Sve je više novca za razvoj deep techa u Hrvatskoj, možemo zahvaliti i AI-ju!

Hrvatska ima deep tech startupe, neki od njih razvijaju nove lijekove, neki solarne tehnologije i napredne mikroskope. Kako im pomoći da se izvuku iz labosa i krenu osvajati tržište brinu se u našem deep tech venture builderu Nuqleusu. Koji su pritom najveći izazovi i zašto Europa uz svu silu inovacija ne uspijeva izgraditi ništa poput Googlea i Nvidije, razgovoarali smo u novoj epizodi Netokracijina podcasta s osnivačem Nuqleusa Matijom Srbićem.

Iako je bio u gužvi jer u utorak i srijedu se u zagrebačkom Mozaik centru održava konferencija Liftoff koju organizira, Matija nam je ispričao kako se razvija deep tech u Hrvatskoj i zašto je on od glave do pete u tome posljednjih šest godina.

Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!

Ekosustav u nastajanju

Nikolina: Gdje je danas Hrvatska kada govorimo o deep techu?

Matija: Imam prezentaciju o Nuqleusu na kojoj je prvi slajd do prije nekih godinu i pol dana, prikazivao sve naše startup velikane, od Damira Sabola, Izabela i Silvija, do Mate Rimca i pisalo je: We are the country of great talent, of amazing founders and no ecosystem. Sada sam to promijenio i umjesto “no ecosystem” stavio “an emerging deep tech ecosystem”.

Nikolina: Uzbudljivo.

Matija: Da, jako! Stvar je u tome što sve vidim iznutra, kao netko tko pokušava graditi taj deep tech ekosustav, da ima pomaka. Nuqleusom smo u svega par godina, okupili 17 znanstvenih institucija kao partnere. I sada znanstvenici i istraživači s FER-a, Instituta Ruđer Bošković, PMF-a, FSB-a, FESB-a, FOI-ja i drugih institucija pokušavaju poraditi na komercijalizaciji onoga što rade u laboratoriju. A to je samo jedan dio. Ekosustav tvore i industrija i startupi i investitori i javne institucije. Taj ekosustav stvarno buja.

26 spin-offa

Nikolina: Pohvali nam se, kakve ste rezultate napravili s Nuqleusom od njegova pokretanja 2022.?

Matija: U posljednje četiri godine pomogli smo pokrenuti 26 spin-off kompanija koje su nastale iz znanstvenih institucija.

Nikolina: Pa to uopće nije mala brojka.

Matija: To je jako lijepa brojka. Imamo 6 do 7 timova po godini koji transferiraju svoje intelektualno vlasništvo sa znanstvene institucije u kompaniju, zaposle neke ljude, dobiju investiciju i prve prihode i nastave se razvijati.

Nikolina: Koliko timova godišnje prođe kroz vaš program?

Matija: Po godini imamo oko 25 prijava, 15-ak timova nam ulazi u prvu fazu, ali onda ih kroz tri faze filtriramo i ostane ih nekoliko s kojima dalje radimo individualno. Ostajemo u kontaktu sa svim ostalim alumnima, tako da, kad god bude prilika da ih promoviramo ili povedemo na neku konferenciju, s nekim spojimo, mi to i dalje radimo. Gradimo zajednicu oko Nuqleusa, koja je vrlo živa i međusobno si već sada puno pomože. 

Najzreliji deep techovi iz Nuqleusa

Nikolina: Koji su najuspješniji i najzreliji deep techovi koji su stasali kod vas?

Matija: Među uspješnijim projektima koji su prošli kroz Nuqleus su Arkensight, Digicyte i Luxyon.

Nikolina: Arkensight nam je bio u podcastu. Čime se bave ti startupi?

Matija: Da, da, kad su osigurali investiciju od 16 tisuća eura od Silicon Gardensa. Arkensight je AI platforma koja analizira vizualne podatke prikupljene s nadzornih kamera, dronova, satelita. Digicyte razvija AI softver za mikroskope, njihov pristup omogućuje da mikroskop od nekoliko tisuća eura daje rezultate usporedive s uređajima koji koštaju nekoliko stotina tisuća eura. Luxyon, pak, razvija tehnologiju koja bi mogla riješiti jedan od najvećih problema perovskitne solarnih panela – kratki životni vijek materijala.

Nikolina: Zanimljivo.

Matija: Imamo i timove koji razvijaju nove lijekove. To je isto jedno fascinantno područje gdje je vidljiva ta ljepota deep techa. Vidimo razvoj inovacija koje direktno utječu na ljudske živote, čak ih i spašavaju, olakšavaju život, poboljšavaju kvalitetu života. Jako je uzbudljivo raditi s tim ljudima jer znate da, kad im pomažete, da potencijalno pomažete velikom broju ljudi, cijelom društvu. 

Zašto Europa nema Google ni Nvidiju

Nikolina: Zašto Europa koja ima toliko inovacija ne uspijeva izgraditi divove poput Googlea i Nvidije? Je li samo do kapitala ili ima tu još zapreka?

Matija: Kapital jest dio problema, ali nije jedini. Startupi često odlaze u SAD zbog fleksibilnijeg tržišta, manje regulacije i bržeg donošenja odluka.

Nikolina: Deep tech ima veliku potrebu za kapitalom. Kako stoji Hrvatska?

Matija: Kad smo mi krenuli, nismo imali nikakve sredstava za razvoj deep techa. Danas se to mijenja. Ministarstvo znanosti nas je poduprlo prošle godine s 1,1 milijuna eura, i to su novci za naše operativne troškove, organizaciju Liftoffa i slično. To je što se tiče nas.

Nikolina: A što se tiče startupova?

Matija: Za prve faze razvoja danas ima novca. No kada deep tech startupu zatreba nekoliko milijuna eura za daljnji razvoj, tada postaje puno teže pronaći kapital. Upravo zato organiziramo Liftoff konferenciju koja nastoji povezati domaće startupove s međunarodnim fondovima spremnima ulagati u zahtjevnije deep tech projekte.

Take Me To America

U drugom dijelu podcasta Netokracijin novinar Ivan Pelivanović ispričao je koliko je junački Bosna i Hercegovina iskoristila internet za brendiranje zemlje koristeći momentum i viralnost objava vezanih za Svjetsko nogometno prvenstvo. Organski digitalni marketing temeljio se na kratkim videima, reeelsima, tiktokovima, navijačkim snimkama, memovima koje su strani mediji jedva dočekali prenijeti. A U.S.A. pjesma Dubioze Kolektiva sa svojim je stihovima I Am From Bosnia Take Me To America postala neslužbena himna cijelog događaja. Može se reći da je bez obzira na to kakav će biti krajnji rezultata, BiH već ostvarila ogroman uspjeh na ovom prvenstvu.

Topovi i flopovi

Nikolina: Koji je tvoj flop?

Ivan: Američka tvrka Flock Safety postavila je kamere za automatsko čitanje registarskih oznaka po gradovima u SAD-u kako bi policiji olakšali pronalazak ukradenih auta, vozila povezanih s kaznenim djelima ili osoba za kojima se traga.

Nikolina: Ali?

Ivan: Otkriveno je da su policajci koristili Flock privatno, za praćenje bivših, sadašnjih, članova obitelji i slično. Jedan policajac s Floride bar 69 puta je pretraživao registraciju svoje bivše djevojke, 24 puta registraciju njezine majke i 15 puta registraciju njezina oca. Primjer je to kako tehnologija javne sigurnosti može postati alat za uhođenje.

Nikolina: Moj flop su poskupljenja. U istom danu najavili su ih Microsoft za Xbox, konzole će biti sto dolara skuplje, a i Apple za iPade i McBookove koji isto poskupljuju za barem sto dolara. Sve je to zbog velike potražnje čipova za izgradnju podatkovnih centara za kojim potreba samo raste zbog umjetne inteligencije. Ajmo na topove!

Ivan: Ajmo! Moj top je što je TV zvijezda Graham Norton isposlovao na sudu nalog kojim se Metu obvezuje da otkrije tko stoji iza Facebook stranice The Westminster Wire koji od prosinca prošle godine objavljivuje deepfake priče o Nortonu, njegovu suprugu, ali i o smrti njegove majke (koja je još živa!). Najavio je da će kazneno goniti počinitelja! Ima pravde!

Nikolina: Super vijest i poruka da nema skrivanja ni iza deepfakea. Meni je top što američki startup General Intuition razvija AI modele za robote i agente tako što ih trenira za stvarni svijet na videoigrama. Modeli stotinama milijuna sati igraju i gledaju snimke videoigara kako bi naučili razumjeti svijet i donositi odluke. Pitanje je kakve će rezultate to polučiti, ali valja priznati da je zabavno. Ideju su prepoznali i financijski podržali i Jeff Bezos i Eric Schmidt.