Tvitomanija: Novinari prihvataju društvene medije, ali sa velikom dozom rezerve

Tvitomanija: Novinari prihvataju društvene medije, ali sa velikom dozom rezerve

Treći dan konferencije koji je posvećen novinarstvu i društvenim medijima, otvorila je i istoimena panel diskusija na kojoj su učestvovali predstavnici medija iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Tokom jednočasovne diskusije pričalo se o upotrebi twittera u ovoj profesiji, ali je osuđujući ton u pojedinim trenutcima jasno stavio do značaja da ćemo još dugo čekati pre nego što nam mediji počnu ličiti na one zapadne.

Fotka18WEB
Panelisti tokom diskusije (Snimila: Marina Filipović Marinshe)

Treći dan konferencije bio je posvećen novinarstvu i društvenim medijima, a prva na redu je bila istoimena panel diskusija na kojoj su učestvovali predstavnici medija iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Tokom jednočasovne diskusije najviše se pričalo o upotrebi Twittera u ovoj profesiji, ali je osuđujući ton u pojedinim trenutcima prisutnima jasno stavio do znanja da će proći još dosta vremena pre nego što mediji počnu da liče na one za Zapada.

Zoran Stanojević, urednik TV emisije Oko Magazin na srpskom javnom servisu, prisutnima je rekao da nikada ne bi prihvatio informaciju sa Twittera koju njegova medijska kuća nije prethodno proverila i da je to princip koji se danas sve češće zapostavlja u pojedinim medijima.

Istakao je i da su društvene mreže, a pogotovo Twitter, izvršili ogroman pritisak  na medije, koji zbog brzine objavljivanja sadržaja danas često prave monumentalne greške, pokušavajući da zadovolje novi tip publike koji nije navikao da objektivno tumači situaciju. Na pitanje o društvenom novinarstvu, Zoran je rekao:

Ljudi koji se ne bave novinarstvom, koji sami tvituju, često nemaju osećaj za trenutnu situaciju te nisu u mogućnosti da je tumače na pravi način.

Privatnost na profilima nije moguća

Na pitanje o tome da li je moguće da jedan novinar koristi profil na društvenoj mreži u privatne svrhe, panelisti su imali različita mišljenja. Urednica emisije Studio 45 na hrvatskom RTL-u, Antonija Mandić izjavila da je svoj Twitter nalog koristi za lične potrebe te da je jasno istakla da su poglednji njeni, a ne njegog poslodavca.

Kontrirajući tome, slovenački kolega Dejan Steinbuch izjavio je pak da novinari vremenom postaju brendovi svojih medijskih kuća i da su oni usko vezani za njihovo poimanje. Bez obzira što većina stavlja obaveštenje da su pogledi i stavovi isključivo njihovi, ljudi će ih uvek poistovećivati sa medijskom kućom, a svaki incident koji ta osoba napravi sigurno će se vezati za tu kompaniju.

Fotka19WEB2
Zoran Šprajc prilikom izlaganja (Snimila: Marina Filipović Marinshe)

Ovo viđenje potvrdio je i Zoran Stanojević koji je prisutnima rekao kako se vodi Guardianovim pravilnikom za novinare i da zbog njega uvek dobro promisli pre nego što tvitne nešto. Sa njim složio se i urednik dnevnika na HRT-u Zoran Šprajc koji je tom prilikom rekao:

Mi jesmo javne osobe i zbog sebe samih, pa i zbog kompanije za koju radimo moramo paziti o čemu pišemo. Zbog neprikladnog ponašanja možemo kasnije ispaštati.

Diskutovajući o tome zašto pojedini novinari i dalje odbijaju posvetiti se društvenim medijima, Dejan je izjavio da je u Sloveniji situacija veoma složena, te da je jedan od najvećih problema upravo taj generacijski jaz između mlađih i starijih novinara. On je takođe izjavio da u Sloveniji postoji jako mali broj medija u inostranom vlasništvu, ali i da se tada može jasno uvideti razlika u načinu poslovanja i komuniciranju.

Postoji ogromna razlika u načinu na koji mediji razmišljaju, to vam je kao da uporedite 19. i 20. vek. Print mediji i dalje vide internet izdanje samo kao dopunu.

Ove tvrdnje podržala je i Antonija Mandić, koja je kao glavni problem istakla upravo odbojnost prema dvosmernoj komunikaciji kada su mediji u pitanju.

Hashtagovi u emisijama?

Poseban deo panela posvećen je diskusiji o second screen interakciji o kojoj se već pričalo na Tvitomaniji. Ana Stunić sa Nove TV izjavila je kako deca već uveliko koriste tablete i ostvaruju zavidan nivo interakcije  te da je to generacija koja će iskoristiti sve prednosti drugog ekrana i komunikacije tokom emisija.

Neminovno je da će deca koja sada odrastaju koristiti društvene mreže na totalno drugi način od onoga na kojih ih mi danas koristimo.

Iako postoji želja od strane urednika te novinara da se uvedu hashtagovi u pojedine emisije, nevoljnost medijskih kuća koje stoje iza svega prisutnija je nego ikada. Zastarele kadrovske strukture i veličina samih kompanija koje se uglavnom baziraju na hijerarhijskom uređenju, predstavljaju glavnu prepreku tehnološkim inovacijama i daljem napretku masovnih medija na našim prostorima.

Dobra strana ove diskusije leži u tome što ipak ima ljudi koji znaju gledati unapred i koji su spremni prilagoditi se novonastalim promenama. Zoran Stanojević je izjavio da uveliko čeka da se pronađe novi urednik vesti na Twitteru za čiju je poziciju nedavno objavljen oglas. Promene su neizbežne sa čime su se složili i ostali panelisti, a publici jedino ostaje da vrši određeni nivo pritiska na medije kako bi ispunili njihove zahteve i time započeli novo poglavlje u profesionalnom novinarstvu na ovim prostorima.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.