Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U trenutku kada se cijeli svijet suočava s krizom koju je izazvala pandemija koronavirusa, pioniri IT industrije postavili su bitno pitanje – može li jedan od najvažnijih resursa koji posjeduju, ogromne količine podataka, biti ključni u donošenju odluka u ovakvim situacijama?

Ovo je jedno od ključnih pitanja koje postavlja ovogodišnje natjecanje Open Data Hackathon, u organizaciji HAMAG BICRO-a, a koje će se održati 27. i 28. rujna putem Zoom platforme. Natjecatelji će pomoću otvorenih podataka ponuditi svoja rješenja za četiri tematska područja: promet i mobilnost, zdravlje i kvaliteta života, okoliš i energija te pametni turizam. Timovima na raspolaganju stoje mentori iz tvrtki Infodom, GDI, IBM, Deutche Telekom, Poslovne inteligencije, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

No, kako to izgleda u praksi?

Svoje iskustvo podijelio je s nama Marko Štajcer, direktor odjela Inovacije i razvoj u Poslovnoj inteligenciji, jedne od vodećih tvrtki za implementaciju analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u jugoistočnoj Europi. U svibnju ove godine, u konkurenciji od čak 2000 timova, pobijedili su s projektom Birdbox na EUvsVirus hackathonu.

Zahvaljujući ovom ogromnom uspjehu, dobili su priliku prezentirati projekt potencijalnim partnerima i investitorima na natjecanju Matchathon, u organizaciji Europske komisije. A kao jedan od mentora na ovogodišnjem Open Dana Hackathonu, Marko je s nama podijelio svoja iskustva za buduće natjecatelje kako bi ih usmjerio u kreiranju rješenja.

Kako su osmislili projekt i otkud je došla ideja?

Promatrajući situaciju s COVID-19 pandemijom i zaustavljanjem gospodarstva u našoj državi, primijetili smo nedostatak strateškog pristupa u upravljanju krizom te pružanju financijske pomoći odgovarajućim sektorima gospodarstva.

Europska unija ovdje nije imala nikakav alat koji bi mogla iskoristiti kako bi identificirala najviše pogođene sektore i kompanije te adresirala financijsku pomoć direktno njima. Umjesto toga, države članice Europske unije su većinom ponudile financijsku pomoć tako da su se poduzeća sama morala prijaviti za tu financijsku pomoć.

Mi smo razmišljali na sljedeći način – ako danas kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti i napraviti brzu analitiku koja će biti podloga  za donošenje odluka u kriznim situacijama poput ove.

Kako se u praksi koriste podaci?

Naš Birdbox koristi kombinaciju podataka platnog prometa te financijskih pokazatelja poslovnih subjekata od FINA-e te COVID scorea. Jednom kad se ti podaci učitaju u Birdbox, možemo lako identificirati najbitnije kompanije u pojedinom sektoru.

Nakon toga, možemo simulirati pad prihoda nekog sektora ili neke kompanije, i promatrati kako će se taj pad utjecati na njihove kupce i dobavljače. Na taj način možemo približno izračunati koliko će se taj pad prihoda odraziti kroz cijeli taj gospodarski sektor i koliko će radnih mjesta potencijalno biti izgubljeno.

Takvim strateškim pristupom analizi gospodarstva, možemo bolje razumjeti povezanost poslovnih subjekata na tržištu te lako identificirati one kojima u ovakvim krizama država treba hitno pomoći.

Iako se sam proces nije činio dugim, bilo ga je potrebno temeljito pripremiti – možeš nas provesti kroz proces?

Projekt smo pripremali otprilike dva tjedna, od prijave na Hackathon, do završetka samog Hackathona. Najveći dio posla odradili smo praktički za vrijeme samog hackathona u tri dana (i noći).

Kroz ta tri dana imali smo pomoć mentora koji nas je u nekoliko video callova usmjerio kako pripremiti pitch i popratnu dokumentaciju, budući da je sama prezentacija rješenja bila isključivo kao video pitch u trajanju od 3 minute. Europska komisija je bodovala rješenja isključivo temeljem video pitcha i popratne dokumentacije koju timovi uploadali na DevPost.

Jedan od najvećih benefita hackathona jest pristup potencijalnim investitorima. Kako ste vi iskoristili tu priliku?

Kao finalisti Hackathona dobili smo pozivnicu za Matchathon gdje smo imali priliku prezentirati naš projekt potencijalnim partnerima i investitorima. Sam Matchathon bio je svojevrsni nastavak na hackathon za najuspješnije timove, a njegov cilj je bio spojiti projektne timove s potencijalnim partnerima, investitorima i krajnjim korisnicima.

Svaki tim je dobio „Matchmakera“ koji je zadužen za mentoriranje timova i pomoć u pronalasku partnera koji bi mogli biti dobar match. Nastavno na uspjeh projekta na hackathonu, dogovorili smo suradnju s FINA-om, koja nam je ustupila anonimizirane podatke za izračun COVID scorea, čime smo dodatno poboljšali naše algoritme koje koristimo za simulacije.

Na Matchathonu smo kroz speed dating sastanke pobudili dodatan interes za našu ideju i dogovorili nekoliko follow-up sastanaka s potencijalnim klijentima. Neke od prilika koje smo tada otvorili i dalje su aktualne, što za nas predstavlja uistinu neslućene mogućnosti.

Koje savjete bi dao ovogodišnjim natjecateljima?

Generalno, razmišljajte inovativno na način kako nešto možete unaprijediti 10 puta, a ne 10 posto. Prilikom prezentacije svojeg rješenja fokusirajte se na poslovnu vrijednost koju donosite umjesto na tehničke detalje projekta.

Tijekom samog hackathona, uvijek imajte na umu cilj koji želite postići i maksimalno iskoristite kratko vrijeme koje imate na raspolaganju kako biste svoje rješenje predstavili i objasnili neutralnim promatračima.

Prijave do utorka do ponoći

Ovogodišnji Open Data Hackathon natjecateljima pruža jedinstvenu mogućnost da svoje ideje, znanje i iskustvo prezentiraju vodećim hrvatskim stručnjacima i pritom osvoje vrijedne nagrade. Natjecatelje očekuju sljedeće nagrade:

1. Prvo mjesto – novčana nagrada u iznosu od 15000 kuna, javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu te predstavljanje potencijalnim investitorima i strateškim partnerima ODEON projekta.
   
2. Drugo mjesto – novčana nagrada u iznosu od 5000 kuna i javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta.
3. Treće mjesto – novčana nagrada u iznosu od 2500 kuna i javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta.
   

Za natjecatelje čiji će projekti osvojiti četvrto, peto i šesto mjesto, osigurana je novčana nagrada u iznosu od tisuću kuna i javno predstavljanje projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta. S obzirom na to da će svi prijavljeni timovi uložiti znatnu količinu vremena, znanja i truda, sve sudionike očekuje novčana nagrada u iznosu od 1000 kuna.

Prijaviti se mogu studenti, inovativni pojedinci i timovi, kao i startup tvrtke. Prijave se zaprimaju do ovoga utorka (22. rujna) do ponoći, a više informacija o samome projektu i kako se možete pridružiti inspirativnoj zajednici hrvatskih startup projekata potražite na stranicama HAMAG BICRO-a.