Petina Hrvata ne želi vidjeti banere. Je li 'native' rješenje?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Petina Hrvata ne želi vidjeti banere. Je li nativno oglašavanje rješenje?

Globalni je trend da digitalno tržište postaje prezasićeno oglasima, a oglašivači moraju pronaći nove kanale ne bi li ih plasirali. Istodobno, korisnici žele izbjeći oglase, posebice banere, stoga sve više raste korištenje ‘adblockera’. Je li ‘native’ oglašavanje odgovor i kako mu pristupiti, razgovaralo se danas na Liderovoj konferenciji Marketing and sales by numbers.

Marija Joksimovic, Vjeko Srednoselec, Sven Cujic, Kamilo Antolovic 1

U dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su Vjekoslav Srednoselec, iProspect, Kamilo Antolović, K&K Promotion, i Sven Čujić, Telegram Media Grupa, uz moderatorsku palicu Marije Joksimović, UM Beograd, koja je i iznijela podatke iz naslova – prema istraživanju Pagefaira i Adobea iz 2015. godine, u Hrvatskoj 19,3 % korisnika interneta koristi i adblockere. To znači da petina ljudi ne želi vidjeti banere. Kako riješiti taj problem?

Rješenje Telegram Media Grupe, koja je svojim istraživanjem došla do sličnog podatka o postotku osoba koje koriste adblockere, već smo vidjeli na primjeru net.hr-a – korisnici koji blokiraju reklame ne mogu vidjeti slike na portalu. Sven je bio konkretan:

Treba biti jasno svima, i medijima i klijentima, da od čitatelja koji koriste adblockere nemamo nikakvu korist.

Kao rješenje navodi švedski primjer – zajednički dogovor izdavača kojim će se blokirati korisnici koji koriste adblockere. A dugoročniju strategiju vidi u osnivanju udruženja koje će dogovarati pravila i naputke o tome kakvi će se oglasi servirati korisnicima, odnosno koliko će biti invazivni. No, trenutno toga nema – svaka medijska kuća sama određuje pravila. Mi smo borbu počeli, kaže Sven, ali nitko joj se nije pridružio.

Pita se predstavljaju li adblockeri kraj oglašavanja, a trebalo bi se pitati jesu li uopće – legalni.

Preagresivno oglašavanje dovelo je do zasićenja

Vjekoslav, kao predstavnik agencijskog dijela priče, svjestan je da su korisnici prezasićeni reklamama, zbog čega je odabir blokiranja oglasa bila logična reakcija:

Mi, kao zakupni dio oglasnog sustava, u dobrom smo dijelu odgovorni za to što se dogodilo. Došlo je do prezasićenja jer smo bili preagresivni, pogotovo u mobilnom oglašavanju. Ljudi koji instaliraju adblockere napredniji su korisnici, čime se gubi “finija” ciljana skupina u display oglašavanju. Isto se dogodilo na televiziji, koju mladi manje gledaju i teško ih je doseći putem tog medija.

Je li rješenje u naplaćivanju online sadržaja? Moguće, iako u Hrvatskoj još nemamo uspješan primjer toga, čulo se u raspravi, nakon čega se okrenulo vrsti oglašavanja za koju se smatra da može biti odgovor na rastući trend adblockeranativno oglašavanje, odnosno oglašavanje koje se prilagođava mjestu na kojemu je oglas i objavljen.

Korisnikov izbor – katastrofa za oglašavanje?

Kamilo, koji se dosta bavio pravnim i etičkim aspektom ovakvog pristupa oglašavanju, proveo je prisutne kroz evoluciju oglašavanja koja je na kraju i došla do nativea.

Vraćamo se u 1985. kada je jedan Večernji list imao milijunske naklade, a subotom je, kao podlistak, izdavao i oglasnik. Statistike kažu da je 10% čitatelja taj oglasnik automatski bacilo – u smeće. Samim time, 10% ulaganja u taj oglasni prostor instantno je završilo u smeću. Zašto? Čitatelj je imao izbor.

Iduće “prokletstvo” oglašivačkog svijeta dogodilo se otprilike u isto vrijeme, kada su televizori dobili daljinske upravljače, a gledatelj mogućnost da lakše izbjegne reklame. Danas imamo filtere, blokere, koji predstavljaju novu oglašivačku “katastrofu”, dramatičan je bio Kamilo.

Oglašavanje ima jednu glavnu atribuciju, a to je bezobzirnost, agresija, nametljivost. Zajednica je na to reagirala visokim prohibicijama. Sve su civilizacije nastojale tu “bezobraštinu” urediti, zato postoje zakoni i propisi koji to rade.

U tom se svjetlu gleda efikasnost, nastavio je Kamilo, da za što manje ulaganja privučemo što veći broj “novčanika”, a tu dolazi do evolucije zvane nativno oglašavanje.

Nativno oglašavanje jest – oglašavanje

To je oblik oglašavanja, još je jednom naglasio. Oglašavanje je nešto što se plaća, a samim time zakon propisuje da se takav sadržaj mora diferencirati, odnosno, označiti i odijeliti od programskog sadržaja, na način da se čitatelj ili gledatelj ne dovodi u zabludu. Kamilo rješenje vidi u samoregulaciji, koju će provoditi struka.

Da je ova vrsta oglašavanja brzorastuća, potvrdili su i Sven i Vjekoslav. Ipak, to i dalje čini mali udio u oglašavanju Telegram Media Grupe, mogli smo čuti, a i donosi sa sobom mnoge nepoznanice: Kako se takav sadržaj točno treba označiti? Kako to tehnički riješiti? Tko piše takav sadržaj i na koji način?

Imamo želje, imamo volje, ali još smo na početku.

Potražnja za nativeom raste – kao i potreba za regulacijom

Stručnjak za prodaju, Alen Mayer, bio je glavni govornik konferencije.
Stručnjak za prodaju, Alen Mayer, bio je glavni govornik konferencije.

Klijenti sve više traže native, nastavlja Vjekoslav, ali prije no što se odluči na takav pristup, treba se ocijeniti je li on klijentu potreban i je li to najbolji format za prenošenje informacija.

Zaključak? Potražnja za native oglašavanjem će se povećavati, i zbog rezultata koje ono donosi, i zbog trendova. Treba ga, samim time, i bolje regulirati, ali i poznavati prirodu samog medija kako se ona ne bi narušila, zaključilo se na kraju.

Konferencija Marketing and sales by numbers pokrenula je danas i druga zanimljiva marketinška pitanja, poput korištenja influencer marketinga, pristup novoj generaciji potrošača, navikama kupovanja putem interneta, a glavni govornik bio je prodajni stručnjak Alen Mayer, predsjednik i izvršni direktor konzaltinške korporacije North American Sales, koji je održao i radionicu o privlačenju kvalitetnih kupaca.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    10. 06. 2016. u 10:54 am Odgovori

    Mislim da je 1/5 daleko podcijenjena brojka, prije će biti četiri petine. Oglasi na sajtovima poput vecernji su već smiješni jer iskaču ko ludi. Nema to više veze sa oglašavanjem, to je većč maltretiranje čitatelja. Ako dođu novi sajtovi narod će se naprosto preseliti jer ovi su prevršili svaku mjeru.

    I ne nativno oglašavanje nije rješenje jer je to isti problem i usiljavanje oglasa koje ne želim čitati. Mediji moraju shvatiti da je vrijeme oglašavanje prošlo, treba smisliti neki novi model jer će svi propasti. Ja sam bio redoviti čitatelj ali sada mi se više uopće ne da na te portale čak i po cijenu da preskočim vijesti.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      10. 06. 2016. u 11:06 am Odgovori

      Jedna petina koristi adblockere, što znači da su odabrali ne vidjeti display oglase. A što se tiče novih modela – kakav bi sadržaj ti, kao čitatelj, plaćao, na internetu?

      • Major Tom

        Major Tom

        10. 06. 2016. u 8:36 pm Odgovori

        1/5 je debelo podcijenjena vrijednost.
        Jednom kad se navikneš na komfor kombinacije Ghostery-a (anonimnost, blokiranje skripti koje downloadaju reklame, prate ponašanje i sl.) i AdBlockera jednostavno nema povratka.

        Meta podatke svog surfanja ne zelim dijeliti, niti biti izlozen reklamama i sumnjam da ce to ikad promijeniti.

        Za sve ostalo, tu je Tor 🙂

      • Kristijan

        Kristijan

        05. 07. 2016. u 2:37 pm Odgovori

        1/5 koristi AdBlockere, 4/5 nije čulo za AdBlockere. Nikad nisam sreo nekoga tko mi je rekao “AdBlocker? Ček onda više neću vidjet reklame? Nema šanse, miči to od mene.”

        Osobno uvijek whitelistam stranice koje posjećujem redovito, a ne pretjeruju s reklamama.

        Dok god content nije zatrpan beskrajnim pop-upovima i nemam osjećaj da se stranica učitava petnaest minuta zbog raznih oglasa, nema problema. Nepoznate stranice tek moraju steći povjerenje i tamo sve blokiram zbog vlastite privatnosti i sigurnosti.

        A ni plaćanje nije problem, ako je sadržaj dobar i unikatan. Potrošio sam i više nego bih priznao na podršku raznoraznim podcastovima, iako postoji more besplatnih.

        Glavni problem je taj što se na najčešće osrednji sadržaj lijepe premium mehanizmi oglašavanja, umjesto da bude obrnuto.

  2. Ivana Šulc

    Ivana Šulc

    13. 06. 2016. u 6:42 pm Odgovori

    Oglašavanje, posebno internetsko je stigmatizirano jer čitatelji ne žele biti maltretirani. Jednostavno rečeno, oglasi koji iskaču iz svakog kuta kvare užitak konzumiranja sadržaja. Blokiranje korisnika koji koriste ad blockere nije rješenje ali bi rješenje moglo biti u personalizaciji sadržaja, native oglašavanju i content marketingu.

  3. Kreso

    Kreso

    05. 07. 2016. u 2:47 pm Odgovori

    petina je malo. vecina komercijalnih targeta nisu mladi informaticki umovi nego drugi / siri target koji ne zna / ne da mu se ukljucivati blocker. Takodjer TV ne pada drasticno u zadnje 3 god npr na mladjem targetu 15-35 god, ima oscilacije ali ne prevelike

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.