Kako promijeniti obrazovanje da bismo preživjeli digitalnu revoluciju

Učiti na poslu: Kako promijeniti obrazovanje da bismo preživjeli digitalnu revoluciju

Osnivač BlaBlaCara, europskog startupa za dijeljenje prijevoza, osvrće se na aktualnu temu obrazovanja u svijetu brzih promjena te automatizacije i umjetne inteligencije koja prijeti mnogim radnim mjestima. Kako ostati kompetentan i konkurentan u svijetu koji se tako brzo mijenja? I obrazovni sustav se mora inovirati i prilagoditi, a Mazzela predlaže pet ključnih promjena koje bi se trebale dogoditi kako bi obrazovanje stvaralo ljude koji su spremni ići ukorak s brzinom inovacija.

Digitalna revolucija društvu je donijela je donijela mnoge prednosti. Svijet je povezaniji nego ikad prije, što povećava produktivnost, kolanje informacija i kvalitetu života. Kao i prijašnje revolucije, i ova stvara mnoge izazove, osobito za dio ljudi čija radna mjesta nestaju pred najezdom automatizacije i umjetne inteligencije.

Izazovi koje donosi digitalna revolucija još su veći jer se revolucije sad događaju u bržim ciklusima – od oko 20 godina, dok su prije za drastične promjene trebala desetljeća. Nekad se čovjek velikim društvenim promjenama trebao prilagoditi samo jednom u svom životnom vijeku, a možda niti jednom. Moćna suvremena komunikacijska infrastruktura koja nove ideje širi brzinom svjetlosti i strojevi koji postaju sve moćniji ubrzavaju promjene, što znači da se danas od čovjeka očekuje da se promjenama prilagodi nekoliko puta tijekom životnog vijeka.

Najbolji alat koji imamo kako bismo se suočili s inovacijama koje prijete pregaziti vještine pojedinca jest obrazovanje, međutim i sustav te način obrazovanja se moraju prilagoditi promjenama. I obrazovanje se treba inovirati iznutra kako bi stvaralo ljude koji su se spremni nositi s brzinom inovacija.

Kao osnivač tehnološkog startupa, suočavam se s nesrazmjerom kompetencija koje se stječu obrazovanjem i onih koje nama trebaju. U suvremenom, ubrzanom okruženju, kreativni umovi usmjereni na rješavanje problema stvaraju inovativna rješenja na svom radnom mjestu. Znanje se potom širi unutar ekosustava kako zaposlenici mijenjaju poslodavce. Obrazovni sustav kakav trenutno imamo zaostaje za tim i zapravo ne zna kako premostiti jaz između znanja i vještina onih koji iz njega izlaze te kompetencija koje trebaju poslodavci.

5 promjena koje bi mogle pomoći prilagodbi obrazovnog sustava

Ovo je pet promjena koje bi mogle pomoći prilagoditi obrazovni sustav svijetu digitalne revolucije i pomoći čovječanstvu da se s njom bolje nosi:

1. Cjeloživotno učenje

Danas nitko više ne može računati na to da će mu fakultetska diploma osigurati posao tijekom cijelog radnog vijeka, osobito jer se i životni vijek produžuje. Također, sve je vjerojatnije da ćete tijekom radnog vijeka promijeniti branšu. Bez obzira godine i iskustvo, tehnologija toliko brzo mijenja moderno tržište rada da vaša znanja itekako brzo mogu postati nepotrebna. Za svakoga tko želi ostati relevantan ključno je da kontinuirano uči.

Cjeloživotno učenje trebalo bi biti pravilo, a ne iznimka. Kako se poslovni svijet mijenja tako brzo, i stvaranje te dijeljenje obrazovnih programa treba se ubrzati kako bi se obrazovanje približilo poslovnim ciklusima promjene. Ako se ne krene brže mijenjati, obrazovni sustav riskira da izgubi dodir s tržištem rada za koje bi trebao stvarati kompetentne ljude.

2. Usvajanje znanja s izvora

Inovacije se događaju sve brže, opisi poslova mijenjaju se jednako brzo. Određena zanimanja te znanja i vještine potrebne za njih često se pojave u tvrtkama puno prije nego u programima obrazovnih institucija. Shodno tome, takva znanja trebalo bi se moći usvajati na izvoru te dijeliti s onima koji ga trebaju.

Vlade bi mogle poticati stvaranje edukacijskih partnerstva između obrazovnih institucija i kompanija, pa i financijski nagrađujući kompanije koje su voljne “posuditi” svoje stručnjake školama i sveučilištima kako bi podučavali nove generacije vještinama kao što je dizajn digitalnih proizvoda, online marketing ili podatkovna znanost.

Institucije koje predvode premošćivanje provalije između obrazovanja i poslovnog svijeta već postoje: inovativni i brzorastući model General Assemblyja, primjerice, dobar je primjer kako tvrtke mogu surađivati s edukatorima kako bi se ubrzalo širenje specijalističkih znanja novog doba.

3. Digitalizacija znanja

Prenošenje sadržaja sad se može digitalizirati, što znači da se metode poučavanja mogu mijenjati. Umjesto da svaki put ispočetka izlažu i ponavljaju isto gradivo, profesori se mogu usredotočiti na poticanje osobnih i međuljudskih vještina (soft skills) potrebnih da bi se uspjelo u današnjem ubrzanom svijetu.

Od Wikipedije pa sve do Khan Academyja i ogromnih online baza edukacija koje su razvile najbolje škole i sveučilišta – znanje postaje sve lakše dostupno. To znači da će lakše i brže napredovati ljudi koji su inteligentni, znatiželjni i brzo uče – uz želju za učenjem lako nadoknađuju nedostatak znanja iz određenog područja. Taj se trend treba nastaviti i postati prevladavajući, a u obrazovnom sustavu soft skills bi se trebale cijeniti više od štrebanja.

4. Željni učenja

Mogućnost pojedinca da se prilagodi u današnjem brzomijenjajućem profesionalnom okruženju sve manje ovisi o njegovim stručnim znanjima, a sve više o osobinama kao što su znatiželja, agilni um te želja i sposobnost brzog učenja. Sustav obrazovanja trebao bi se, dakle, usredotočiti na poticanje tih osobina od najranije dobi pa do visokog obrazovanja. A to znači odmaknuti se od tradicionalnih metoda poučavanja samo teorijskog znanja prema formatu koji zahtijeva veći angažman učenika, a krajnji rezultat mu je razvoj pravog načina razmišljanja.

Takav model već primjenjuju poslovne škole koje nude MBA i Executive MBA programe. Najveća vrijednost tih programa jest u aktivnom promišljanju kako riješiti zadane probleme i u razmjeni iskustava s kolegama različitih specijalizacija. Ecole 42 (neprofitna i besplatna škola programiranja koju je osnovalo nekoliko uspješnih francuskih poslovnih ljudi) nudi inovativni program koji, među ostalim, potiče studente da uče jedni od drugih te koristi gamification pri vrednovanju uspjeha.

Najveća vrijednost koju obrazovanje može dati je da nauči ljude kako učiti i brzo se prilagođavati, kako raditi u timovima i koristiti komplementarne vještine članova tima, da jača znatiželju i spremnost na rješavanje problema.

5. Kreativnost i empatija

Budući da automatizacija i umjetna inteligencija već sad brišu mnoga radna mjesta, obrazovanje sutrašnjice trebalo bi jačati ljudsku prednost u odnosu na strojeve. A naša prednost u usporedbi sa strojevima jest u dvjema osobinama koje oni ne mogu tako lako replicirati – u kreativnosti i empatiji. I na njima bi trebao biti naglasak u procesu obrazovanja.

Kreativnost je početak svake inovacije, društvene ili tehnološke. Ona je ljudima omogućila da se prilagođavaju kroz povijest i da stvaraju umjetnost u bilo kojem obliku – nešto što strojevi ne znaju. Kreativnost je dodana vrijednost koju roboti ne mogu zamijeniti.

Empatija je sposobnost stvaranja odnosa s drugima, stvaranja rješenja koja uzimaju u obzir niz različitih osjećaja i stvaranja konstruktivnog proizvoda koji uzima u obzir kontekst svih uključenih. I opet, to je vještina koju je nemoguće programirati, a ključna je za poslovni uspjeh.

Obrazovanje može učiniti itekako puno kako bi kod pojedinaca poticalo te vještine i naučilo ih kako ih razvijati tijekom života.

Kreativnost, agilnost, proaktivnost, rješavanje problema i timski rad su vještine koje mi u BlaBlaCaru tražimo od svakog zaposlenika.

Kao dijete i unuk učitelja te student najboljih tehničkih fakulteta u Francuskoj i SAD-u, pravi sam proizvod obrazovnog sustava i istinski me oduševljavaju prilike koje taj sustav može otvoriti za sve nas. Troškovi obrazovanja čine oko 11% javne potrošnje u Europi stoga bismo trebali razmisliti kako da to ulaganje iskoristimo da bi imalo najbolji učinak.

Kad bi javni obrazovni sustav kreirao programe koji pokrivaju cijeli životni vijek, a ne samo prvih 25 godina, u kojem se znanja i vještine mogu usvajati izravno od kompanija, koja razvijaju prave međuljudske vještine te digitalizacijom znanje čine lakše dostupnim – bio bi to veliki korak prema tome da sljedeća generacija ne mora brinuti o budućnosti tijekom cijelog svog radnog vijeka.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.

Startupi i poslovanje

Jesu li jednorozi doista bijeli?

Prvi pa drugi jednorog.... Opet jedna mala Hrvatska postiže velike stvari! I prije nego što smo napravili uvjete da postanemo konkurentni u pravom smislu riječi, skočili smo na te jednoroge kao spasitelje IT industrije, ali ubrzo će otkucati ponoć...

Startupi i poslovanje

Kako se prijaviti za EU sredstva u 2022. (i zašto zagrebačke tvrtke možda neće moći)

Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...