Ni čoban više nije čoban, već sheep manager!

Ni čoban više nije čoban, već sheep manager!

VP of executive perfection. Chief perfect officer sektora koji ne postoji. Sheep manager, jer tko će čuvati crne ovce - neće valjda čoban, kako navodi jedan zanimljiv tweet! Nerazumljivi, komplicirani, engleski nazivi radnih mjesta sve su češći ne samo u velikim tvrtkama, već i sve većem broju regionalnih startupova. Koliko god se podsmjehivali tuđim nazivima kao egocentričnim i besmislenim, našem egu ništa manje ne godi kad se osvrnemo na ono što nam stoji na LinkedInu.

Mr.sc.čoban.
Mr. sc. čoban.

VP of executive perfection. Chief perfect officer sektora koji ne postoji. Sheep manager, jer tko će čuvati crne ovce – neće valjda čoban, kako navodi jedan zanimljiv tweet! Nerazumljivi, komplicirani, engleski nazivi radnih mjesta sve su češći ne samo u velikim tvrtkama, već i sve većem broju regionalnih startupova. Koliko god se podsmjehivali tuđim nazivima kao egocentričnim i besmislenim, našem egu ništa manje ne godi kad se osvrnemo na ono što nam stoji na LinkedInu.

Tvrtke u kojima radimo ili smo možda radili koriste imena pozicija kao alat u hijerarhiji tvrtke. Nazivi predstavljaju poziciju i opisuju ulogu prema internim te eksternim upitima o tome kome se za što obratiti. Do neke mjere, naravno. Na žalost, u zadnje vrijeme smo se i sami počeli gubiti u nazivima. Čak i u Netokraciji smo kolegici nedavno smišljali novu poziciju, došavši do briljantnog naziva Content Producer. Ona je pisac, ona je novinar, ona odlično piše – i to bi svima moralo biti dovoljno. Ali mnogima nije.

Aspiracije kompliciraju živote – i nazive

Čini se kako svi, a posebice oni najambiciozniji, imaju premalo strpljenja za život. U startup svijetu to ilustrira sve veći broj projekata koje kreiraju pojedinci koji nemaju ni poslovnog, a kamoli životnog iskustva u stvaranju zaista profitabilne tvrtke, jer startup je “biznis”, koliko god se nakon jučerašnjeg Fail Conferencea tapšali po ramenu da jednostavno želimo promijeniti svijet.

U želji da što prije postanemo Mark Zuckerberg ili Steve Jobs, težimo k naslovima koji naše sadašnje pozicije uljepšavaju kako bismo se jednostavno osjećali bolje sami o sebi. U svijetu u kojemu su svi chief-svaštaroš, ne možete ništa manje od managera.

Tvrtke to koriste u svoju prednost, prizivajući nas nazivima naših novih zaposlenja kao slatkišem koji ne možemo odbiti. Možda jesmo u recesiji, ali naš ego se skupo plaća engleskim nazivima velike duljine i vrlo plitkog značenja.

Programeri, ne glumite developere

Developeri, nemojte se smiješiti prisjećajući se svih trenutaka kad ste ismijali naslov community menadžera koji vode te smiješne Facebook fan stranice i Twitter profile što može svatko tko je ikad bio na internetu. Dobro je poznato koliko većina programera voli da ih se oslovljava upravo kao developere, jer očito “programer” ne opisuje dovoljno dobro njihovo svakodnevno bavljenje kodom. Community menadžeri, VPevi, Chiefovi i developeri – svi smo jednako egocentrični kad je u pitanju naziv naše pozicije.

Dilbert
Strip: dilbert.com

A tko će maziti naš ego više od našeg poslodavca? Većina tvrtki, navodi Wall Street Journalova Sarah Needleman, koristi razne čifovske nazive za maženje naših fragilnih malih ega. Napokon, što bolje pokazuje vašu kreativnost od naziva Chief Creativity Officer – tako kreativno! Dobar naziv daje nam praktične koristi:

  • Veći osjećaj moći.
  • Važnost u odnosu na sve koji nemaju engleske, komplicirane nazive;
  • Dobro izgleda na vizitki;
  • Još bolje izgleda na LinkedInu…

…i opis toga što radimo. Isprika, skoro zaboravih!

Prestanite se paliti na pozicije!

Opisuju li u konačnici nazivi naših pozicija stvari koje radimo za svoju tvrtku. Opisuju li sve što znamo, sve što možemo i želimo raditi? Naravno, u velikim organizacijama nazivi su bitni, jer zaista imate jednu specifičnu odluku, ali neki poput (uvijek ekstremnog) Zapposa eksperimentiraju s izbacivanjem job titleova i hijerarhije. Kako objašnjava Zapposov osnivač Tony Shieh: postoji službena hijerarhija pa hijerarhija koju tvrtka želi i na kraju hijerarhija toga kako sve zaista funkcionira.

Ljudski je aspirirati prema boljim i značajnijim pozicijama, ali moramo se u svakom trenutku sjetiti da naziv našeg posla ne čini nas, ni u dobrom ni u lošem smislu. To što ste VP i Chief ne znači da znate prodati ili kupiti ništa više od čačkalice, kao što ni jednostavan naziv programera ili novinara ne umanjuje vaš rad. Napokon, oni koji će vas procijeniti putem naziva ne ionako imaju premalo životnog iskustva da biste od funkcije njihovog naziva imali previše koristi.

S druge strane, možete zaista biti kreativni te smisliti nazive koji će potaknuti zaposlenike tako da postanu vitezovi i vile, no to je već kategorija zaista kreativnih naziva koji su “komplicirani” s razlogom. Iznimka potvrđuje pravilo?

Ukoliko se i dalje pak previše palite na nazive svojeg posla, slobodno skoknite do Job Title Generatora s maramicom, jer ćete suze liti kad shvatite koliko je apsurdan naziv koji vašem egu daje toliko više vrijednosti od onoga što zapravo radite svakog novog dana svog života.

Ukoliko vas pak zanima život sheep managera, pročitajte članak na blogu novinara Marka Dejanovića! Hvala Zoranu na inspiraciji naslova tvitom! 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vedran

    Vedran

    17. 01. 2014. u 12:29 pm Odgovori

    Ja se volim castiti nazivom developer, jer osisljavam i programiram aplikacije i funkcionalnosti. Makar, nisam siguran da je to pravi naziv.
    Da, svi su menadzeri, pa su i cistacice menadzeri komunalnih poslova neke firme… Iskreno, nije bitan naziv, bitna je kvaliteta posla i pravedna placa za taj posao. Po mojem misljenju, ne mora biti tocno, naravno.

  2. Jopa

    Jopa

    17. 01. 2014. u 2:59 pm Odgovori

    Bravo Brkane, odličan članak. Nažalost neće ništa promijeniti jer danas svijet tako funkcionira. Bolja titula = bilje radno mjesto u budućnosti = bolja plaća. Industrija magle.

    Pravi igrači se ne kite naslovima jer imaju dovoljno samopouzdanja ali oni su u manjini. Ostali su uhvaćeni u to vrzino kolo u kojem ipak nitko nikom ne vjeruje zaozbiljno. Kao kad vidiš mladog bankara skockanog u odijelu i sa aktovkom. Odmah znaš da nije značajan

  3. Domainer

    Domainer

    20. 01. 2014. u 5:35 am Odgovori

    Ovaj naslov me dobro nasmijao, svaka čast! 🙂 Ti nazivi raznih mjesta su stvarno postali smijurija. Sve to ide na neki fancy look, i zapravo služi samo za namamit nečiji ego kao što i piše u tekstu.
    Ja se bavim domainingom i vjerojatno sam jedan od rijetkih koji se ozbiljno time bavi u Hrvatskoj, pa se ne smatram nekim “CEO of Croatian Domaining” nego sam samo domainer i time se ponosim 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Hrvatski dizajner napravio idealnu mobilnu igru za ribiče sa 76 pravih vrsta riba i 40 lokacija

Claude Code pisao je kod, Codex je pomogao s ilustracijama i tako je grafički dizajner osmislio mobilnu video igru za ribiče. No izraditi igru koja radi i osmisliti igru kojoj će ljubitelji ribolova vjerovati dvije su različite stvari.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Biste li AI-ju prepustili odluke o svojoj vezi?

Domaća aplikacija Shrink: Go Deeper koristi knjige i predavanja jednog psihoterapeuta kako bi korisnicima ponudila AI sugovornika za razgovore o emocijama i odnosima. S njim smo o svojim, doduše fiktivnim emocijama razgovarali i mi.

Veliki intervjui

Kako djecu naučiti upravljati novcem?

Kako djeci objasniti štednju, budžet, dug ili razliku između želja i potreba? Jakša Tomović odlučio je taj problem riješiti vlastitom aplikacijom TONKO, koja kroz zadatke, tri virtualne staklenke i kratke lekcije djecu od 6 do 14 godina uči financijskoj pismenosti.

Netokracija Podcast

Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u umjetnu inteligenciju

U novoj epizodi Netokracija Podcasta razgovaramo o hrvatskom Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, u koji se do 2032. planira uložiti 932 milijuna eura, a dotaknuli smo se i globalne AI utrke gdje se troše milijarde.

Analiza

Kako Hrvatska oblikuje stajališta o europskim digitalnim zakonima?

Europski digitalni propisi oblikuju se puno prije nego što stignu na stol europskih institucija. Hrvatska pritom ima priliku zastupati vlastite interese, ali i uključiti domaću tehnološku industriju u pripremu nacionalnih stajališta. Istražili smo kako taj proces izgleda, ali i što bi moglo bolje.

Veliki intervjui

Digitalna pomoć za roditelje: aplikacija za dječja igrališta, zdravlje i obiteljske aktivnosti

Kako pronaći dobar parkić ili... najbliže gradilište? Hrvatski roditelji napravili su Parkich, aplikaciju koja na jednom mjestu okuplja više od 3400 igrališta i niz korisnih funkcija za obitelji.

Netokracija Podcast

Puca li AI balon u 2027. godini?

Što se događa kada AI obećanja sudare sa stvarnošću? Dok tehnološke kompanije ulažu milijarde u umjetnu inteligenciju, developeri se suočavaju s promjenama u svakodnevnom radu, juniori sve teže pronalaze prve prilike, a kompanije tek otkrivaju koliko je zahtjevno AI implementirati u poslovanje.