Urednik ukrajinskog Forbesa: "Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem - Rusi su izgubili informacijski rat"
Marin Pavelić

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Tko bi rekao da je već prošlo točno 100 dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Već itekako osjećamo posljedice na globalnoj razini, što se – naravno – najviše odrazilo na svjetsku ekonomiju. Kako bi uvijek bili o svemu na vrijeme informirani, tako netko taj sukob mora danonoćno pratiti izbliza, a ako ne i na licu mjesta. Govorimo o novinarima.

Naravno, nitko nije bliže samom sukobu nego ukrajinski novinar, a upravo je jedan od njih naš sugovornik. Ususret DigitalPubu, konferenciji posvećenoj digitalno-medijskom poslovanju kojeg organizira Hrvatska udruga digitalnih izdavača, razgovarali smo sa zamjenikom glavnog urednika ukrajinskog Forbesa Mykhailom Sapitonom koji je ujedno i glavni predavač konferencije.

Mykhalio nam je otkrio sve o tome kako jedno uredništvo može uspješno obavljati svoj posao tijekom rata…

Ukrajinski Forbes ponovno je pokrenut 2020. godine

“Zvučalo je kao okrutna šala, a sada je stvarnost.”

Nisu bili šokirani kada je rat počeo, odgovara nam Mykhailo kada smo ga pitali kakva je atmosfera u uredništvu Forbesa. Činjenica što je Rusija već godinu dana unaprijed počela raspodijeljivati svoje trupe na granici s Ukrajinom, u njima se počela rađati ideja kako bi meci stvarno mogli letjeti:

Sjećam se kako sam govorio svojem bliskom prijatelju u Talinu, Estoniji kako će moj sljedeći posjet biti sa statusom izbjeglice. Zvučalo je kao okrutna šala, a sada je stvarnost.

Nitko nije bio siguran kolika je zapravo stvarna mogućnost izbijanja rata, ali uredništvo je bilo spremno, ističe Mykhailo. Od početka rata su se vodili mišlju kako će zadržati kvalitetu posla na istoj razini. To je značilo isporučivanje kvalitetnih vijesti i podrobno istraživanje kako će rat utjecati na poslovanje i gospodarstvo općenito. Ali i uz najbolju organizaciju depresija i razni drugi osjećaji stalno se prikradaju:

Naravno, strah je bio prisutan, ponajviše za obitelj, prijatelje i državu u cjelini. Uz to, probudili su se i patriotski osjećaji. Glavni problem bio je odvratiti ljude od stalnog osvježavanja vijesti i koncentrirati se.

Mykhailo se nada kako će se moći jednog dana vratiti u svoju zemlju.

U prvim tjednima glavni izazov bio je usredotočiti se na bilo što duže od 10 minuta prije nego što se prebacite na newsfeed ili počnete slušati radijske programe kako bi čuli o ratnim događanjima, prisjeća se Mykhailo.

Kako operativno i mentalno pripremiti redakciju na rad u takvim okolnostima?

Redakcijske mjere u ratu: plan za najgore, hijerarhija, noćne smjene i psiholozi

Ne postoji definitivan odgovor, ističe Mykhailo, jer govorimo o vremena koja su poprilično nepredvidiva. Ipak, Mykhailo savjetuje kako razmišljati u takvim situacijama:

Morate biti prilično spremni na sve kako ne bi bili iznenađeni. Postavite plan za nepredvidive situacije, sigurnu lokaciju, napišite koji dio posla i koje se prakse mogu napustiti te imajte jasnu hijerarhiju u timu.

Tijekom prvih dana rata, u ukrajinskom Forbesu prestali su raditi na cijelom dotadašnjem sadržaju i pokrenuli “ratnu kroniku” na stranici i Telegram kanalu. Ljudi su se masovno selili pa su morali uspostavili rotirajuću smjenu kako bi mogli pokrivati novosti 24 sata 7 dana u tjednu:

Nakon što su početni strahovi od brzog pada Ukrajine nestali, bilo je prilično lako povratiti mentalnu snagu i usredotočiti se na dugotrajno pisanje i sve ostale poslove.

Ovaj način razmišljanja uštedio im je dragocjeno vrijeme u prvim satima i danima rata. Imaju puno tih mjera, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje, navodi Mykhailo.

Forbes je uspio isporučiti jedno tiskano izdanje – pod nazivom Zemlja heroja – ali trenutno nisu sigurni kad će nastaviti s uobičajenim rasporedom tiska. Tim će za sada biti usredotočen na dnevnu digitalnu pokrivenost.

Motivacija kad vam sve što poznajete nestaje pred očima…

Najvažniji izazov ipak ostaje mentalno stanje. Ljudi su zbog umora i depresivnosti gubili volju i produktivnost svakim danom. Srećom, dodaje Mykhailo, postoji jednostavan odgovor: samo neka se odmore.

Život ide dalje i važno je paziti na sebe čak i u takvim okolnostima, a tim su se vodili i u Forbesu kad su angažirali pomoć psihologa.

Ljudi se umaraju, gube želju za teškim izvještavanjem ili se nađu u stanju depresije. To može ozbiljno osakatiti produktivnost redakcije, a najbolji način za borbu protiv takvih raspoloženja jest traženje stručne pomoći koju smo koristili u obliku psihologa.

Kako se urednička politika promijenila?

Na žalost, morali su otpustiti dio ljudi zbog smanjenih prihoda, ali uglavnom su zadržali istu strukturu redakcije, podijeljenu na industrijske sektore.

Što se tiče navika uredništva, dodatan naglasak smo stavili na brzinu i tražimo ekonomski kut gledanja u svakoj vijesti. To ovako može zvučati nejasno i nedovoljno konkretno, ali to je zato što je većina našeg uredničkog planiranja ostala ista – koristimo Slack za asinkronu komunikaciju i interne pozive, a Trello za nadgledanje šire slike.

A kako uspijevaju postići te brze odluke:

To je stvarno jednostavno. Trebate što je moguće više autonomije s urednicima koji su sposobni izvesti svoj posao bez previše nadgledanja.

Prikaz humanitarne pomoći koja je pristigla Ukrajini.

Kako se možemo bolje informirati o stanju u Ukrajini?

Mykhailov savjet za kraj je jasan i jednostavan, nemojte citirati ruske medije i čekajte službene informacije iz pouzdanih izvora:

Da, odgovor izgleda općenito, ali ne postoji čarobna pilula. Dezinformacije nama zapravo nisu predstavljale veliki problem jer su Rusi ozbiljno izgubili informacijski rat i nisu mogli širiti paniku.

Također, kao jedan od najboljih medijskih izvora za teme o Ukrajini, Mykhailo ističe stranicu AIN.capital.

Što ukrajinski Forbes čeka dalje? Nadaju se da će ponovno pokrenuti redovna tiskana izdanja, povratiti izgubljene prihode i obnoviti tim, ali to su više taktički ciljevi:

Strateški su puno zanimljiviji — nadamo se da ćemo istražiti pa čak i obogatiti planove obnove Ukrajine i doprinijeti njenom poslijeratnom gospodarstvu na najsmisleniji mogući način.

Nadamo se i mi te im želimo svu sreću u tome.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jeremy Grantham

    Jeremy Grantham

    04. 06. 2022. u 1:36 am Odgovori

    Ja mislim da danas novinari premalo istražuju, ne istražuju priču iz svih kuteva da bi došli do istine. Priča gospodina iz ukrajine nemora značit da su njegove informacije točne. Iz razgovora s njim vaš posao kao novinara nije napisat ljepu priču na temelju izjave jednog čovijeka. Vaš posao bi trebao bit “prevrtanje svakog kamena”, trazenje rupa… Uz informacijski rat, zašto bi bilo nemoguće da Ukrajina širi dezinformacije također? Da izvori gospodina iz ukrajine su prepuni dezinformacija? Danas je cilj samo prezentirati neku ljepu priču ili što prije izbaciti neku senzaciju i biti prvi. Bitno je biti prvi a ne kvaliteta i istina. Mainstream mediji su biased i hrpetina copy paste članaka. Za početak prva dezinformacija je da su Ukrajina i Rusija uopće u ratu trenutno, još i dalje je ovo “specijalna vojna operacija” i nijedna strana nije službeno objavila rat. Druga dezinformacija je da je Rusija ratovala s Ukrajinom 2014. godine. Niti jedan Ruski vojnik nije kročio nogom na Ukrajinski teritorij. Jesu slali oružije pobunjenicima koje su Ukrajinici s Američkim oružijem satirali. Ovo je “proxy” rat SAD-a i Rusije i to je činjenica. Ovo traje još od 90ih. Toliko dezinformacija je došlo od Ukrajinaca, npr. Duh kijeva, konstantno hvalisanje kako s lakoćom gaze ruse a usput cijelo vrijeme govore da nemaju ljudi, oruzija. Sad pitanje je dali je to zbog loseg novinarstva, dezinformacija, pisanja ciljanog sadržaja radi što više klikova radi zarade. Od početka je riječ i hajka da je ovo 3 svjetski rat, da je Putin novi Hitler. I sto je najgore teško širenje mržnje protiv bilo čega ruskog, od zabrane pisaca koji su mrtvi par stotina godina do zabrane nastupa mački na natjecanju jer je iz Rusije. Putinu je gadno pala popularnost među ljudima, a kad razmisliš malo zapadni mediji su zaslužni što je ojačala nedavno i to dosta. BTW u Rusiji su izbori 2024. godine kao i u SAD-u. Da sam Rus i da s VPN-om pokušavam pobjeć od Ruske propagande i pogledat informacije iz zapadnih medija, mislim da bi mi tolika količina mržnje prema Rusima koji nemaju nikakve veze s ratom prepumpana od strane zapadnih medija odmah učvrstila vjeru u Putina. Realno ajde razmislite. Svi žele da Putin umre ili da ga ubiju, ali tko god dodje na vlast u Rusiji će bit sto puta gori nego on to je sigurno. Kao novinari trebali bi provjeriti svaku stranu priče prije nego što napišete nešto što oblikuje mišljenje drugim ljudima i ima posljedice.

    Nepratim niti rusku niti zapadnu propagandu. Samo makroekonomiju i što je vezano uz ekonomiju. Inflacija je proizvod Federalnih Rezervi SAD-a i ništa drugo. Inflacija nije nastala zbog lanca nabave, zbog putina, zbog rata itd. Nikad nije bilo problema s lancem nabave, svaki lanac nabave bi se slomio da odjednom stvoriš 7-8 trilijuna dolara iz ničeg. Nemožeš printat proizvode. Davanje novca ljudima globalno je veci uzrok (fiskalna politika) nego monetarna politika centralnih banaka (FED ECB). Loša monetarna politika je dovela do toga da inflacija se lagano otima kontroli. Novac koji je ušao kroz monetarnu politiku centralnih banaka je izazvao previše likvidnosti i cijelu crypto, meme dionice i bubble u doslovno svemu. Taj novac neizaziva inflaciju ali novac koji se daje direktno građanima i odmah ulazi u ekonomiju. Stvoreni novac koji lovi isti broj robe i usluga je razlog inflacije. Rat je samo kao doljevanje benzina na vatru. Previše likvidnosti (novaca) je zbog rata izašlo iz riskantnih investicija i taj novac lovi sljedecu profitabilnu stvar a to su sirovine i zitarici i tako to. Dolari koji su uletili u naftu i ostale stvari kojima prijeti nestasica su ti koji guraju cijenu gore. Nema nestašice nafte, nema problema s ponudom nafte, samo je potražnja prevelika. Nafta i cijenu nafte odredjuje trziste i kupnja Futures ugovora. Da novinari nisu copy paste click bate izrabljivači nebi nasjeli na priču kada su drastično dignute cijene goriva uz navode RH da je barel nafte skočio na 120$ cca. To je buduća cijena koja se TEK SAD osijeti i potrebno je par mjeseci da dodje do povecanja troskova. Dok su mediji nagadjali pisali totalno nebitne gluposti nikom nije palo napamet doslovno provjerit osnove ekonomije ajmo reć. Ljudi koji citaju i uzdaju se u vas da dostavljate tocne, precizne i istinite podatke i da nebudete “biased”. Nema to emocija i osobnih stavova, novinari su tu da pregledaju sve činjenice iz svakog kuta. I donesu zakljucak iz tih cinjenica svidio se on publici i ljudima ili ne. Bitna je Istina. Ni meni se nesvidja cinjenica da sam morao promjenit strategiju ulaganja. Od pocetka 12 mjeseca ma “short” tehnologiju i tvrtke koje ovise o potrošnji ljudi. A “long” energetski sektor i poljoprivredni. Od pocetka 2022 i od pocetka sukoba znam da ce 99% a to smo mi najviše patit. Najgore tek dolazi, trzistima treba vremena tako da tek na jesen i zimu pocinje pravi pakao. Nijedna odluka naših političara i SAD-a nema smisla kao niti jedna sankcija. Ispali su klaunovi. Rubalj je jači nego prije pandemije, rusija ima teški višak novaca od nafte i plina uz manje izvoza haha. To omogucuje da se rat nastavi i dalje. Sve sankcije uvedene ni nakoji način štete Putinu ili ruskoj vojsci, ustvari su im pogodovali. Ali zato će koštat narod čitave Europe, SAD. Siromiašnije zemlje su već u kaosu a o tome ni riječi. Jedina stvar koja bi zaustavila financiranje rata Rusima je ukidanje nafte i plina ( do kraja godine 75% EU oce smanjit uvoz). Ali naši političari su sve sankcionirali što čini situaciju najgorom mogućom za 99.9% naroda EU i RH. Sve te priče kako Rusi su gotovi, financijski ce bankrotirat itd… su pusta laž i ekonomija nelaže. Europa nemože prestat ubacivat likvidnost u ekonomiju kroz ECB, kamate su na -0.5%. Kako se mediji nepitaju kako ce ta politika zaustavit inflaciju koja je zbog skuhanih podataka na oko 8%. A realnost je oko 15%. Eu index cijena proizvodjaca je prešao 33% što znači poskupljenje tek dolazi. Zadatak ECB-a je da zategne monetarnu politiku dizanjem kamata i prestane ubacivat likvidnost svaki mjesec kroz kvantitativno olaksavanje. Trenutna monetarna politika kasni i ovo vodi do hiperinflacije. Nije normalno da su kamate na MINUS 0.5% i da i dalje printamo oko 150-200 milijardi Eura mjesečno. Jedini nacin za kraj inflacije je recesija, koju treba izazvat ECB i to je lijek za inflaciju, Jednostavno potraznja se mora ubit. Ali ako ostane ovako i inflacija ubije potraznju to dovodi do stagflacije u ovom slucaju i depresije.
    Glavni razlog inflacije i njezinog nastajanja je loša monetarna i fiskalna politika, ništa drugo. Jedino država ima moć da stvori novce iz ničeg i odmah ih ušprica u ekonomiju. Centralne banke kad kroz monetarnu politiku ( kvantitativno olakšanje) “printaju” novce i ubacuju u ekonomiju nestvaraju inflaciju u kratkom roku već kroz duže vrijeme i samo ako ekonomija prestane rast. Ovo ce izbrisat srednju klasu a već lagano briše siromašne. RH s dizanjem placa, mirovina i naknada Centra za socijalnu samo doljeva ulje na vatru i cini stvari još gorim.
    Kad pogledaš stvari kroz svijet trzista i ekonomije, rat u Ukrajini je stvoren od strane Zapada da se može nać krivac za inflaciju. Likvidnost iz tech i riskantnih dionica je presla u naftu i tako te stvari a svakako bi presla kad bi balon pukao bez rata ili sa ratom.
    I još jedna ČINJENICA koju bi Faktograf vjv cenzrurirao.
    IZVOR ove infalcije je samo i jedino Federalne Rezerve SAD-a. Dolar je svjetska valuta i svom robom se trguje u dolarima. Tako ostale valute i centralne banke mogu i dizat kamate i koristit alate protiv inflacije, ali dok FED ne reagira SAD ce izvozit inflaciju cijelom svijetu. Potraznja za dolarom je opet velika i zato je ojačao dosta što šteti SAD-u i cijelom svijetu, ostale valute slabe naspram dolara a to ukratko znači da svi kupuju dolar i istovaraju svoje valute. Jer treba servisirat dugove u dolarima. EU i SAD se raspadaju, političari na sve moguće načine stvaraju neprijatelje i nebitne dogadjaje da okrive nego za iskljucivo svoje greške. Prvo nastaje kaos potiho u ekonomiji koji polako dovodi do ovoga gdje smo sada, nevodi kaos do kraha ekonomije. Situacija nikad nije bila ovakva, EU i SAD ekonomije od 2008 printaju novce i u dva pokusaja da se prestane imali smo lomove trzista i zbog toga se odmah vratilo na kvantitativno olaksavanje. Sad smo u 50X goroj situaciji i nemamo izbora jer ovaj put je tu inflacija. Moze bit jako gadno i još više gadno, drugog scenarija nema. Praksa današnjih medija na sve što se neuklapa u njihovu priču koja donosi pare je da se naljepi “ruska propaganda” naljepnica. Tako da ocekujem to i sad. Brojevi nelažu i mi smo ti koji smo najebali, Rusi nas drze za Jeja. To se zove ekonomsko ratovanje i korištenje dolara kao oružija. Cilj sankcija je ukratko je ekonomski kolaps rusije nabrzinu i pobuna rusa protiv vlasti (uvijek dodje do pobune kad su ljudi gladni, trenutno ima dosta primjera u svijetu). Ali za razliku od 2014 godine Rusi su bili spremni na ovaj stari trik tako da smo mi ti koji smo blizu gladi i teškog siromaštva pogotovo EU, i cilj Rusije je vjerovatno isti kao i Zapada. Stvori nezadovoljstvo da narod sam skine vladajuce, rat bez pušaka i bombi ukratko. Tako da novinari su ti koji dezinformiraju, situacija je totalno drugacija. Cijene hrane, goriva itd. govore istinu. I jos sto drugih cinjenica. Nacizam je odjednom normalna stvar, Azov se dize u nebesa sa još dosta neonacista. Clanci u MSM medijima s našim neonacistima koje mediji zovu “plaćenici”. Otvoreno pozivaju nove clanove.
    Tako da ste daleko od borbe dezinformacija, za sve navedeno mogu dat dokaze, linkove i izvore. Da se rijestie dezinformacija mediji se moraju pocet financirat drugacije a ne kroz oglase i pumpanje senzacionalnog sadrzaja. Tik Tok i mediji se nemogu financirat na isti nacin. Index npr prima i donacije, nedoniraju sigurno sirotani haha. Vecina clanaka i “bitnih” vijesti na svim portalima dolazi s potpisom HINA, a to je drzavna agencija. Kako to nije kontrola medija? Kako to nije CCP?
    Cisto jedan konstruktivan rant i malo da vidite kako novinari nisu novinari, nego dizajneri click bait sadrzaja koji treba privuc sto vecu masu i generirat profit. Isto kao što youtuberi prave sadrzaj za publiku radi profita. I nebitno jeli istinit ili ne, bitni su click like share subscirbe comment itd. Da je nekog briga za ljude i za ratove sjetili bi se da se ratuje trenutno dosta. Ako se ljudi zgrazaju na ovaj “rat” sta bi tek rekli da vide horor koji palestinci prolaze. Sta bi rekli da vide genocid saudijske arabije uz pomoc americkog oruzija nad yemenom. A popis je bome dugacak.
    Napisat clanak na temelju izjave novinara koji radi za Forbes koji je index za amere. Skupljanje informacija kroz telegram i sta ja znam kvazi izvore. I tekst napisan kao priča za djecu ili scenarij filma nije novinarstvo nego dezinformiranje. Istina nebi trebala bit ugodna i zvucat lijepo ljudima. Lazi zvuce tako. Istina je surova i neugodna svidilo se to tebi, meni nekom ili ne.
    Hvala i ništa loše nemislim samo kritika 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...