Tvitomanija: Novinari prihvataju društvene medije, ali sa velikom dozom rezerve

Tvitomanija: Novinari prihvataju društvene medije, ali sa velikom dozom rezerve

Treći dan konferencije koji je posvećen novinarstvu i društvenim medijima, otvorila je i istoimena panel diskusija na kojoj su učestvovali predstavnici medija iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Tokom jednočasovne diskusije pričalo se o upotrebi twittera u ovoj profesiji, ali je osuđujući ton u pojedinim trenutcima jasno stavio do značaja da ćemo još dugo čekati pre nego što nam mediji počnu ličiti na one zapadne.

Fotka18WEB
Panelisti tokom diskusije (Snimila: Marina Filipović Marinshe)

Treći dan konferencije bio je posvećen novinarstvu i društvenim medijima, a prva na redu je bila istoimena panel diskusija na kojoj su učestvovali predstavnici medija iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Tokom jednočasovne diskusije najviše se pričalo o upotrebi Twittera u ovoj profesiji, ali je osuđujući ton u pojedinim trenutcima prisutnima jasno stavio do znanja da će proći još dosta vremena pre nego što mediji počnu da liče na one za Zapada.

Zoran Stanojević, urednik TV emisije Oko Magazin na srpskom javnom servisu, prisutnima je rekao da nikada ne bi prihvatio informaciju sa Twittera koju njegova medijska kuća nije prethodno proverila i da je to princip koji se danas sve češće zapostavlja u pojedinim medijima.

Istakao je i da su društvene mreže, a pogotovo Twitter, izvršili ogroman pritisak  na medije, koji zbog brzine objavljivanja sadržaja danas često prave monumentalne greške, pokušavajući da zadovolje novi tip publike koji nije navikao da objektivno tumači situaciju. Na pitanje o društvenom novinarstvu, Zoran je rekao:

Ljudi koji se ne bave novinarstvom, koji sami tvituju, često nemaju osećaj za trenutnu situaciju te nisu u mogućnosti da je tumače na pravi način.

Privatnost na profilima nije moguća

Na pitanje o tome da li je moguće da jedan novinar koristi profil na društvenoj mreži u privatne svrhe, panelisti su imali različita mišljenja. Urednica emisije Studio 45 na hrvatskom RTL-u, Antonija Mandić izjavila da je svoj Twitter nalog koristi za lične potrebe te da je jasno istakla da su poglednji njeni, a ne njegog poslodavca.

Kontrirajući tome, slovenački kolega Dejan Steinbuch izjavio je pak da novinari vremenom postaju brendovi svojih medijskih kuća i da su oni usko vezani za njihovo poimanje. Bez obzira što većina stavlja obaveštenje da su pogledi i stavovi isključivo njihovi, ljudi će ih uvek poistovećivati sa medijskom kućom, a svaki incident koji ta osoba napravi sigurno će se vezati za tu kompaniju.

Fotka19WEB2
Zoran Šprajc prilikom izlaganja (Snimila: Marina Filipović Marinshe)

Ovo viđenje potvrdio je i Zoran Stanojević koji je prisutnima rekao kako se vodi Guardianovim pravilnikom za novinare i da zbog njega uvek dobro promisli pre nego što tvitne nešto. Sa njim složio se i urednik dnevnika na HRT-u Zoran Šprajc koji je tom prilikom rekao:

Mi jesmo javne osobe i zbog sebe samih, pa i zbog kompanije za koju radimo moramo paziti o čemu pišemo. Zbog neprikladnog ponašanja možemo kasnije ispaštati.

Diskutovajući o tome zašto pojedini novinari i dalje odbijaju posvetiti se društvenim medijima, Dejan je izjavio da je u Sloveniji situacija veoma složena, te da je jedan od najvećih problema upravo taj generacijski jaz između mlađih i starijih novinara. On je takođe izjavio da u Sloveniji postoji jako mali broj medija u inostranom vlasništvu, ali i da se tada može jasno uvideti razlika u načinu poslovanja i komuniciranju.

Postoji ogromna razlika u načinu na koji mediji razmišljaju, to vam je kao da uporedite 19. i 20. vek. Print mediji i dalje vide internet izdanje samo kao dopunu.

Ove tvrdnje podržala je i Antonija Mandić, koja je kao glavni problem istakla upravo odbojnost prema dvosmernoj komunikaciji kada su mediji u pitanju.

Hashtagovi u emisijama?

Poseban deo panela posvećen je diskusiji o second screen interakciji o kojoj se već pričalo na Tvitomaniji. Ana Stunić sa Nove TV izjavila je kako deca već uveliko koriste tablete i ostvaruju zavidan nivo interakcije  te da je to generacija koja će iskoristiti sve prednosti drugog ekrana i komunikacije tokom emisija.

Neminovno je da će deca koja sada odrastaju koristiti društvene mreže na totalno drugi način od onoga na kojih ih mi danas koristimo.

Iako postoji želja od strane urednika te novinara da se uvedu hashtagovi u pojedine emisije, nevoljnost medijskih kuća koje stoje iza svega prisutnija je nego ikada. Zastarele kadrovske strukture i veličina samih kompanija koje se uglavnom baziraju na hijerarhijskom uređenju, predstavljaju glavnu prepreku tehnološkim inovacijama i daljem napretku masovnih medija na našim prostorima.

Dobra strana ove diskusije leži u tome što ipak ima ljudi koji znaju gledati unapred i koji su spremni prilagoditi se novonastalim promenama. Zoran Stanojević je izjavio da uveliko čeka da se pronađe novi urednik vesti na Twitteru za čiju je poziciju nedavno objavljen oglas. Promene su neizbežne sa čime su se složili i ostali panelisti, a publici jedino ostaje da vrši određeni nivo pritiska na medije kako bi ispunili njihove zahteve i time započeli novo poglavlje u profesionalnom novinarstvu na ovim prostorima.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Što ste propustili

Novost

Albert Gajšak otkrio zašto je mentoriranje od Cara vrjednije od njegovih para

Mentoriranje nije samo za startupe u akceleratorima, već nam svima može pomoći bilo da smo mentor ili mentorirani kako pokazuje i uspješan primjer osnivača Makerbuina i Infinuma.

Sponzorirano

Privući i zadržati zaposlenike nećete šarenim uredom, ali hoćete agilnom transformacijom

Neki nabavljaju stolni nogomet i šarene vreće za odmaranje, neki organiziraju filmske večeri i zabave petkom, a neki se obraćaju - agilnom treneru.

Intervju

Kako do prakse na kojoj si plaćen i na kojoj učiš, ulažeš u sebe i napreduješ?

Nekima je još u redu pripravnike uzimati na neplaćeno pa ih natovariti kao da su Katica za sve. Pripravništva su se promijenila, barem u nekim tvrtkama, a netom diplomirana ekonomistica i njezin kolega na apsolventskoj godini, otkrit će vam i kako.

Startupi i poslovanje

Dragi svi, budite podrška koju želite i sebi; drage žene, nemojte prihvatiti ništa manje

Ladies of New Business Tech edition okupio je domaće i strane IT rukovoditelje, stručnjake i organizatore IT konferencija kako bi raspravili što kao kolege, šefovi i organizatori možemo učiniti kako bi pomogli IT-jevkama da napreduju u industriji te da se osjećaju kao njezin važan dio.

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.