Osnovnoškolski profesor želi promijeniti kako pratimo vremensku prognozu! Upoznajte projekt Neverin

Trenutno postoji pregršt aplikacija koje prate vremensku prognozu. Ako ste poput mene, aplikacije će vam poslužiti da samo provjerite koliko je vani stupnjeva i hoće li biti sunca, ali ako ste poput Alena Šterpina, onda znate kako podatke u aplikacijama ne treba uzimati zdravo za gotovo. Iz njegove ljubavi prema meteorologiji i želji za preciznijim podacima o vremenu, nastao je one-man band projekt Neverin.

Ovaj profesor fizike i informatike svoje je prve termometre postavljao još u nižim razredima osnovne škole, a od 5. razreda imao je i automatsku meteorološku postaju. Postupno ga je sve više zanimao i svijet tehnologije te je učio programirati. Danas za njega Neverin predstavlja najbolje od meteorologije i programiranja, a sve je pojednostavljeno te usmjereno na krajnjeg korisnika.

Neverin koji je u svom početku prije 3 godine bio samo web stranica, sada je i mobilna aplikacija, zajedno bilježe preko 100.000 jedinstvenih korisnika.

Kako je nastao Neverin?

Neverin je očito nastao iz ljubavi prema meteorologiji, ali Alenu je početna ideja bila pružati meteorološke podatke koji su na višoj razini od ostalih hrvatskih aplikacija što znači pružanje bolje vizualizacije podataka i customiziranje. I tako je pala odluka kako Neverin mora postati mobilnom aplikacijom.

Alen je pronašao suradnika s kojim je napravio prvu verziju aplikacije, a sam je radio backend i API. Najveći izazov u razvoju Neverina predstavila je zapravo sama obrada podataka s meteoroloških postaja jer njih ima sve više, a podaci se upisuju u bazu podataka u intervalu od 5 minuta (i trajno arhiviraju) što znači da je Alen trebao provesti dobru optimizaciju kako ne bi došlo do zagušenja sustava prilikom dohvata podataka, što trenutnih, što arhiviranih. Podatke trenutno dohvaća preko API-ja u nekoliko milisekundi.

Osmišljavanje i izrada aplikacije, iza koje stoji Filip Meštrović, nije bila jednostavna:

Tijekom razvoja same aplikacije, najteže mi je bilo pronaći pravu osobu za izradu takve aplikacije. Moja je potražnja za osobom ili tvrtkom koja bi razumjela moju ideju trajala više od godine dana.

Zatim, podaci prognostičkih modela najčešće se razmjenjuju u GRIB formatu čija jedna datoteka može imati više od 100 MB informacija koje je potrebno obraditi, reducirati i na kraju nacrtati na prognostičkoj karti, odnosno prilagoditi kako bi podaci bili dohvatljivi u API-ju. Ne čudi stoga što Alen ovim putem zahvaljuje na velikoj pomoći od brojnih kolega vlasnika automatskih meteoroloških postaja koji već godinama nesebično dijele meteorološke podatke. Ističe Tonija Lovničkog iz Ogulina i Valentina Barilu iz Črešnjeva koji osim što pomažu s dijeljenjem podacima, uskaču i pri vođenju društvenih mreža.

Alen pak još vidi prostora za poboljšanje aplikacije, no korisničko sučelje mu se jako sviđa te se nada sve bugove ukloniti tijekom rujna. Onda će nastupiti i pro verzija:

Kad aplikacija postane stabilna, planiram se više posvetiti specijaliziranim korisnicima i specifičnim prognozama po lokacijama. Aplikacija kao takva ostaje u besplatnoj verziji (s reklamama), a ideja je razvijati NeverinPro koji će imati mogućnost registracije i prijave korisnika koji će onda pristupati dodatnim sadržajima.

Što Neverin razlikuje od drugih aplikacija?

Alenu često upućuju to pitanje, a nama odgovara u kontekstu stranih i domaćih aplikacija.

Ono što Neverin čini drugačijim od stranih aplikacija je to što nudi lokalne podatke za npr. Grad Zagreb koji se temelje na stvarnim meteorološkim postajama ili drugom riječi, mikrolokacijama kao što su Meteorološka postaja Zagreb-Mošćenička ili postaja Zagreb-Grič:

Nije isto imati modeliranu vrijednost temperature zraka u nekom mjestu ili stvarno izmjerenu temperaturu. Takve aplikacije često pod trenutnu temperaturu “podvaljuju” modeliranu, tj. prognoziranu vrijednost za te koordinate ili podatke okolnih meteoroloških postaja.

A ono što Neverin razlikuje od domaćih aplikacija proizlazi iz činjenice što hrvatske mobilne aplikacije najčešće ne donose tako objedinjenu sliku vremena, nemaju aktualne podatke o vremenu i nemaju prognozu modela po lokacijama koja je danas vrlo popularna:

Ako korisnik želi znati hoće li pokisnuti, potrebna mu je prognoza za njegovo mjesto, ali istovremeno i mogućnost praćenja kretanja kišnih oblaka na radaru (koji možda i nisu bili u prognozi). To je ono što donosi Neverin, istovremeno zadovoljava prosječnog konzumenta vremenske prognoze te pruža dodatne podatke naprednijem korisniku.

Prognoza za one koji žele/trebaju znati više

Alen nije točno definirao koje će sve dodatne sadržaje staviti u svoju pro verziju, ali oni će sigurno uključivati prognozu različitih modela po lokacijama i prognozu za specifična područja po lokacijama što će pomoći poljoprivrednicima i sportašima:

Na primjer, poljoprivredniku je važna i temperatura tla, koja se inače ne prikazuje. Paraglajderu je važna prognoza po slojevima atmosfere (a ne samo pri tlu) da može pratiti vjetar i konvekciju. Jedriličar treba više informacija o vjetru, smjeru valova itd. Za sve to planiram pokrenuti model visoke rezolucije (poput DHMZ-ovog Aladina) za detaljne prognoze po satima.

Također, želi uključiti prognoze za požare (indeks ugroženosti), prognozu zagađenosti zraka, razinu peludi…

Prema Alenu, praktički nema kraja onome što sve može pratiti

Jedan od razloga tome jest činjenica da su većina alata koje Alen koristi open source, a podaci i modeli su najčešće dostupni za besplatno korištenje uz obvezu navođenja izvora. Kada govorimo o podacima o vremenu, oni se dijele na vremensku prognozu (prognoze modela) i trenutne podatke (radar, satelit, meteorološke postaje, munje).

Za informacije o vremenskoj prognozi on i kolege za Neverin uzimaju podatke više modela, a Alen tu ističe američku Nacionalnu agenciju za oceane i atmosferu te njihov GFS model, njemački Deutscher Wetterdienst koji razvija ICON model te ARPEGE model kojeg razvija francuski Meteo France. Do podataka Europskog centra za prognoze i modela ECMWF dolaze koristeći norveški API.

Za trenutne podatke o vremenu koriste automatske meteorološke stanice i prikazuju podatke privatnih te javnih stanica. Podatke o munjama dobivaju iz njemačke Blitzortung mreže. Također, članovi su te mreže i svojim senzorima izravno doprinose detekciji munja u Europi. Izvor satelitskih snimaka je EUMETSAT, a za radarsku snimku oborina koriste mozaik svih radara u Europi i svijetu.

Suradnja s DHMZ-om i regionalnim zavodima

Uz sve strane alate i izvore, i suradnja s domaćim DHMZ-om posljednjih se godina konzistentno poboljšava, ističe Alen. Posebno ga veseli projekt METMONIC kojim DHMZ modernizira motriteljsku mrežu i nada se kako će ti podaci biti dostupniji javnosti.

DHMZ bi također u što kraćem vremenu trebao realizirati postavljanje radara na Jadranu, posebno zato što je Dalmacija jedini dio Europske Unije koji nije pokriven radarom. A radar na moru može značiti i spašen život, posebno ljeti kada imamo puno turista, a kada snažni grmljavinski sustavi nastanu u manje od pola sata.

Alen hvali i slovenski ARSO na koji se možemo ugledati, barem što se tiče dijeljenja podataka s javnošću (i to već više godina). U pomoć su mu također pritekli i Federalni hidrometeorološki zavod BiH te Republički hidrometeorološki zavod Srbije koji su za Neverin kreirali posebne datoteke za dohvat podataka s automatskih meteoroloških postaja. Nažalost, iz DHMZ-a su mu odgovorili da trenutno ne postoji mogućnost pristupa svim podacima automatskih meteoroloških postaja. Ipak, Alen čvrsto vjeruje da će se i to promijeniti. 🙂