao privatna osoba ili poduzece) radite za neko poduzece iz Nizozemske onda oni u svojoj zemlji placaju/administriraju PDV, tj. ‘BTW’, a vi ne. Vi njima izdajete racun bez PDV-a. To se moze vidjeti sa sajta porezne uprave:

    Diensten in en uit het buitenland

    Geldt voor u het volgende?
    Gaat het om een dienst aan een ondernemer? ja
    Ik ben: de afnemer
    Neemt u 1 van de volgende diensten af? nee
    -diensten die te maken hebben met onroerende zaken
    -diensten die te maken hebben met het verlenen van toegang tot evenementen op het gebied van cultuur, kunst, sport, wetenschap, ontspanning of onderwijs
    -verhuur van een vervoermiddel voor korte periodes
    -personenvervoer
    -restaurant- of cateringdiensten
    Resultaat:
    De dienst is belast in uw land. In dit geval Nederland. De dienstverlener verlegt de btw naar u.
    Wat moet u als Nederlandse afnemer doen?
    U krijgt een factuur zonder btw. De dienstverlener verlegt de btw naar u.
    U geeft deze dienst aan in uw btw-aangifte. U moet dan zelf de btw berekenen. Hierbij geeft u de dienst aan in het tijdvak waarin deze aan u is geleverd.
    U geeft de btw op als voorbelasting, u betaalt dan per saldo niets. Dit kan alleen als u recht hebt op aftrek van btw.

    • Ivo

      Ivo

      25. 10. 2016. u 10:37 pm Odgovori

      Kresimir Karamazen, mislim da je tako isto i sa BiH. Kad izdaješ račun za svoje usluge nekom poduzeću u BiH, tada se ne iskazuje PDV. Nek me ispravi netko ako griješim(?).

  22. Pofi

    Pofi

    01. 11. 2016. u 4:29 pm Odgovori

    U ovoj prokletinji od drzave nista ne funkcionira kako bi trebalo. Radim vec godinu i sitno aktino kao freelancer. Primanja budu npr 500USD mjesecno, no upwork uzme 20%, pa dok ja to dobijem platim fee, kad prenosim iz valute u valutu platim fee i kad dizem na tekuci racun platim fee. Uz sve to, koliko sam skuzio citajuci komentare, ja bih morao platiti jos toliko nasoj poreznoj. Znaci na 500USD mjesecno ja bih na kraju krajeva ostao sa 200 i nest sitno. Postoji li neki drugi nacin pomocu kojeg bih mogao sacuvati vise od 60% svoje zarade, jer ako moram svaki mjesec placati vise od 1500 kuna poreza pa jebes sve to i takvu drzavu usranu.

  23. Dino

    Dino

    21. 12. 2016. u 9:20 pm Odgovori

    Ja jos uvijek vazem izmedu 2 opcije koje mi se nekako cine najprihvatljivije, pausalni obrt i Winglio rent a company uslugu sa opcijom isplate dividende. Malo me strah obrta jer nemam neke stabilne prihode a preko Winglia, kad uracunam troskove i porez na dividendu, ostane mi oko 80% neto.

  24. Aygo

    Aygo

    22. 12. 2016. u 8:14 pm Odgovori

    Od 1.1.2017 porezna gleda sve račune i tekuće i žiro također. Banke će dostavljat stanja tako da ako imate i kunu viška bez pravdanja postajete sumnjivi poreznoj.

  25. Anči

    Anči

    23. 12. 2016. u 10:06 pm Odgovori

    Banke su dosad Poreznoj slale podatke o tekućim računima građana i računima štednje (oročenja), dakle mogli ste povlačiti lovu s PayPala na devizni tekući bez beda, ALI od 1.1.2017. banke će Poreznoj slati i podatke o deviznim tekućim računima. MOŽE se dogoditi da vas netko iz Porezne nazove i upita čime se bavite, što vam je uplaćeno na PayPal, di vam je faktura i sl.

  26. Mario S.

    Mario S.

    28. 12. 2016. u 7:09 pm Odgovori

    Uh, uvid u devizne tekuće račune zakomplicirat će živote mnogim freelancerima. Dosad se još moglo nekako provući s manjim svotama al sad će izgleda gledati svaku lipu koja dospijeva na tekući. Bitno da nama malima pokažu srednji prst, velike ne smiju ni pipnuti jer o njima ovisi njihov opstanak na vlasti. Ode država u k…

    • Lanči

      Lanči

      18. 01. 2017. u 4:10 pm Odgovori

      Kako znaš da će gledati svaku lipu? Ne postoji li neki minimum do kojeg se to neće gledati? Ono što sam ja čitala jest da će se samo veliki iznosi provjeravati (iako ne znam što njima znači veliki iznos).

  27. Sanja Lang

    Sanja Lang

    03. 03. 2017. u 1:57 pm Odgovori

    Pozdrav,
    Čula sam da ljudi otvaraju devizni u BiH, vežu na njega PayPal rn, i onda lijepo tu i tamo otputuju na izlet u BiH pa si tamo dignu lovu. Nisam sigurna kako to funkcionira. Ali, jedno pitanje. Ako ja radim za nizozemsku kompaniju, a njihova je porezna stopa za autorske honorare 0%, zemlje imaju potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što oni meni plaćaju i da li ja normalno plaćam onih svojih 25% + prirez?
    Ma, sve mi se to pomalo gadi, još kad se sjetim da Hauser i slični imaju status slobodnih umjetnika pa im država uplaćuje i mirovinsko, sirotinji…

  28. Jakov

    Jakov

    15. 05. 2017. u 5:40 pm Odgovori

    Pozdrav

    Dobio sam ponudu za posao od poduzeća koje je registrirano unutar EU.
    Obavljao bih poslove podrške u poslovanju njihova web shopa u hrvatskoj, korespondencija s kupcima, društvene mreže i sl.
    Riječ je poslu na puno radno vrijeme, ponudili su mi 2 opcije upwork ili samozaposlenje.
    Ima i netko ikakve informacije o ovoj vrsti zaposlenja.
    Zanima me na koji način ide plaćanje poreza i doprinosa, ide li staž itd.

    Hvala
    Uopće nisam upućena ima li netko informacije kako je reguliran rad

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Svima nedostaje timskog druženja. Dok mjere ne popuste… Možete li na team building – online?

Kao i mnoge druge, pandemija novog koronavirusa paralizirala je industriju koja živi od organizacije team buildinga uživo. Nije bilo jednostavno osmisliti nove niti prebaciti postojeće programe online, ali ponuda je raznovrsnija no što smo očekivali!

Društvene mreže

Koga zvati u pomoć kad vam netko “hakira” Facebook stranicu ili Instagram profil?

Jeste li se ikada susreli sa situacijom u kojoj neki brend organizira nagradni natječaj, na koji se “nakače” prevaranti ne bi li došli do podataka korisnika koji žele do nagrade?

Startupi i poslovanje

Future of Work: “Ako samo 10% ljudi nastavi raditi na daljinu ovaj “COVID remote” eksperiment bit će uspješan”

Drugi dan Future of Work konferencije saznali smo zanimljive prakse koje su različitim tvrtkama pomogle u prilagodbi radu na daljinu, a čuli smo i sjajnu panel raspravu menadžera i osnivača IT tvrtki o njihovim liderskim iskustvima u "novom normalnom".

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Osnivači najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, od Bitpande, HotJara i UiPatha do Booking.com i Rimac automobila pozvale su EU, ali i Hrvatsku na smanjenje birokracije i poticanje inovacija kroz konkretan prijedlog: Next Innovation EU.

Startupi i poslovanje

“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Zajedničkim snagama imamo šanse dostići Baltik... kaže moja sugovornica i organizatorica najvećeg startup i inovacijskog festivala u regiji. Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča kad je u pitanju podrška startupima?