Open Data Hackathon: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

U trenutku kada se cijeli svijet suočava s krizom koju je izazvala pandemija koronavirusa, pioniri IT industrije postavili su bitno pitanje – može li jedan od najvažnijih resursa koji posjeduju, ogromne količine podataka, biti ključni u donošenju odluka u ovakvim situacijama?

Ovo je jedno od ključnih pitanja koje postavlja ovogodišnje natjecanje Open Data Hackathon, u organizaciji HAMAG BICRO-a, a koje će se održati 27. i 28. rujna putem Zoom platforme. Natjecatelji će pomoću otvorenih podataka ponuditi svoja rješenja za četiri tematska područja: promet i mobilnost, zdravlje i kvaliteta života, okoliš i energija te pametni turizam. Timovima na raspolaganju stoje mentori iz tvrtki Infodom, GDI, IBM, Deutche Telekom, Poslovne inteligencije, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

No, kako to izgleda u praksi?

Svoje iskustvo podijelio je s nama Marko Štajcer, direktor odjela Inovacije i razvoj u Poslovnoj inteligenciji, jedne od vodećih tvrtki za implementaciju analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u jugoistočnoj Europi. U svibnju ove godine, u konkurenciji od čak 2000 timova, pobijedili su s projektom Birdbox na EUvsVirus hackathonu.

Zahvaljujući ovom ogromnom uspjehu, dobili su priliku prezentirati projekt potencijalnim partnerima i investitorima na natjecanju Matchathon, u organizaciji Europske komisije. A kao jedan od mentora na ovogodišnjem Open Dana Hackathonu, Marko je s nama podijelio svoja iskustva za buduće natjecatelje kako bi ih usmjerio u kreiranju rješenja.

Kako su osmislili projekt i otkud je došla ideja?

Promatrajući situaciju s COVID-19 pandemijom i zaustavljanjem gospodarstva u našoj državi, primijetili smo nedostatak strateškog pristupa u upravljanju krizom te pružanju financijske pomoći odgovarajućim sektorima gospodarstva.

Europska unija ovdje nije imala nikakav alat koji bi mogla iskoristiti kako bi identificirala najviše pogođene sektore i kompanije te adresirala financijsku pomoć direktno njima. Umjesto toga, države članice Europske unije su većinom ponudile financijsku pomoć tako da su se poduzeća sama morala prijaviti za tu financijsku pomoć.

Mi smo razmišljali na sljedeći način – ako danas kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti i napraviti brzu analitiku koja će biti podloga  za donošenje odluka u kriznim situacijama poput ove.

Kako se u praksi koriste podaci?

Naš Birdbox koristi kombinaciju podataka platnog prometa te financijskih pokazatelja poslovnih subjekata od FINA-e te COVID scorea. Jednom kad se ti podaci učitaju u Birdbox, možemo lako identificirati najbitnije kompanije u pojedinom sektoru.

Nakon toga, možemo simulirati pad prihoda nekog sektora ili neke kompanije, i promatrati kako će se taj pad utjecati na njihove kupce i dobavljače. Na taj način možemo približno izračunati koliko će se taj pad prihoda odraziti kroz cijeli taj gospodarski sektor i koliko će radnih mjesta potencijalno biti izgubljeno.

Takvim strateškim pristupom analizi gospodarstva, možemo bolje razumjeti povezanost poslovnih subjekata na tržištu te lako identificirati one kojima u ovakvim krizama država treba hitno pomoći.

Iako se sam proces nije činio dugim, bilo ga je potrebno temeljito pripremiti – možeš nas provesti kroz proces?

Projekt smo pripremali otprilike dva tjedna, od prijave na Hackathon, do završetka samog Hackathona. Najveći dio posla odradili smo praktički za vrijeme samog hackathona u tri dana (i noći).

Kroz ta tri dana imali smo pomoć mentora koji nas je u nekoliko video callova usmjerio kako pripremiti pitch i popratnu dokumentaciju, budući da je sama prezentacija rješenja bila isključivo kao video pitch u trajanju od 3 minute. Europska komisija je bodovala rješenja isključivo temeljem video pitcha i popratne dokumentacije koju timovi uploadali na DevPost.

Jedan od najvećih benefita hackathona jest pristup potencijalnim investitorima. Kako ste vi iskoristili tu priliku?

Kao finalisti Hackathona dobili smo pozivnicu za Matchathon gdje smo imali priliku prezentirati naš projekt potencijalnim partnerima i investitorima. Sam Matchathon bio je svojevrsni nastavak na hackathon za najuspješnije timove, a njegov cilj je bio spojiti projektne timove s potencijalnim partnerima, investitorima i krajnjim korisnicima.

Svaki tim je dobio „Matchmakera“ koji je zadužen za mentoriranje timova i pomoć u pronalasku partnera koji bi mogli biti dobar match. Nastavno na uspjeh projekta na hackathonu, dogovorili smo suradnju s FINA-om, koja nam je ustupila anonimizirane podatke za izračun COVID scorea, čime smo dodatno poboljšali naše algoritme koje koristimo za simulacije.

Na Matchathonu smo kroz speed dating sastanke pobudili dodatan interes za našu ideju i dogovorili nekoliko follow-up sastanaka s potencijalnim klijentima. Neke od prilika koje smo tada otvorili i dalje su aktualne, što za nas predstavlja uistinu neslućene mogućnosti.

Koje savjete bi dao ovogodišnjim natjecateljima?

Generalno, razmišljajte inovativno na način kako nešto možete unaprijediti 10 puta, a ne 10 posto. Prilikom prezentacije svojeg rješenja fokusirajte se na poslovnu vrijednost koju donosite umjesto na tehničke detalje projekta.

Tijekom samog hackathona, uvijek imajte na umu cilj koji želite postići i maksimalno iskoristite kratko vrijeme koje imate na raspolaganju kako biste svoje rješenje predstavili i objasnili neutralnim promatračima.

Prijave do utorka do ponoći

Ovogodišnji Open Data Hackathon natjecateljima pruža jedinstvenu mogućnost da svoje ideje, znanje i iskustvo prezentiraju vodećim hrvatskim stručnjacima i pritom osvoje vrijedne nagrade. Natjecatelje očekuju sljedeće nagrade:

  1. Prvo mjesto – novčana nagrada u iznosu od 15000 kuna, javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu te predstavljanje potencijalnim investitorima i strateškim partnerima ODEON projekta.
  2. Drugo mjesto – novčana nagrada u iznosu od 5000 kuna i javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta.
  3. Treće mjesto – novčana nagrada u iznosu od 2500 kuna i javno predstavljanje svog projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta.

Za natjecatelje čiji će projekti osvojiti četvrto, peto i šesto mjesto, osigurana je novčana nagrada u iznosu od tisuću kuna i javno predstavljanje projekta na LEAP summitu i strateškim partnerima ODEON projekta. S obzirom na to da će svi prijavljeni timovi uložiti znatnu količinu vremena, znanja i truda, sve sudionike očekuje novčana nagrada u iznosu od 1000 kuna.

Prijaviti se mogu studenti, inovativni pojedinci i timovi, kao i startup tvrtke. Prijave se zaprimaju do ovoga utorka (22. rujna) do ponoći, a više informacija o samome projektu i kako se možete pridružiti inspirativnoj zajednici hrvatskih startup projekata potražite na stranicama HAMAG BICRO-a.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...