Tri srednjoškolca iz Zagreba samostalno financirali, izgradili i lansirali raketu koja putuje 750 km/h

Tri srednjoškolca iz Zagreba samostalno financirali, izgradili i lansirali raketu koja putuje 750 km/h

Zamisli da radiš u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe i zove te 18-ogodišnjak koji kaže da će on i prijatelji lansirati raketu na 750 metara visine i koja će vjerojatno letjeti brzinom od 750 km/h. Agencija za zrakoplovstvo već im je dala zeleno svjetlo, kažu. Na tebi je samo da taj dan skrećeš sav zračni promet od mjesta lansiranja...

Ovo je priča Nucleus Aerospacea, skupine mladića koji žele razvijati rakete po uzoru na velike svjetske kompanije. Tim je u samom početku brojao 4 člana, ali sada su već narasli na 17 kolega ljubitelja aeronautike koji dolaze iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Svoju prvu testnu raketu Curie I, jednostupanjsku suborbitalnu raketu, razvijali su oko 18 mjeseci i u nju je uloženo oko 2000 eura, a svo znanje pronašli su na intenetu i u knjigama. Ipak, zbog školskih i drugih obaveza morali su nekoliko puta odgoditi lansiranje zbog vremenske prognoze i tehničkih problema. Prva raketa uspješno je lansirana 22. veljače ove godine, ali ubrzo su dobili želju za lansiranjem nove, veće i brže rakete, a to je Curie I-EX koju su lanirali prošli vikend, 7. listopada. 

Nucleus aerospace do sada je lansirao dvije rakete.

Na naša pitanja o novom lansiranju i samom Nucleus Aerospaceu odgovaraju osamnaestogodišnji osnivač CEO Luka Nuić, suosnivač Ivan Nuić i osamnaestogodišnji CTO Miloš Veselinović. 

Zezancija pretvorena u stvarnost

Unazad 5 do 6 godina Luka kontinuirano prati svemirsku i zrakoplovnu tehnologiju te razna istraživanja na tom području. Prije nekih dvije i pol godine, Luka i Ivan, u zezanciji su govorili kako bi mogli napraviti raketu. Luka je odmah rekao da je to zapravo moguće zbog znanja kojeg je upijao godinama prije:

Nekoliko dana nakon bili smo vani s još par prijatelja i sjedili smo na jednom zidiću koji ima pogled na polje. Ispričali smo im našu ideju kako bismo mogli lansirati raketu iz tog polja pa smo svi krenuli razmišljati o imenu za “firmu” i netko je rekao UniverseX po uzoru na SpaceX.

Tada smo dizajnirali prvu raketu koja nije bila ništa drugo osim 3D printanog šupljeg tijela rakete. Iz šale smo ju htjeli nazvati Unisex (sve je to tada bio naš interni projekt).

Na kraju, odabrano je ime Nucleus Aerospace i tada kreće ozbiljan pristup projektu iz kojeg je nastala prva raketa Curie I. Sedmorica prijatelja na izradi te rakete radili su godinu dana, uz sve druge školske obveze:

Prvotni plan bio je da izrađujemo svoje motore, no odustali smo od te ideje radi vrlo teške nabavke potrebnih kemikalija i svih regulacija koje bi nam otežavale izradu motora.

Odlučili smo se da ćemo koristiti raketne motore Kanadske certificirane aeronautičke tvrtke Cesaroni technology. To je skuplja varijanta u odnosu na to da radimo naše motore, ali je puno sigurnija i pouzdanija opcija jer je mogućnost kvara na takvim motorima vrlo mala, što nam je omogućilo da se posvetimo ostatku rakete. Tako smo radili narednih godinu dana i dolazili su novi članovi te nas je sada 17.

Cijelo vrijeme su bili na vezi s kontrolnim tornjem unutar te dvije minute leta.

Curie I-EX letjela je brzinom od 750km/h

Raketu koju su lansirali 7. listopada zove se Curie I-EX, u pitanju je produžena verzija njihove prve rakete Curie I koja ima tri puta jači motor. Govorimo o većinski 3D printanoj raketi visine 162 centimetara i težine 1750 grama, koja koristi raketni motor na kruto gorivo potiska 25 kilograma pomoću kojeg je postigla brzinu od 750km/h. Također, raketa je printana od PLA termoplastike i komponenti od materijala kao što su ULTEM 9085 i karbonski najlon.

Raketa je trebala dostići visinu od 1 kilometar, uspješno aktivirati sustav za razdvajanje i spustiti se padobranom na Zemlju. Ipak, nije sve prošlo po planu, objašnjava nam Luka:

Prilikom lansiranja, čim je raketa napustila lansirni toranj nagnula se na lijevu stranu i onda naglo skrenula na suprotnu pa se izravnala, no motor je već tada izgorio i nije više bilo potiska da dostigne 1 kilometar visine.

Sumnjamo da je mogući uzrok takve nagle promjene skretanja bio jedan dio rakete koji ju spaja s tornjem, no to su trenutno samo nagađanja. Izračunata dostignuta visina bila je 430 metara što je dosta ispod planirane visine, a razlog tomu je upravo taj kratak gubitak kontrole i brzine u manevrima.

Atmosfera u timu je vrlo ugodna i opuštena jer su se članovi već postali dobri prijatelji.

Kada je raketa dostigla maksimalnu visinu sustav za razdvajanje se uspješno aktivirao i razvdojio ju na dva dijela, no padobran je prilikom polijetanja negdje zaglavio i bio je blokiran što mu je onemogućilo otvaranje te je to dovelo do pada rakete:

Trenutno još pregledavamo snimke i sve informacije te ćemo uskoro objaviti službeno izvjesće leta. Sažetak je da je lansiranje bilo djelomično uspješno jer smo uspjeli uspješno aktivirati sustav za razdvajanje, no nismo dostigli željenu visinu i sigurno spuštanje na zemlju. Nadamo se da će iduća raketa ispuniti sve naše ciljeve.

Na kraju dana, zadovoljni su lansiranjem jer se ipak radi o testnom letu, a nakon svakog testa dobiju puno novih informacija koje će im pomoći za lansiranje i gradnju budućih raketa:

Neka očekivanja smo ispunili, a neka ne, no to je sve dio ove industrije koja je poprilično zahtjevna, a i treba uzeti u obzir da se naš tim sastoji većinski od studenata i srednjoškolaca koji na projektu rade van škole i drugih obveza. Svakako, kakvo god lansiranje bilo, uvijek je spektakularan doživljaj.

U slučaju leta Curie-I-EX raketa je strukturalno izdržala opterećenja od preko 20 G, inače vojni avioni mogu izdržati 10 G.

Uz dobru volju (i internet) ni nebo nije granica

O organizaciji proizvodnje raketa, Luka i kolege su informirali prethodne dvije godine – putem interneta. Osim što im je puno pomoglo prolaženje raznih online članaka i dokumenata, Luka je najviše informacija dobio prateći online sadržaje firme BPS space, koja ima i svoj YouTube kanal. Rade po sličnom principu kao i Nucleus Aerospace, a cilj im je zajednički… dostići svemir.

Danas osim iz tuđeg iskustva, kako vidimo, uče i iz svojeg. Ivan je prepoznao 3 glavna izazova s kojima se trenutno bore, a to je dostizanje željenih visina, aktivacija sustava za razdvajanje i otvaranje padobrana te spuštanje rakete na zemlju.

Vjerujem da će to i brzo ostvariti ako nastave ovako. Primjerice, Nucleus Aerospace sada već ima i posložene timove, čiji su članovi zaduženi prema tipu posla kao što su elektronika, programiranje, dizajn, proizvodnja i marketing, objašnjava nam Luka:

Svi timovi su zaslužni za stvaranje finalne rakete spremne za let, ali svatko ima potrebna znanja u svom području kako bi se to ostvarilo – jedino tako svatko može dati svoj najveći doprinos. Npr. imamo sastanke svakih mjesec dana i tu odredimo svačiji zadatak i što treba napraviti, svi radimo kada stignemo (van škole i drugih obaveza) pa kada sve bude spremno za let najavljujemo lansiranja.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Rakete financiraju iz vlastitog džepa

Rakete financiraju sami, ali plan im je privući pažnju investitora, ističe Miloš i zato su otvoreni za sve donacije i financijsku pomoć jer je bez novca realizacija ovakvih projekata nemoguća.

Trenutno grade reputaciju kako bi pokazali budućim novim članovima ili investitorima da imaju potrebno znanje i vještine za realizaciju takvog projekta, dostizanja svemira prvo suborbitalno i nadamo se, ako sve bude uspješno, i orbitalno, objašnjava nam Luka:

Onda ćemo moći nuditi uslugu lansiranja satelita i različite eksperimentalne opreme po nižim cijenama jer upravo je 3D printing tehnologija jedan od faktora pomoću kojih pokušavamo smanjiti cijenu svake rakete i tako omogućiti jeftiniji pristup svemiru.

Također, trenutno su im potrebni članovi tima s određenim znanjima koji bi mogli pomoći u tehnološkom razvoju Nucleus Aerospacea, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem forme.

Raketa je lansirana u okolici Zagreba.

Još jedno lansiranje, a onda slijedi i probijanje brzine zvuka

Plan im je unutar dva mjeseca lansirati još jednu Curie I-EX raketu kako bi dostigli ciljeve prošlog lansiranja, a to je let na visinu od jednog kilometra i otvaranje padobrana. Jedina razlika je da će nova raketa imati duplo jači motor potiska 50 kg, dodaje Luka.

Osim toga, za nove rakete koje će letjeti više i brže, planiraju u potpunosti koristiti materijale poput karbonskih vlakana, koji su puno izdržljiviji od PLA. Zato planiraju nabaviti industrijski 3D printer. Doduše, i sadašnja izrada se pokazala izdržljiva, napominje Ivan:

U slučaju leta Curie-I-EX raketa je strukturalno izdržala opterećenja od preko 20 G što je stvarno nevjerojatno ako uzmemo u obzir da vojni avioni mogu izdržati 10 G. To je dokaz da su dizajn i materijali adekvatni i dobro sastavljeni za raketu.

Kad riješe postojeće probleme na trećem lansiranju kreću u proizvodnju supersonične rakete za lansiranje na 4 km visine koja će donijeti nove izazove prilikom njene proizvodnje, komentira Ivan, ali vjeruje kako su za njih sada puno spremniji.

Upravo je rješavanje takvih problema i dostizanje cilja korak po korak jedan od stvari koje nas motiviraju jer nam svako testno lansiranje, bilo uspješno ili ne, pruža zadovoljstvo i spektakl koji nam samo daje motivaciju da nastavljamo dalje težiti našim ciljevima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zdenko Kulej

    Zdenko Kulej

    14. 10. 2023. u 1:14 pm Odgovori

    Bravo dečki . Čim sam vidio naslov morao sam sve pročitati . Samo naprijed . I sam sam kao klinac bio u avio modelarima . Sada sam u penziji i nažalost stradao u saobračaju .
    Ali volio bih vas upoznati i prisusvovati kod sljedečeg lansiranja Vaše rakete . Lijepi pozdrav iz Bjelovara

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.