Walt Mossberg dvadeset i dvije godine pisao ne recenzije potrošačke elektronike za The Wall Street Journal, a za kraj ove godine te za svoj posljednji tekst odlučio je napraviti presjek najboljih uređaja koje je u svojoj više od dva desetljeća dugoj karijeri imao priliku koristiti i koji su oblikovali svijet tehnologija kakav danas poznajemo.
Walt Mossberg dvadeset i dvije godine pisao ne recenzije potrošačke elektronike za The Wall Street Journal, a za kraj ove godine te za svoj posljednji tekst odlučio je napraviti presjek najboljih uređaja koje je u svojoj više od dva desetljeća dugoj karijeri imao priliku koristiti i koji su oblikovali svijet tehnologija kakav danas poznajemo.
Dvanaest proizvoda koje je uključio u svoj pregled tehnologija na Online Wall Street Journalu nisu bili ocijenjeni prema njihovom uspjehu na tržištu – štoviše, nekoliko njih nikada nije doživjelo značajan komercijalni uspjeh, a jedan je neslavno propao. Na ovaj popis uređaji su dospjeli jer su doprinjeli jednostavnosti korištenja tehnologija te zato što su promjenili digitalnu povijest utirući put i utječući na druge uređaje koji su došli iza njih.
1. Newton MessagePad (1993)
Ovaj Appleov prethodnik dlanovnika neslavno je propao i postao šala u tehnološkim kuloarima, ponajviše zato što su ga oglašavali kao uređaj koji savršeno prepoznaje rukopis. Naravno da nije – deset godina kasnije, možemo mu to oprostiti jer ni mnogo pametniji uređaji danas ne savladavaju ovo najbolje. No ono što se previdjelo, a utjecalo je na razvoj osobnih tehnologija, je činjanica da je Newton bio preteča pametnih uređaja – mogli ste na njegov zaslon napisati „Ručak s Hrvojem Horvatom u četvrtak“ i taj bi se dogovor upisao u vaš kalendar u odgovarajućem terminu i povezan s odgovarajućim kontaktom. Naravno, ako je Newton uspio pročitati vaš rukopis. Više je Applovih uređaja koji su doživjeli komercijalni neuspjeh, ali su predvidjeli ili odredili smjer u kojem će se tehnologija razvijati i ne bi trebali biti zanemareni.
2. Netscape Navigator (1994.)
Prvi uspješan korisnički internetski preglednik kasnije je pregazio Microsoftov Internet Explorer, no prije toga Netscape Navigator je približio internetska prostranstva i sadržaje na njima milijunima ljudi. Svaki put kada posjetite neku stranicu na internetu, možete vidjeti ostavštinu ovog preglednika, napomenuo je Mossberg.
3. Windows 95 (1995.)
Ovaj Microsoftov operativni sustav zapečatio je grafičko sučelje i navigaciju mišem kao najbolji način korištenja računala, tvrdi Mossberg. Prisjećajući se vječno trzave strelice, grozomornih boja i dizajna te onog što bih danas nazvala lošim i nesuvislim korisničkim iskustvom koje mi je trgalo živce kada sam nekim nesretnim slučajem bila primorana koristiti Windowse umjesto obiteljskog Macintosha, teško mi se složiti s ovim. Pa ipak, iako je Apple već ranije (i uspješnije) implementirao grafičko sučelje, neosporivo je da suWindowsi 95 su ovakav način korištenja računala prenjeli širokoj publici, za razliku od Applea koji je u to vrijeme imao vjernu, ali brojčano znatno manju publiku.
4. The Palm Pilot (1997.)
Palm Pilot bio je jedan od prvih uspješnih digitalnih osobnih osobnih planera i mni računala za osobnu svakodnevnu upotrebu i prvi dlanovnik koji su usvojile šire mase. Pilot je također utjecao na razvoj prvog pametnog telefona pod nazivom Treo, ističe Mossberg, a potaknuo je i razvoj velikog broja aplikacija nezavisnih developera, što je danas neizostavan dio korisničkog iskustva na svim pametnim telefonima.
5. Google Search (1998.)
O ovom pretraživaču ne treba mnogo pisati, dovoljno je samo spomenuti da smo zbog njega iz internetskog vokabulara izbaciili riječ “pretraživati” i potpuno je prirodno zamijenili s izvedenicom “guglati”. Od prve verzije Google je bio brži i precizniji od drugih pretraživača, i, kako Mossberg ističe, nemoguće je opisati koliki je utjecaj imao na razvoj interneta.
6. iPod (2001.)
Appleov je iPod je pokorio tržište digitalnih uređaja za reprodukciju glazbe sa svojim dizajnom koji je odskakao od svih drugih sličnih gadgeta i skladištio tisuću pjesama u kućištu koje je bez problema stalo u džep. Među ostalim, iPod je Apple i njihove proizvode približio široj publici, potaknuo vrtoglav razvoj iTunes Storea i prethodio mobilnim telefonima koji će nekoliko godina kasnije uzrokovati redove pred Applovim dućanima.
7. Facebook (2004.)
Netscape je približio internet korisnicima, no Facebook je internet pretvorio u društveni medij. I prije Facebooka su postojale društvene mreže, neke su od njih bile poprilično popularne, no Facebook je brzo osvojio one koji su već bili upoznati s društvenim aspektom interenta, ali i one koji su Iinternet tek sporadično i nevoljko koristili. Danas ga koristi preko milijardu ljudi, a ova je mreža promijenio je način na koji se internet konceptualizira.
8. Twitter (2006.)
Iako se često smatra Facebookovom glavnom konkurencijom, riječ je o nečem potpuno drukčijem, naglašava Mossberg, opisujući ovu društvenu mrežu kao globalni sustav za slanje poruka. U svakom trenutku, vrlo široka publika obavještava se ovim putem o revolucijama u svijetu, zanimljivom sadržaju na internetu, osobnim razmišljanjima i svemu ostalom što stane u 140 znakova. Kao i Facebook, Twitter je uvelike promijenio način na koji ljudi funkcioniraju u digitalnom svijetu.
9. iPhone (2007.)
Mossberg je iPhone nazvao prvim uistinu pametnim telefonom – slagali se s njim ili ne, morate priznati da je kombinacija telefona, iPoda i efikasnog mobilnog internet pretraživača s multi-touch korisničkim sučeljem promijenila tržište pametnih mobitela, i to brzo i neosporivo. Godinu dana nakon lansiranja iPhonea, svoj je izlazak u javnost doživio i App Store, a iPhone je toliko potaknuo razvoj konkurentskih uređaja da se sada, nekoliko godina kasnije, selimo sve više svojih aktivnosti na mobilne platforme.
10. Android (2008.)
Google je brzo odgovorio na Appleov iPhone konkurentskim operativnim sustavom koji je svojevremeno donio multitouch korisničko sučelje na stotine uređaja, da bi danas postao dominantna platforma za pametne telefone. Dok se iPhone i dalje drži višeg cjenovnog ranga, Android je omogućio razvoj jeftinijih uređaja koji su približili korištenje pametnih telefona većem broju ljudi.
11. MacBook Air (2008.)
Kada je Steve Jobs iz obične omotnice izvukao najlakše i najtanje prijenosno računalo dotad, računalo koje je za pohranu podataka koristilo SSD umjesto krutog diska, Apple je ponovno promijenio svijet računala. Sada se SSD koristi gotovo svagdje, a ista je tehnologija potaknula i razvoj laganih prijenosnih Windows računala Ultrabooka.
12. iPad (2010.)
S tabletom od deset inča, tvrdi Mossberg, Apple je konačno uspio popularizirati ove uređaje. Zajedno s Android modelima koji su slijedili, iPadi polako istiskuju prijenosna računala i igraju veliku ulogu u prijelazu na moblni način rada. Koriste ga djeca i profesionalci podjednako, a developeri su razvili petstotinjak tisuća aplikacija za ovaj uređaj, više no i za jedan drugi tablet.
Dok će se svatko složiti s nekim proizvodima na listi, a drugi im se protiviti, popis je svakako zanimljiv, pogotovo kad dolazi s tipkovnice nekoga tko je cijelu tehnološku scenu pratio posljednja dva desetljeća.