Možda vas se sad ne tiče, ali nVidijina 40 milijardi dolara vrijedna akvizicija dotaknut će gotovo sve tehnologije koje koristite

Možda vas se sad ne tiče, ali nVidijina 40 milijardi dolara vrijedna akvizicija dotaknut će gotovo sve tehnologije koje koristite

Nvidijina akvizicija Arma mogla bi značiti velike pomake u načinu kako radimo i koristimo različite uređaje, platforme i digitalna rješenja. Koje sve potencijale ova akvizicija znači za novo računalno doba otkrivamo u razgovoru s domaćim stručnjakom.

Rijetko tko povezan s računalima nikada nije čuo za nVidiju. “Zeleni tim” koji je postao poznat po proizvodnji grafičkih kartica u posljednje vrijeme intenzivno širi svoje djelovanje pa tako danas razvijaju tehnologije za pametna vozila, super računala, ali i umjetnu inteligenciju. Ovoga tjedna nVidia je kupila Arm za 40 milijardi dolara i time pokrenula velike promjene koje će kroz nekoliko godina čak osjetiti gotovo svi korisnici mobilnih telefona.

S druge strane, Arm vam možda bude manje poznat, ali njihovu tehnologiju koristite svaki dan. Arm licencira arhitekturu procesora koju potom koriste Qualcomm, Apple i drugi, a njihove procesore, za razliku od onih koje razvijaju Intel i AMD, odlikuje izuzetno niska potrošnja energije i zbog toga su idealni u mobilnim primjenama. Snapdragon procesori koje koristi gotovo svaki Android telefon su napravljeni na Arm arhitekturi, kao i Appleovi Bionic procesori u novim iPhone modelima. Zanimljivo, jedan od suosnivača Arma bio je Apple, a danas su najveća tehnološka tvrtka u Velikoj Britaniji.

Što dobijemo kada spojimo ove dvije tvrtke? nVidia kaže “revoluciju”. O detaljima te revolucije razgovarao sam s Markom Dobrinićem, podatkovnim znanstvenikom i inženjerom za strojno učenje iz Megatrend poslovnih rješenja.

Marko mi kaže kako ne čudi da je nVidia pošla za Armom, budući da se radi o tvrtki na čijoj arhitekturi je proizvedeno više od 130 milijardi čipova i koja je nedvojbeni tržišni lider u svijetu izrade dizajna svih vrsta mikroprocesnih arhitektura, bile one mobilne, integrirane ili serverske.

Brojka proizvedenih čipova dosta dobro ocrtava sliku skale na kojoj su razvili poslovne i razvojne procese svojih arhitektura, što nVidija može iskoristiti (čitaj, možda i eksploatirati) i za daljnje širenje ili onemogućavanje konkurencije na ostalim tržištima, ako to izaberu.

Akvizicija Arma može značiti tektonske promjene u načinu na koji gledamo na tehnologiju, ako gledamo izuzetno široku sliku stvari. Spoj ove dvije kompanije imat će utjecaj ne samo na umjetnu inteligenciju, cloud tehnologije i razvoj telefona, već i na telekomunikacije i internet stvari – gotovo sve tehnologije s kojima živimo i radimo. 

Qualcomm
Qualcomm i Apple A procesori bazirani su na Arm arhitekturama.

Ozbiljna investicija u mobilno

Naravno, to što nVidia sada hoda ruku pod ruku s Armom ne znači da će se obrušiti na Intel ili AMD koji do sada imaju zaista impresivan portfolio procesorskih arhitektura za stolna i prijenosna računala te konzole (PlayStation i XboX koriste AMD procesore), dodaje Marko:

Ono gdje Arm i nVidia mogu zaista unijeti novosti na tržište jest na području razvoja superračunala, licenciranja razvijene tehnologije i efikasnije primjene umjetne inteligencije na mobilnim uređajima.

Upravo bi mobilni uređaji mogli biti novi “zlatni rudnik” za nVidiju, budući da ova tvrtka već neko vrijeme nije igrač u području telefona. Ipak, zaljubljenici u Android sjetit će se kako je prije nekoliko godina nVidia lansirala i procesore za mobitele pod imenom Tegra, koji su također bili razvijeni na Arm arhitekturi. Tegra nije mrtva, ali danas se nalazi u nVidia Shieldu i Nintendo Switchu, a sjećamo se da je HTC koristio Tegra procesor u svom One X mobitelu koji je u svoje vrijeme bio jedan od najnaprednijih Androida.

Oblak bliže zemlji

Osim toga, napominje Marko, nVidia akvizicijom Arma dobiva i velike razvojne pogone te proces istraživanja i razvoja koji je Arm usavršavao posljednjih tridesetak godina.

Umjetna inteligencija do sada je živjela u oblaku i daleko od “smrtnika”, kako navodi Verge, a ovom akvizicijom vrlo bi se lako mogla spustiti na zemlju. nVidia kartice pokreću velik broj AI podatkovnih centara, a Armova arhitektura nalazi se u gotovo svim mobilnim telefonima, stoga ova suradnja nikako nije loša ideja.

Dodavanje Arm arhitekture u superračunala također znači i manju potrošnju energije, što je velika prednost na razini na kojoj nVidia radi, jasno.

Bačena rukavica Googleu i Microsoftu

Sama nVidia je pojasnila kako će se velik dio suradnje s Armom temeljiti na umjetnoj inteligenciji, i već je najavljena gradnja novog centra u Cambridgeu koji bi trebao stvarati nova i bolja AI rješenja. O potencijalima za AI koje ova akvizicija donosi Marko komentira:

nVidija potencijalno želi zakoračiti u novo poglavlje priče o razvoju skalabilnih AI sustava, kao i ozbiljno omogućiti proces razvoja AGI-ja (artificial general intelligencea) te ući u direktnu konkurenciju Googleu, Microsoftu i Amazonu kao još jedan od ponuđivača usluga supercomputinga, cloud computinga i sličnog.

nVidia je široj javnosti najpoznatija po svojim grafičkim karticama.

nVidia se tako danas nalazi u izuzetnoj poziciji za budućnost, jer nema direktnog konkurenta kada je riječ o rješenjima “iz kutije” koja mogu biti korištena za primjene na području umjetne inteligencije. AMD jednostavno nema ništa što konkurira CUDA sučelju za razdijeljeno računarstvo, pojašnjava Marko, i dodaje kako je upravo CUDA otvorila put istraživačkim zajednicama, filmskoj i gaming industriji te mnogim drugima koje su dosad bile ograničene računalnom moći:

Ekosustav koji je nVidija konstruirala oko svojih proizvoda (hardverskih i softverskih) bitno otežava mogućim konkurentima da na jednako ozbiljan način zauzmu poziciju u razvojnoj utrci za AI sustave, no nije nužno nemoguć pothvat. Kao što je i Google pokazao, razvoj TPU (tensor processing unit) uređaja je jedan od primjera ulaska na takvo tržište no izisukuje enormnu količinu razvojnog i intelektualnog napora.

CUDA jezgre tako se nalaze u svim novim nVidia karticama, a laički znače da se kartice mogu koristiti kako bi ubrzavale računalne procese u matematički intenzivnim aplikacijama, poput onih koje se temelje na AI-ju. Jasno, pomažu i u igrama.

Logična akvizicija

Za kraj, treba primijetiti kako je nVidia zaista jedan od najvećih svjetskih igrača na polju umjetne inteligencije, mahom zbog kvalitetnog hardvera, ali i zbog istraživanja koja su do sada radili samostalno.

Softver i hardver ove tvrtke nalazi se u automobilima, medicini i robotima, a nije teško vidjeti da ako imate CUDA tehnologiju i hardver koji stoji u podatkovnim centrima, možete iskoristiti Arm kao energetski efikasan način da tu tehnologiju približite korisnicima. Korištenje umjetne inteligencije na većoj skali jednostavno bi značilo više “pametnih” stvari, poput inteligentnih blagajni, organizacije cestovnog prometa i čitavog niza napredaka u polju IoT-ja.

Za ove dvije tvrtke suradnja je logična: nVidia stvara podatkovne centre koji će biti efikasniji, a Arm razvija arhitekturu čipova koji će iskoristiti puni potencijal tih centara. Pitamo se samo kako to da je tek sada došlo do ove suradnje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

200 studenata saznalo kako pokrenuti karijeru u doba COVID-19 u Nanobitu, ali i Infobipu, Infinumu i Circuitmessu

Na jučerašnjem digitalnom izdanju Digiralne Karijere u organizaciji Netokracije, FOI-ja i Nanobita govorilo se o pandemiji, praksama i prilikama za zaposlenje u digitalnoj industriji unatoč pandemiji.

Kultura 2.0

Kladarić, Šarić i Blagonić: Kako napredovati, biti inovativan i kreativan – dok radite na daljinu!

Iako je rad na daljinu mnogima nametnut, ne znači da je drugima odlično sjeo. Dapače, s Lukom Kladarićem, Marinom Šarićem i Lucijanom Blagonićem otkrivamo dobre prakse temeljene na godinama iskustva!

Mobilno

Ljuti smo na Apple… ali treba li nam još punjača?

Zašto su svi tako ljuti jer neće imati još jednu kocku za punjenje viška i kabel koji će ionako puknuti?

Startupi i poslovanje

Croatia osiguranje prepoznalo je potrebe korisnika u 2020. i u deset mjeseci je nastao LAQO

Usred krize i pandemije Croatia osiguranje napravila je ozbiljan iskorak prema digitalizaciji svojih usluga - okupili su vrhunski tim domaćih stručnjaka s kojima su razvili digitalni proizvod na razini punokrvnog insurtecha. Kako je nastalo LAQO, otkrivamo.

Digitalni marketing

#jedvačekam: Kad se industrija udruži, a javnost postane kreativac – kampanja osvaja medije i nagrade

Kafići, teretane, kazališta, tržnice i još mnogo drugih poslovanja i brendova u vrijeme društvene izolacije nisu mogli doći do svojih kupaca. Kako su 3 hrvatske agencije uz HURA-u pripremile projekt koji je u korist svih njih ostvario milijun kuna medijske vrijednosti?

Intervju

Najčešći mentori u IT-u su Google, StackOverflow… A 4 naše entuzijastice žele tome dodati Mentoring Byte

Iako mnoge tehnološke tvrtke imaju organiziran sustav mentoriranja, najčešće se on fokusira na tehničke vještine. Nataša Kapov, Andrea Knez Karačić, Marina Grljušić i Lora Pleško žele to promijeniti i uvesti kulturu mentoriranja – i tehničkih, ali i mekih vještina u ponekad poprilično “tvrdu” IT zajednicu.