Možda vas se sad ne tiče, ali nVidijina 40 milijardi dolara vrijedna akvizicija dotaknut će gotovo sve tehnologije koje koristite

Možda vas se sad ne tiče, ali nVidijina 40 milijardi dolara vrijedna akvizicija dotaknut će gotovo sve tehnologije koje koristite

Nvidijina akvizicija Arma mogla bi značiti velike pomake u načinu kako radimo i koristimo različite uređaje, platforme i digitalna rješenja. Koje sve potencijale ova akvizicija znači za novo računalno doba otkrivamo u razgovoru s domaćim stručnjakom.

Rijetko tko povezan s računalima nikada nije čuo za nVidiju. “Zeleni tim” koji je postao poznat po proizvodnji grafičkih kartica u posljednje vrijeme intenzivno širi svoje djelovanje pa tako danas razvijaju tehnologije za pametna vozila, super računala, ali i umjetnu inteligenciju. Ovoga tjedna nVidia je kupila Arm za 40 milijardi dolara i time pokrenula velike promjene koje će kroz nekoliko godina čak osjetiti gotovo svi korisnici mobilnih telefona.

S druge strane, Arm vam možda bude manje poznat, ali njihovu tehnologiju koristite svaki dan. Arm licencira arhitekturu procesora koju potom koriste Qualcomm, Apple i drugi, a njihove procesore, za razliku od onih koje razvijaju Intel i AMD, odlikuje izuzetno niska potrošnja energije i zbog toga su idealni u mobilnim primjenama. Snapdragon procesori koje koristi gotovo svaki Android telefon su napravljeni na Arm arhitekturi, kao i Appleovi Bionic procesori u novim iPhone modelima. Zanimljivo, jedan od suosnivača Arma bio je Apple, a danas su najveća tehnološka tvrtka u Velikoj Britaniji.

Što dobijemo kada spojimo ove dvije tvrtke? nVidia kaže “revoluciju”. O detaljima te revolucije razgovarao sam s Markom Dobrinićem, podatkovnim znanstvenikom i inženjerom za strojno učenje iz Megatrend poslovnih rješenja.

Marko mi kaže kako ne čudi da je nVidia pošla za Armom, budući da se radi o tvrtki na čijoj arhitekturi je proizvedeno više od 130 milijardi čipova i koja je nedvojbeni tržišni lider u svijetu izrade dizajna svih vrsta mikroprocesnih arhitektura, bile one mobilne, integrirane ili serverske.

Brojka proizvedenih čipova dosta dobro ocrtava sliku skale na kojoj su razvili poslovne i razvojne procese svojih arhitektura, što nVidija može iskoristiti (čitaj, možda i eksploatirati) i za daljnje širenje ili onemogućavanje konkurencije na ostalim tržištima, ako to izaberu.

Akvizicija Arma može značiti tektonske promjene u načinu na koji gledamo na tehnologiju, ako gledamo izuzetno široku sliku stvari. Spoj ove dvije kompanije imat će utjecaj ne samo na umjetnu inteligenciju, cloud tehnologije i razvoj telefona, već i na telekomunikacije i internet stvari – gotovo sve tehnologije s kojima živimo i radimo. 

Qualcomm i Apple A procesori bazirani su na Arm arhitekturama. Qualcomm

Ozbiljna investicija u mobilno

Naravno, to što nVidia sada hoda ruku pod ruku s Armom ne znači da će se obrušiti na Intel ili AMD koji do sada imaju zaista impresivan portfolio procesorskih arhitektura za stolna i prijenosna računala te konzole (PlayStation i XboX koriste AMD procesore), dodaje Marko:

Ono gdje Arm i nVidia mogu zaista unijeti novosti na tržište jest na području razvoja superračunala, licenciranja razvijene tehnologije i efikasnije primjene umjetne inteligencije na mobilnim uređajima.

Upravo bi mobilni uređaji mogli biti novi “zlatni rudnik” za nVidiju, budući da ova tvrtka već neko vrijeme nije igrač u području telefona. Ipak, zaljubljenici u Android sjetit će se kako je prije nekoliko godina nVidia lansirala i procesore za mobitele pod imenom Tegra, koji su također bili razvijeni na Arm arhitekturi. Tegra nije mrtva, ali danas se nalazi u nVidia Shieldu i Nintendo Switchu, a sjećamo se da je HTC koristio Tegra procesor u svom One X mobitelu koji je u svoje vrijeme bio jedan od najnaprednijih Androida.

Oblak bliže zemlji

Osim toga, napominje Marko, nVidia akvizicijom Arma dobiva i velike razvojne pogone te proces istraživanja i razvoja koji je Arm usavršavao posljednjih tridesetak godina.

Umjetna inteligencija do sada je živjela u oblaku i daleko od “smrtnika”, kako navodi Verge, a ovom akvizicijom vrlo bi se lako mogla spustiti na zemlju. nVidia kartice pokreću velik broj AI podatkovnih centara, a Armova arhitektura nalazi se u gotovo svim mobilnim telefonima, stoga ova suradnja nikako nije loša ideja.

Dodavanje Arm arhitekture u superračunala također znači i manju potrošnju energije, što je velika prednost na razini na kojoj nVidia radi, jasno.

Bačena rukavica Googleu i Microsoftu

Sama nVidia je pojasnila kako će se velik dio suradnje s Armom temeljiti na umjetnoj inteligenciji, i već je najavljena gradnja novog centra u Cambridgeu koji bi trebao stvarati nova i bolja AI rješenja. O potencijalima za AI koje ova akvizicija donosi Marko komentira:

nVidija potencijalno želi zakoračiti u novo poglavlje priče o razvoju skalabilnih AI sustava, kao i ozbiljno omogućiti proces razvoja AGI-ja (artificial general intelligencea) te ući u direktnu konkurenciju Googleu, Microsoftu i Amazonu kao još jedan od ponuđivača usluga supercomputinga, cloud computinga i sličnog.

nVidia je široj javnosti najpoznatija po svojim grafičkim karticama.

nVidia se tako danas nalazi u izuzetnoj poziciji za budućnost, jer nema direktnog konkurenta kada je riječ o rješenjima “iz kutije” koja mogu biti korištena za primjene na području umjetne inteligencije. AMD jednostavno nema ništa što konkurira CUDA sučelju za razdijeljeno računarstvo, pojašnjava Marko, i dodaje kako je upravo CUDA otvorila put istraživačkim zajednicama, filmskoj i gaming industriji te mnogim drugima koje su dosad bile ograničene računalnom moći:

Ekosustav koji je nVidija konstruirala oko svojih proizvoda (hardverskih i softverskih) bitno otežava mogućim konkurentima da na jednako ozbiljan način zauzmu poziciju u razvojnoj utrci za AI sustave, no nije nužno nemoguć pothvat. Kao što je i Google pokazao, razvoj TPU (tensor processing unit) uređaja je jedan od primjera ulaska na takvo tržište no izisukuje enormnu količinu razvojnog i intelektualnog napora.

CUDA jezgre tako se nalaze u svim novim nVidia karticama, a laički znače da se kartice mogu koristiti kako bi ubrzavale računalne procese u matematički intenzivnim aplikacijama, poput onih koje se temelje na AI-ju. Jasno, pomažu i u igrama.

Logična akvizicija

Za kraj, treba primijetiti kako je nVidia zaista jedan od najvećih svjetskih igrača na polju umjetne inteligencije, mahom zbog kvalitetnog hardvera, ali i zbog istraživanja koja su do sada radili samostalno.

Softver i hardver ove tvrtke nalazi se u automobilima, medicini i robotima, a nije teško vidjeti da ako imate CUDA tehnologiju i hardver koji stoji u podatkovnim centrima, možete iskoristiti Arm kao energetski efikasan način da tu tehnologiju približite korisnicima. Korištenje umjetne inteligencije na većoj skali jednostavno bi značilo više “pametnih” stvari, poput inteligentnih blagajni, organizacije cestovnog prometa i čitavog niza napredaka u polju IoT-ja.

Za ove dvije tvrtke suradnja je logična: nVidia stvara podatkovne centre koji će biti efikasniji, a Arm razvija arhitekturu čipova koji će iskoristiti puni potencijal tih centara. Pitamo se samo kako to da je tek sada došlo do ove suradnje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.