30% manje u ured, ali 24% više u parkove - što je Google otkrio o našim navikama u 'novoj normali'

30% manje u ured, ali 24% više u parkove – što je Google otkrio o našim navikama u ‘novoj normali’

Koliko su nam se navike zaista promijenile u samo nekoliko mjeseci pandemije i samoizolacije možemo doznati iz podataka Googleoovog izvještaja temeljenog na anonimiziranim lokacijskim podacima njihovih proizvoda poput Androida i Google Chrome preglednika

Početkom travnja Google je izdao izvješće o kretanju ljudi u 131 zemlji svijeta. Izvješće se od tada izdaje periodički svakih nekoliko dana te mnogim nadležnim ustanovama i široj javnosti služi kao dobar pokazatelj koliko učinka izolacijske mjere zaista imaju na različite dijelove našeg svakodnevnog života, poput odlaska u parkove ili na posao.

Kako ste vjerojatno svjesni, Google je internetski gigant koji vrti većinu toga što trenutno radimo online – da li preko najpoznatijeg pretraživača, preglednika ili koristeći mobilni operativni sustav Android. U pozadini pak, nalazi se lokacijska opcija koja, ako je uključena, konstantno bilježi podatke o tome gdje se nalazimo i otkud pretražujemo te podatke. Svoju lokaciju s Googleom možete i ne morate podijeliti, ali u ovakvim situacijama, lokacijski podaci su se pokazali iznimno vrijedni. Googleov izvještaj o kretanju milijardi korisnika najveći je set podataka dostupan zdravstvenim vlastima o tome poštuju li ljudi mjere izolacije.

S obzirom na to da je iza nas već nekoliko mjeseci borbe sa širenjem bolesti COVID-19 uzeli smo si vremena da proanaliziramo prethodne izvještaje kako bi usporedili kretanja s mjerama i okolnostima širenja zaraze. Zbilja je zanimljivo vidjeti kako samo par brojki može opisati čitava društveno-ekonomske promjene u pozadini…

Kako nam je izolacija izokrenula navike?

Mnogo toga se mijenjalo kroz prethodna četiri mjeseca u načinu kako provodimo svoje radno i slobodno vrijeme. Kretanja korisnika stoga je Google pratio po nekoliko lokacijskih kategorija, što uključuje:

  • Prostore maloprodaje, zabave i ugostiteljstva (npr. restorani, trgovački centri, muzeji, kina)
  • Kupovinu osnovnih potrepština (npr. trgovine namirnica, tržnice, drogerije, ljekarne)
  • Zelene javne površine (parkovi, parkovi za pse, javni vrtovi, nacionalni parkovi i trgovi)
  • Tranzitne lokacije (javni prijevoz, postaje javnog prijevoza poput autobusnih stanica i kolodvora)
  • Odlazak na radno mjesto
  • Prebivanje u stambenim prostorima

U jeku prvog vala pandemije za Hrvatsku i Europu, u proljeće, mnoge vlade su izdale mjere kako bi ograničile kretanje ljudi i tako spriječile širenje koronavirusa. To je utjecalo na mnoga poslovanja, kako smo imali priliku i sami biti svjedoci. Odgađale su se i otkazivale velike svjetske i regionalne konferencije, a tvrtke u turizmu, različitim uslužnim i kulturnim djelatnostima – ostale su bez kupaca, korisnika, posjetitelja – prihoda.

Rekreacija i maloprodaja

Ožujak i travanj bili su posebno zeznutu za trgovačke centre, kulturne i ugostiteljske objekte. Ako se sjetimo, tada su izolacijske mjere bile najrestriktivnije. Tek je krajem mjeseca donesena odluka o omogućivanju rada svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, a i tad je to isključivalo one koji posluju unutar trgovačkog centra. Kupovina i zabava, jednom riječju nisu postojale, vidljivo je to i po podacima.

Pregled za ožujak i početak travnja.

Situacija se nešto poboljšava krajem travnja i početkom svibnja s obzirom na navedenu odluku od 27. travnja kada se omogućio rad maloprodajnih trgovina, knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara.

Pregled za travanj i početak svibnja.

Ulazimo duboko u svibanj, a sredinom kojeg se napokon omogućava rad trgovačkih centara, uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera. Napokon je primjetan konzistentan rast. Ljudi se pomalo sve slobodnije kreću, kupuju i koriste priliku da napokon uživaju u pivi nakon posla.

Pregled za svibanj i početak lipnja.

Ipak, rast nije akcelerirao u pozitivu kako smo mislili. Krajem lipnja uz par incidenata širenja koronavirusa u Hrvatskoj, započeo je drugi val pandemije, a koji nam je naplatio sva pretjerano bliska druženja. Broj zaraženih doseže svoj vrhunac. Zabava i rekreacija ne vraćaju se na staro i opet vidimo stagnaciju.

Pregled za lipanj i početak srpnja.

Osnovne potrepštine

Kako nas je zadesila pandemija bolesti COVID-19 koja se širi ljudskim kontaktom i kapljičnim putem, tako smo se pomalo distancirali od nepotrebnih susreta s drugima. Obavljale su se samo osnovne stvari. Opskrba namirnicama bila nam je glavni prioritet, kako bi bili osiguran u slučaju zaraze i moguće samoizolacije od 2 tjedna. Pomama je posebno bila velika za toaletnim papirom, a koja će ostati zabilježena kroz niz šala i memova na internetu. Ipak, ona manje smiješna, a prijeko potrebna stvar bile su zaštitne maske. Svi su u jednom trenutku znali što je N95, a uskoro je i uslijedila nestašica zaštitnih maski po ljekarnama.

Pregled za sve mjesece zajedno. Od ožujka do srpnja.

Na Googleovim podacima na samom početku pandemije ipak vidimo značajan pad u odlasku u trgovine namirnicama i ljekarne (-30%). No, to ne znači da smo manje kupovali, dapače. Svojih smo nekoliko odlazaka u trgovinu tijekom tjedna zamijenili s jednim velikim kupovnim pohodom. U međuvremenu smo se snalazili i s naručivanjem hrane putem poznatih servisa Pauze, Wolta i Glova pa i čitavog popisa namirnica putem Konzum Klika ili listanjem objava OPG-ova po Facebooku.

Situacija se sredinom svibnja (+24%) poboljšala kada smo prvi put došli do nekoliko dana bez zaraženih, ali kako vidimo, krajem šestog i početkom sedmog mjeseca (+15%) opet smo se vratili starim navikama kupovanja na veliko odjednom.

Parkovi

park-maksimir.hr

Ako imate djecu ili bližnje s djecom, vjerojatno se jako dobro sjećate kada su sredinom ožujka zbog pandemije koronavirusa zatvoreni vrtići i škole. U jednom trenutku svi roditelji imali su priliku godine, provoditi s klincima više vremena. A ta prilika došla je i s jednim velikim minusom – s njima je trebalo provoditi cijele dane, animirati ih u svoje radne i slobodne sate.

Pad u posjetama zelenih površina obilježilo je zatvaranje Nacionalnih parkova i parkova prirode 21. ožujka, ali i zabrana okupljanja na dječjim igralištima dan prije.

Pregled za ožujak i početak travnja.

Međutim, kad smo nakon dva tjedna shvatili što znači čamiti u kući danonoćno, oteli smo se kontroli. Što će nam dječja igrališta, kad imamo parkove. Kroz travanj smo koristili svaku priliku da izađemo na zrak, a odjednom su, pred zatvorenim restoranima i kafićima – parkovi postali omiljeno mjesto izlaska nakon posla. Bliski kontakt kao pojam kao da nije postojao na zelenim površinama.

Promatrajući situaciju, Stožer za civilnu zaštitu odlučio je reagirati i upozoriti nas: “Dobro je da smo svi mi – i djeca na zraku, ali ne da se međusobno družimo!” Zadržalo se to u mnogih pa porast nije bilo toliko značajan.

Pregled za travanj.

No, čim su se otvorila dječija igrališta te se stabilizirala situacija s brojem zaraženih, kao da smo prodisali punim plućima – vratili smo se majci prirodi u još većim postotcima. Rastu je sigurno pomoglo i što su se pojedini Nacionalni parkovi potrudili sniziti cijene s obzirom na okolnosti.

Pregled za svibanj i lipanj.

Postaje javnog prijevoza

Zet.hr

Jedna od dvije kategorije koja je bila u konstantnom “minusu” od početka pandemije.

Očigledno, javni prijevoz potpuno je opao još kada je aktiviran prvi veliki paket mjera Stožera krajem ožujka. Obustavljeni su međugradski i međužupanijski prijevozi, a pečat na to je bila i odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta. Mjesec dana nakon, pomalo se aktivira javni promet uz konkretne smjernice o radu.

Pregled za ožujak i travanj.

U petom i šestom mjesecu vidimo rast i pomalo vraćanje u normalu, uz povremene poremećaje kako se primicao ponovni val širenja zaraze. Odluka o obveznom nošenju maski u javnom prijevozu donekle nas je ohrabrila da se vozimo busevima, tramvajima i vlakovima, no, mnogi su upravo zbog toga još manje voljni nabavljati iste.

Pregled za svibanj i lipanj.

Poslovni objekti

Smanjenje kretanja do danas bilježimo i na lokacijama radnog mjesta. Nakon prvotnog “zaključavanja” koje je uslijedilo u velikim tvrtkama koje su zabilježile prve slučajeve s koronavirusom u Hrvatskoj, rad od doma postao je nužda koja se ne raspravlja. Preko noći, već uigrana IT industrija snašla se nešto bolje u remote radu, dok su se ostali morali prilagoditi kako su znali.

Pregled za ožujak.

Zanimljivo, nakon prvog udara širenja zaraze, kao da se odjednom sve moglo. Pokazali smo kako digitalizacija različitih javnih i poslovnih usluga nije toliko neizvediva – niti da za nju trebaju mjeseci. Nevoljkost prema promjenama ovaj put nije imala priliku aktivirati se. Morali smo se držati pravila ako smo htjeli u svom dvorištu suzbiti bolest koju smo imali priliku vidjeti kako nekontrolirano preplavljuje tuđa.

Tvrtke i poslodavci nisu htjeli niti su smjeli dodatno riskirati poslovanje širenjem zaraze među zaposlenicima. Remote je postao novo normalno, a kroz travanj i svibanj stvari se nisu mnogo mijenjale. Neki su se tada pomalo vraćali u urede, kako se širenje zaraze suzbijalo, ali ništa više u brojkama koje smo imali prije koronavirusa.

Pregled za travanj i svibanj.

U uredima se tako prepolovio broj ljudi pa se uvodila i izmjena skupina koji će raditi u uredu, a koji od doma. Za neke industrije rad od doma nije opcija, no za one koji mogu dobro, ako ne i bolje, funkcionirati u hibridnom načinu rada – stvari se više ne vraćaju na isto. Vjerojatno ćemo još neko vrijeme pratiti smanjen protok ljudi do radnih mjesta u globalu.

Pregled za lipanj i početak srpnja.

Stambeni objekti

I za kraj, dragi naš dom. U vrijeme izolacije doma je postalo i doma i posao i kafić i kino.
Iako porast boravka doma nije bio jednako drastičan kao pad spomenutih kategorija prije, trend kretanja je primjetan. Ili bolje rečeno – nekretanja.

Najznačajnija promjena u našem boravku doma bila je činjenica da smo i svoj posao preselili doma. Remote rad nas je tako zatekao s laptopima na kuhinjskim stolovima, balkonima, krevetima, kaučima… Neki su već imali svoj radni kutak, neki su se snalazili. Svoja iskustva u radu od doma digitalci su podijelili i s nama.

A posebno će ovo vrijeme donijeti promjene za same tvrtke koje su se tek sad ozbiljno uhvatile u koštac s radom na udaljenost. Mnogo savjeta i primjera kruži zajednicom, no naučena lekcija će biti tek ako nakon svega hibridni rad zbilja zaživi.

Pregled za sve mjesece zajedno. Od ožujka do srpnja.

Na lokalnoj razini?

Google je svaku kategoriju pomno pratio i na razini svake županije. Možemo tu također primijetiti neke uspone i padove u pojedinim trendovima kretanja koji se ocrtavaju na razini države. Ali koliko sam mogla iščitati, a da ne idem u detalje svake županije – primjetno je koliko ima razlika između centralnog dijela Hrvatske, konkretno Grada Zagreba, i drugih županija.

Naime, dok su Zagrepčani hrlili u parkove za malo zraka, velik dio ostatka zemlje – nije. Zašto? Paralelu mogu povući i s iskustvom života u mom rodnom mjestu. Manje sredine imaju manju cirkulaciju ljudi i na neki način već jesu izolirani. Tako je u manjim mjestima i gradovima život dijelom nastavio teći kao i prije, samo s nešto više opreza. Isto tako može se primijetiti kako su urbane i gospodarski naprednije županije imale veći pad odlaska na radna mjesta. Što ujedno možemo pripisati većoj cirkulaciji ljudi, ali i činjenici da se veći dio tehnološke industrije nalazi upravo u gradovima, a koji su najduže ostali i ostaju u remote načinu rada.

Za više uvida, svakako i sami prolistajte najnovija izvješća.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.