Weekend Media Festival: Koliko se vole oglašivači i televizije?

Weekend Media Festival: Koliko se razumiju i vole oglašivači i televizije?

Kako oglašivači vide televizijske kuće, a kako one vide oglašivače? Koliko je važna kvaliteta publike, a koliko njen broj - i gdje su tu agencije? Na ova pitanja odgovore su tražili Nikola Ivanov, Henning Tewes i Ivan Vlatković u panelu Produciraj ovo na Weekend Media Festivalu.

Untitled design (4)

Prvi panel održan u najvećoj dvorani Weekend Media Festivala, prikladnog imena Dvorana Vikend, pod imenom “Produciraj ovo”, okupio je predstavnike televizija, oglašivača i Božidara Abramovića kao moderatora i svojevrsnog branitelja boja agencija u zanimljivoj raspravi prvoga dana WMF-a. Sudjelovali su Henning Tewes (predsjednik uprave, RTL), Nikola Ivanov (CMO, L’Oreal Adria-Balkan) i Ivan Vlatković (Potpredsjednik, PINK Media Group).

Iako je glavna tema ove panel rasprave bila jednostavno – odnos oglašivača i televizija – panel je istražio sve sfere djelovanja i poslovanja uključenih strana, kao i utjecaj i ulogu marketinških agencija na čitav odnos oglašivač-televizija.

Panel je započeo jednostavnim pitanjem: Doživljavate li televiziju kao partnera?

Nikola, kao CMO L’Oreala u regiji, napomenuo je kako je za njih kao tvrtku najvažniji njihov odnos prvenstveno s agencijama, ali i istaknuo veliku važnost količine publike kod televizijskog oglašavanja.

Publika je vrlo bitna, a televizija prodaje oglašivačima publiku kao proizvod. Za nas kao tvrtku publika je vrlo važna, a generalno je važnija količina dosega, nego “kvaliteta” same publike.

No, Henning Tewes kaže da je i kvaliteta publike ipak bitna:

Kvaliteta publike je vrlo važna. Broj gledatelja televizije u posljednjih 12 godina kontinuirano raste, što znači da je televizija izrazito otporna. Televizija nudi i sliku i zvuk, kao i immersion, te je dobar dio sadržaja za publiku besplatan.

Produciraj-ovo-4-1024x679
Fotografije : Weekend Media Festival

Kao i u svakom oglašavanju, i kod televizije je najvažnija emocija koju oglas izaziva. Hennes je istaknuo primjer serije The Big Bang Theory, koja je izrazito popularna, i s kojom se oglašivači žele asocirati. S druge strane, reality emisija Big Brother kod gledatelja izaziva potpuno suprotnu reakciju te se radije ne povezuju s njom ako je to moguće.

Nikola Ivanov je, pak, napomenuo kako:

U L’Orealu ne želimo utjecati na ukus publike i miješati se u njihov odabir, naš cilj je biti dostupan što većem broju ljudi i svakako možemo biti dio pauze za reklame, ako nismo dio same emisije.

Kada se radi o odnosu između televizije i agencija te oglašivača, Ivan Vlatković napominje kako i klijent i televizija te agencija trebaju znati kako funkcioniraju “oni drugi”.

U Srbiji ne postoji dovoljno suradnje oglašivača i medija, ponašaju se kao braća blizanci, ali kada zagusti – svatko gleda svoje interese.

Gdje bismo bili bez televizije?

Iako su se svi panelisti složili kako je televizija i dalje odličan medij za oglašavanje, Nikola je, kao jedini predstavnik oglašivača, bio jedini u prilici odgovoriti gdje bi njegov brend bio kada se ne bi oglašavao na televiziji.

L’Oreal u svojoj lepezi sadrži nekoliko brendova koji su isključivo digitalni – i oni zapravo najbolje stoje. Nema sumnje da se za neke brendove ne može živjeti bez televizije, ali uskoro će sve više brendova komunicirati bez nje.

Na pitanje koliko točno brendova “nije digitalno”, Nikola je odgovorio kako ih je za sada četiri ili pet, od sveukupnih 15.

Produciraj-ovo-7-1024x675

Ipak, televizija, kao platforma koja je stvorila pojam fast moving consumer good, i dalje je najveći masovni medij u regiji te je posebnost naših prostora izuzetno velik broj gledatelja u odnosu na neke druge europske zemlje. Budućnost televizije nikako nije toliko neizvjesna koliko kritičari žele da bude, smatraju panelisti, ali svejedno sve veće televizije ulažu izrazite napore kako bi se pripremile na budućnost kojom sve više dominira internet.

Neupitno je kako će televizija u budućnosti imati sve manju važnost prvenstveno za oglašivače, ali to se neće dogoditi jako brzo. Toga smo svjesni i zbog toga velik trud ulažemo u nove platforme, poput aplikacija.

Koliko često razgovaraju televizije i oglašivači

Bez dvojbe možemo reći kako je ovaj panel pridonio razumijevanju između uključenih strana, ali koliko zapravo televizije i oglašivači komuniciraju? Prema Henningovim riječima, u RTL-u to čine dosta često.

Iako često razgovaramo s oglašivačima, razgovor sam po sebi podrazumijeva to da oglašivač želi objasniti što treba i što želi, kako bismo se našli na istoj strani za obostranu korist.

Dijalog postoji, samo što često dolazi do nesporazuma i konfuzije. Oglašivači često žele oglašavati samo svojoj ciljanoj skupini, bez razmatranja financijskih poteškoća, rekao je Ivan.

Stvarni život funkcionira ipak drugačije nego ciljane skupine i ciljevi. Ako oglašivač želi pogoditi samo svoju ciljanu skupinu, to svakako košta. Ne možemo raditi programe koji se bave samo jednom ciljanom skupinom, nego radije radimo programe koji se sviđaju širem spektru skupina te time zahvaćamo pripadnike velikog broja skupina. Ako je emisija dobra, znači da pokriva velik broj grupa.

Dok god se u oglašavanju radi samo o cijeni, slažu se panelisti, ne može doći do napretka. Kada bi postojala veća količina novca, svaki bi medij svakako pokušao zauzeti bolju poziciju na tržištu. Henning i Ivan složili su se kako bi svaki eventualni višak novca uložili u poboljšavanje programa, počevši s isporučivanjem većeg broja emisija i poboljšavanjem postojećih uvjeta.

wmf_pulse

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Sponzorirano

Još ne primate kartice? Uvjerite se sami zašto bi trebali uz Visinu besplatnu inicijativu

U 2022. posve je jasno: kartično plaćanje ključna je stavka za poslovanje malih i srednjih poduzetnika. No, samo ta konstatacija ne znači mnogo ako u isto vrijeme ne komuniciramo kako vam konkretno to može pomoći u privlačenju novih kupaca. Skupili smo za vas dovoljno razloga, a jedan od najbitnijih je i taj da kroz inicijativu Digitalna Hrvatska imate pravo isprobati kartično plaćanje besplatno pola godine!

DevDev

Kako je jedan Riječanin kao srednjoškolac postao YouTube guru JavaScripta?

Činjenica da se mučio s učenjem programiranja za Adriana je bila ključna da u sebi otkrije poziv i talent za podučavanjem, a to ga je dovelo do vlastitog biznisa koji razvija na YouTubeu i izvan njega.

Kolumna

Isplati li se uložiti skoro 5000 eura u polaganje UX certifikata?

Za skoro 5000 eura možete kupiti polovni auto, otići na putovanje iz snova, otplatiti manji kredit ili pokrenuti manji posao. Biste li platili toliko za profesionalnu edukaciju?

Izvještaj

Sabol iz New Yorka poručio: U Hrvatskoj možete doći do 50 zaposlenika, ali za 50 milijuna dolara morate ići u Ameriku

Američka dijaspora okupila je u New Yorku predstavnike različitih generacija hrvatske tehnološke i startup scene kako bi se povezali i dogovorili konkretne korake kojima im mogu pomoći da bi skalirali poslovanje i postali globalno uspješni, poput spajanja s kupcima, partnerima i ulagačima.

Karijere

Kako je Ana Urlić nakon 30-e karijeru iz politike prebacila u programiranje!

Ana Urlić netokratima je poznata prvenstveno kao bivša voditeljica Odjela za online komunikacije Vlade Republike Hrvatske i aktivistkinja, tako da bi ste se mogli iznenaditi kad doznate da je - postala programerka!

Najava

Iako ih se tome ne uči, inženjeri imaju izbora: Voditi programere ili programirati, pitanje je!

Ne nalaze svi zadovoljstvo u vođenju ljudi, tim manje ako su se školovali da razmišljaju samo o kodu i tehnologiji. Kako onda, ako ne znate što vas čeka - ni jeste li za to - otkriti što bi bila prava karijerna odluka za vas?