Bence Mátyás, astrobiolog i osnivač svemirskog startupa Genesis Space Flight Laboratories, bio je naš sugovornik i uveo nas u uzbudljiv prostor mikrogravitacije te nam objasnio kako to da su svoje mjesto u ovom svemiru našli baš u Čakovcu.
Svemir više nije samo područje djelovanja nacionalnih agencija poput NASA-e i ESA-e. Sve veći broj privatnih kompanija razvija tehnologije i usluge koje bi istraživanje svemira trebale učiniti dostupnijim znanstvenicima, sveučilištima i industriji. Jedno od područja koje pritom dobiva na važnosti jest mikrogravitacija. To područje nalazi se nekoliko stotina kilometara od Zemlje, a gravitacija ondje iznosi oko 90 posto u odnosu na “našu” te omogućuje istraživačima da izoliraju neke prirodne pojave i bolje razumiju kako one funkcioniraju.
Istraživanja tih sfera mogla bi imati vrlo konkretne posljedice i za život na Zemlji, od razvoja novih lijekova i materijala do boljeg razumijevanja bioloških procesa. No pristup svemiru i dalje je skup, a infrastruktura za provođenje eksperimenata ograničena, ali u toj niši svoju poslovnu priliku vidi Mađar Bence sa svojim timom koji je, pomalo neočekivano, svoje mjesto pronašao u Lijepoj Našoj. I to u Čakovcu.
Zašto baš sad?
Cilj njihovih istraživanja nije samo pripremiti iskrcavanje na Mjesec ili Mars, nego i poboljšati život na Zemlji razvojem novih lijekova, materijala i raznih drugih proizvoda, govori nam Bence te ističe kako je važno pojasniti da mikrogravitacija ne znači odsutnost gravitacije. Već da je riječ o stanju u kojem se objekti i ljudi nalaze u kontinuiranom slobodnom padu, zbog čega se pojavljuje osjećaj bestežinskog stanja. Takvi uvjeti omogućuju znanstvenicima da proučavaju pojave na koje gravitacija na Zemlji utječe.
Desetljećima je taj posao obavljala Međunarodna svemirska postaja (ISS), koja je planirana za povlačenje iz orbite 2030. godine, što bi zapadnim zemljama moglo značajno ograničiti pristup ovakvim istraživanjima ako se ne razviju alternativne platforme. Upravo je tu priliku uočio Bence. Sa svojim timom izgradio je samostalno leteću platformu GEN za istraživanja u mikrogravitaciji, koja, što je posebno važno, ima mogućnost povrata uzoraka radi daljnje analize.
Otkud svemirski startup u Hrvatskoj?
Naravno, prvo upada u oči činjenica da su to odlučili napraviti u Čakovcu, u državi koja nije članica europske svemirske agencije (ESA) i daleko je od velikih svemirskih centara. Bence objašnjava da nisu uspjeli dobiti financiranje u Mađarskoj i Sloveniji, zemljama u kojima je radio, nego je potencijal u njima vidio hrvatski fond Fil Rouge Capital:
Dosad smo prikupili 1,5 milijuna eura ulaganja rizičnog kapitala zahvaljujući Fil Rouge Capitalu, našem vodećem ulagaču u oba kruga financiranja, te fondu GapMinder VC, koji nam se nedavno pridružio iz Rumunjske kako bi podržao našu sljedeću fazu rasta.
No sam kapital nije dovoljan za preobrazbu industrije. Potrebni su im i korisnici i ulagači, objašnjava nam Bence:
Korisnici će poticati istraživanja i stvarati potražnju, a ulagači će nam pomoći ubrzati razvoj, povećati učestalost misija i proširiti naše mogućnosti.
Kaže da su odlične uvjete za razvoj svoje tehnologije dobili u Metalskoj jezgri Čakovec, razvojno-istraživačkom centru koji poduzetnicima i znanstvenicima omogućuje pristup laboratorijima, naprednoj opremi te infrastrukturi za razvoj i izradu prototipova:
Smješteni smo u suvremenom inovacijskom centru gdje imamo pristup pogonima za izradu prototipova elektroničkih i metalnih komponenti. Time štedimo mnogo vremena i novca. Ponekad u samo nekoliko sati prijeđemo od digitalnog modela na zaslonu do fizičkog hardvera u rukama.
Priznaje da bi im, primjerice, sjedište u Bavarskoj nudilo drukčije poslovno okruženje, ali da i taj izbor ima svoje nedostatke:
Novac rijetko dolazi bez određenih uvjeta. Financiranje ESA-e može biti privlačno jer ne razrjeđuje vlasničke udjele. Međutim, ovisno o programu i ugovoru, određena prava intelektualnog vlasništva ili prava uporabe razvijene tehnologije mogu se dodijeliti i ESA-i ili partneru koji osigurava sredstva.

Razvoj i prodaja u isto vrijeme
Budući da se nisu mogli osloniti na bespovratna sredstva, od samog početka morali su doći do stvarnih kupaca kako bi financirali sljedeći korak. Bence kaže da je taj tržišni pritisak zahtjevan, ali ih ujedno drži usredotočenima na razvoj tehnologije koja je korisnicima doista potrebna i koju su spremni platiti.
Bence priča da im je jedan od većih izazova bilo privlačenje stručnjaka jer Hrvatska nije prepoznata kao važno središte svemirske industrije, ali su ipak u samo nekoliko mjeseci uspjeli narasti na petero zaposlenika na puno radno vrijeme, uključujući i stručnjake iz inozemstva:
Neki naši kolege donose iskustvo iz etabliranih svemirskih tvrtki, uključujući The Exploration Company i Orbex. Naš inženjerski tim okuplja talentirane stručnjake iz nekoliko ključnih područja, među kojima su pogonski sustavi, sustavi ponovnog ulaska u atmosferu i avionika.
Tvrtka se nastavlja širiti te trenutačno zapošljava za dvije ključne inženjerske pozicije, inženjera sustava te inženjera za navigaciju i upravljanje letom.
Dodaje da unutar tvrtke imaju i stručnost iz kemije i mikrobiologije, što im omogućuje dobro razumijevanje znanstvenih izazova s kojima se njihovi korisnici suočavaju i istraživanja koja žele provoditi u svemiru.
Zadovoljni su dosadašnjim napretkom jer su u godinu dana osmislili i proveli tri svemirske misije. Prva, MAYASAT-1, izvedena je odmah nakon osnivanja tvrtke: lansirana je u nisku Zemljinu orbitu u sklopu SpaceX-ove misije Transporter-14 te je tijekom 2025. nosila stotine bioloških uzoraka prvih korisnika. Ove su godine već lansirali dvije svemirske kapsule, GEN-1 i GEN-2. Zadaća GEN-1 bila je ponijeti četiri žive vinske mušice u svemir i vratiti ih radi analiza nakon leta. Posebno su ponosni što su to uspjeli napraviti bez pomoći astronauta tijekom misije, što je malo privatnih misija dosad postiglo.

Prema složenijim kapsulama i misijama
Početkom listopada ove godine GEN-2 poletio je iz svemirskog centra Esrange (Švedska) u sklopu DLR-ove misije MAPHEUS-17. Pritom je nosio modul za kristalizaciju proteina s ciljem uzgoja većih kristala u svemiru.
U pripremi je njihova najnaprednija kapsula G-5. Bence objašnjava da je G-1 sonda i leti u takozvanoj konfiguraciji zajedničkog lansiranja prateći putanju lansirnog vozila, a GEN-5 je osmišljen s vlastitim pogonskim sustavom, koji omogućuje veću kontrolu putanje leta.
Kako kaže, GEN-1 do GEN-4 dobro su prilagođeni sveučilištima i istraživačkim ustanovama koje traže dostupne mogućnosti istraživanja u mikrogravitaciji, a GEN-5 namijenjen je proširenju mogućnosti prema složenijim misijama i zahtjevnijim korisnicima, uključujući farmaceutske tvrtke i državne organizacije:
Tim bi korisnicima posebno vrijedna mogla biti dulja razdoblja mikrogravitacije tijekom suborbitalnih letova te, kod orbitalnih misija, mogućnost izvođenja kontroliranog manevra izlaska iz orbite.
Trenutno surađuju s 20-ak institucionalnih korisnika, među kojima su Fakultet za zdravstvo Sveučilišta u Ljubljani i InnoRenew CoE, a raspon istraživanja vrlo im je širok, od okoliša do zdravstva do poljoprivrede (primjerice, proučavanje biofilmova gljiva, istraživanje algi, ljudske plazme, ispitivanje sjemena itd.).
Drugi su veći, ali mi smo brži
Očekivano, u skoroj budućnosti plan im je testirati širi raspon vrsta korisnog tereta i potvrditi rad dodatnih podsustava kako bi proširili mogućnosti i povećali pouzdanost misija i tako se dobro pripremiti za spomenutu 2030. godinu, kad će zahtjevi za ovim uslugama dodatno porasti.
No imaju li šansu u ovoj industriji kojom tradicionalno vladaju velike tvrtke s velikim budžetima? Bence je uvjeren da imaju:
Veliko znači sporo. Želim iskoristiti prednost našeg malog i talentiranog tima, koji može razvijati, testirati i lansirati nove kapsule brže od bilo koga drugoga na tržištu. Vjerujemo da za izgradnju svemirske tvrtke nije nužno nalaziti se u najpoznatijem svemirskom središtu. Potrebni su pravi ljudi, pristup odgovarajućoj infrastrukturi, bliski odnosi s korisnicima i odlučnost da se ambiciozne ideje pretvore u funkcionalan hardver.


Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.