30% manje u ured, ali 24% više u parkove - što je Google otkrio o našim navikama u 'novoj normali'

30% manje u ured, ali 24% više u parkove – što je Google otkrio o našim navikama u ‘novoj normali’

Koliko su nam se navike zaista promijenile u samo nekoliko mjeseci pandemije i samoizolacije možemo doznati iz podataka Googleoovog izvještaja temeljenog na anonimiziranim lokacijskim podacima njihovih proizvoda poput Androida i Google Chrome preglednika

Početkom travnja Google je izdao izvješće o kretanju ljudi u 131 zemlji svijeta. Izvješće se od tada izdaje periodički svakih nekoliko dana te mnogim nadležnim ustanovama i široj javnosti služi kao dobar pokazatelj koliko učinka izolacijske mjere zaista imaju na različite dijelove našeg svakodnevnog života, poput odlaska u parkove ili na posao.

Kako ste vjerojatno svjesni, Google je internetski gigant koji vrti većinu toga što trenutno radimo online – da li preko najpoznatijeg pretraživača, preglednika ili koristeći mobilni operativni sustav Android. U pozadini pak, nalazi se lokacijska opcija koja, ako je uključena, konstantno bilježi podatke o tome gdje se nalazimo i otkud pretražujemo te podatke. Svoju lokaciju s Googleom možete i ne morate podijeliti, ali u ovakvim situacijama, lokacijski podaci su se pokazali iznimno vrijedni. Googleov izvještaj o kretanju milijardi korisnika najveći je set podataka dostupan zdravstvenim vlastima o tome poštuju li ljudi mjere izolacije.

S obzirom na to da je iza nas već nekoliko mjeseci borbe sa širenjem bolesti COVID-19 uzeli smo si vremena da proanaliziramo prethodne izvještaje kako bi usporedili kretanja s mjerama i okolnostima širenja zaraze. Zbilja je zanimljivo vidjeti kako samo par brojki može opisati čitava društveno-ekonomske promjene u pozadini…

Kako nam je izolacija izokrenula navike?

Mnogo toga se mijenjalo kroz prethodna četiri mjeseca u načinu kako provodimo svoje radno i slobodno vrijeme. Kretanja korisnika stoga je Google pratio po nekoliko lokacijskih kategorija, što uključuje:

  • Prostore maloprodaje, zabave i ugostiteljstva (npr. restorani, trgovački centri, muzeji, kina)
  • Kupovinu osnovnih potrepština (npr. trgovine namirnica, tržnice, drogerije, ljekarne)
  • Zelene javne površine (parkovi, parkovi za pse, javni vrtovi, nacionalni parkovi i trgovi)
  • Tranzitne lokacije (javni prijevoz, postaje javnog prijevoza poput autobusnih stanica i kolodvora)
  • Odlazak na radno mjesto
  • Prebivanje u stambenim prostorima

U jeku prvog vala pandemije za Hrvatsku i Europu, u proljeće, mnoge vlade su izdale mjere kako bi ograničile kretanje ljudi i tako spriječile širenje koronavirusa. To je utjecalo na mnoga poslovanja, kako smo imali priliku i sami biti svjedoci. Odgađale su se i otkazivale velike svjetske i regionalne konferencije, a tvrtke u turizmu, različitim uslužnim i kulturnim djelatnostima – ostale su bez kupaca, korisnika, posjetitelja – prihoda.

Rekreacija i maloprodaja

Ožujak i travanj bili su posebno zeznutu za trgovačke centre, kulturne i ugostiteljske objekte. Ako se sjetimo, tada su izolacijske mjere bile najrestriktivnije. Tek je krajem mjeseca donesena odluka o omogućivanju rada svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, a i tad je to isključivalo one koji posluju unutar trgovačkog centra. Kupovina i zabava, jednom riječju nisu postojale, vidljivo je to i po podacima.

Pregled za ožujak i početak travnja.

Situacija se nešto poboljšava krajem travnja i početkom svibnja s obzirom na navedenu odluku od 27. travnja kada se omogućio rad maloprodajnih trgovina, knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara.

Pregled za travanj i početak svibnja.

Ulazimo duboko u svibanj, a sredinom kojeg se napokon omogućava rad trgovačkih centara, uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera. Napokon je primjetan konzistentan rast. Ljudi se pomalo sve slobodnije kreću, kupuju i koriste priliku da napokon uživaju u pivi nakon posla.

Pregled za svibanj i početak lipnja.

Ipak, rast nije akcelerirao u pozitivu kako smo mislili. Krajem lipnja uz par incidenata širenja koronavirusa u Hrvatskoj, započeo je drugi val pandemije, a koji nam je naplatio sva pretjerano bliska druženja. Broj zaraženih doseže svoj vrhunac. Zabava i rekreacija ne vraćaju se na staro i opet vidimo stagnaciju.

Pregled za lipanj i početak srpnja.

Osnovne potrepštine

Kako nas je zadesila pandemija bolesti COVID-19 koja se širi ljudskim kontaktom i kapljičnim putem, tako smo se pomalo distancirali od nepotrebnih susreta s drugima. Obavljale su se samo osnovne stvari. Opskrba namirnicama bila nam je glavni prioritet, kako bi bili osiguran u slučaju zaraze i moguće samoizolacije od 2 tjedna. Pomama je posebno bila velika za toaletnim papirom, a koja će ostati zabilježena kroz niz šala i memova na internetu. Ipak, ona manje smiješna, a prijeko potrebna stvar bile su zaštitne maske. Svi su u jednom trenutku znali što je N95, a uskoro je i uslijedila nestašica zaštitnih maski po ljekarnama.

Pregled za sve mjesece zajedno. Od ožujka do srpnja.

Na Googleovim podacima na samom početku pandemije ipak vidimo značajan pad u odlasku u trgovine namirnicama i ljekarne (-30%). No, to ne znači da smo manje kupovali, dapače. Svojih smo nekoliko odlazaka u trgovinu tijekom tjedna zamijenili s jednim velikim kupovnim pohodom. U međuvremenu smo se snalazili i s naručivanjem hrane putem poznatih servisa Pauze, Wolta i Glova pa i čitavog popisa namirnica putem Konzum Klika ili listanjem objava OPG-ova po Facebooku.

Situacija se sredinom svibnja (+24%) poboljšala kada smo prvi put došli do nekoliko dana bez zaraženih, ali kako vidimo, krajem šestog i početkom sedmog mjeseca (+15%) opet smo se vratili starim navikama kupovanja na veliko odjednom.

Parkovi

park-maksimir.hr

Ako imate djecu ili bližnje s djecom, vjerojatno se jako dobro sjećate kada su sredinom ožujka zbog pandemije koronavirusa zatvoreni vrtići i škole. U jednom trenutku svi roditelji imali su priliku godine, provoditi s klincima više vremena. A ta prilika došla je i s jednim velikim minusom – s njima je trebalo provoditi cijele dane, animirati ih u svoje radne i slobodne sate.

Pad u posjetama zelenih površina obilježilo je zatvaranje Nacionalnih parkova i parkova prirode 21. ožujka, ali i zabrana okupljanja na dječjim igralištima dan prije.

Pregled za ožujak i početak travnja.

Međutim, kad smo nakon dva tjedna shvatili što znači čamiti u kući danonoćno, oteli smo se kontroli. Što će nam dječja igrališta, kad imamo parkove. Kroz travanj smo koristili svaku priliku da izađemo na zrak, a odjednom su, pred zatvorenim restoranima i kafićima – parkovi postali omiljeno mjesto izlaska nakon posla. Bliski kontakt kao pojam kao da nije postojao na zelenim površinama.

Promatrajući situaciju, Stožer za civilnu zaštitu odlučio je reagirati i upozoriti nas: “Dobro je da smo svi mi – i djeca na zraku, ali ne da se međusobno družimo!” Zadržalo se to u mnogih pa porast nije bilo toliko značajan.

Pregled za travanj.

No, čim su se otvorila dječija igrališta te se stabilizirala situacija s brojem zaraženih, kao da smo prodisali punim plućima – vratili smo se majci prirodi u još većim postotcima. Rastu je sigurno pomoglo i što su se pojedini Nacionalni parkovi potrudili sniziti cijene s obzirom na okolnosti.

Pregled za svibanj i lipanj.

Postaje javnog prijevoza

Zet.hr

Jedna od dvije kategorije koja je bila u konstantnom “minusu” od početka pandemije.

Očigledno, javni prijevoz potpuno je opao još kada je aktiviran prvi veliki paket mjera Stožera krajem ožujka. Obustavljeni su međugradski i međužupanijski prijevozi, a pečat na to je bila i odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta. Mjesec dana nakon, pomalo se aktivira javni promet uz konkretne smjernice o radu.

Pregled za ožujak i travanj.

U petom i šestom mjesecu vidimo rast i pomalo vraćanje u normalu, uz povremene poremećaje kako se primicao ponovni val širenja zaraze. Odluka o obveznom nošenju maski u javnom prijevozu donekle nas je ohrabrila da se vozimo busevima, tramvajima i vlakovima, no, mnogi su upravo zbog toga još manje voljni nabavljati iste.

Pregled za svibanj i lipanj.

Poslovni objekti

Smanjenje kretanja do danas bilježimo i na lokacijama radnog mjesta. Nakon prvotnog “zaključavanja” koje je uslijedilo u velikim tvrtkama koje su zabilježile prve slučajeve s koronavirusom u Hrvatskoj, rad od doma postao je nužda koja se ne raspravlja. Preko noći, već uigrana IT industrija snašla se nešto bolje u remote radu, dok su se ostali morali prilagoditi kako su znali.

Pregled za ožujak.

Zanimljivo, nakon prvog udara širenja zaraze, kao da se odjednom sve moglo. Pokazali smo kako digitalizacija različitih javnih i poslovnih usluga nije toliko neizvediva – niti da za nju trebaju mjeseci. Nevoljkost prema promjenama ovaj put nije imala priliku aktivirati se. Morali smo se držati pravila ako smo htjeli u svom dvorištu suzbiti bolest koju smo imali priliku vidjeti kako nekontrolirano preplavljuje tuđa.

Tvrtke i poslodavci nisu htjeli niti su smjeli dodatno riskirati poslovanje širenjem zaraze među zaposlenicima. Remote je postao novo normalno, a kroz travanj i svibanj stvari se nisu mnogo mijenjale. Neki su se tada pomalo vraćali u urede, kako se širenje zaraze suzbijalo, ali ništa više u brojkama koje smo imali prije koronavirusa.

Pregled za travanj i svibanj.

U uredima se tako prepolovio broj ljudi pa se uvodila i izmjena skupina koji će raditi u uredu, a koji od doma. Za neke industrije rad od doma nije opcija, no za one koji mogu dobro, ako ne i bolje, funkcionirati u hibridnom načinu rada – stvari se više ne vraćaju na isto. Vjerojatno ćemo još neko vrijeme pratiti smanjen protok ljudi do radnih mjesta u globalu.

Pregled za lipanj i početak srpnja.

Stambeni objekti

I za kraj, dragi naš dom. U vrijeme izolacije doma je postalo i doma i posao i kafić i kino.
Iako porast boravka doma nije bio jednako drastičan kao pad spomenutih kategorija prije, trend kretanja je primjetan. Ili bolje rečeno – nekretanja.

Najznačajnija promjena u našem boravku doma bila je činjenica da smo i svoj posao preselili doma. Remote rad nas je tako zatekao s laptopima na kuhinjskim stolovima, balkonima, krevetima, kaučima… Neki su već imali svoj radni kutak, neki su se snalazili. Svoja iskustva u radu od doma digitalci su podijelili i s nama.

A posebno će ovo vrijeme donijeti promjene za same tvrtke koje su se tek sad ozbiljno uhvatile u koštac s radom na udaljenost. Mnogo savjeta i primjera kruži zajednicom, no naučena lekcija će biti tek ako nakon svega hibridni rad zbilja zaživi.

Pregled za sve mjesece zajedno. Od ožujka do srpnja.

Na lokalnoj razini?

Google je svaku kategoriju pomno pratio i na razini svake županije. Možemo tu također primijetiti neke uspone i padove u pojedinim trendovima kretanja koji se ocrtavaju na razini države. Ali koliko sam mogla iščitati, a da ne idem u detalje svake županije – primjetno je koliko ima razlika između centralnog dijela Hrvatske, konkretno Grada Zagreba, i drugih županija.

Naime, dok su Zagrepčani hrlili u parkove za malo zraka, velik dio ostatka zemlje – nije. Zašto? Paralelu mogu povući i s iskustvom života u mom rodnom mjestu. Manje sredine imaju manju cirkulaciju ljudi i na neki način već jesu izolirani. Tako je u manjim mjestima i gradovima život dijelom nastavio teći kao i prije, samo s nešto više opreza. Isto tako može se primijetiti kako su urbane i gospodarski naprednije županije imale veći pad odlaska na radna mjesta. Što ujedno možemo pripisati većoj cirkulaciji ljudi, ali i činjenici da se veći dio tehnološke industrije nalazi upravo u gradovima, a koji su najduže ostali i ostaju u remote načinu rada.

Za više uvida, svakako i sami prolistajte najnovija izvješća.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?