Je li pri zapošljavanju developera bitnija diploma ili iskustvo?

Pitali smo poslodavce: Trebaju li developeri završiti fakultet?

Trebaju li developeri imati diplomu ili uz pregršt online alata za učenje programiranja i puno dobre volje, to nije bitno, posebno ako uzmemo u obzir nedostatak IT-jevaca u Hrvatskoj? I kako na cijelu situaciju gledaju - poslodavci?

Na domaćem tržištu rada već neko vrijeme nedostaje IT-jevaca, a krivce možemo tražiti u politici, obrazovnom sustavu, nedovoljnom interesu za tehnička zanimanja ili pak iseljavanju.

Za one koji Hrvatsku još uvijek nisu zamijenili Njemačkom, Irskom ili Kanadom, tvrtke se bore na različite načine, od hackathona do zanimljivo uređenih ureda. Međutim, to ne znači da neke od njih prilikom zapošljavanja ne postavljaju određene formalne uvjete koje kandidati moraju ispoštovati, recimo poput onoga da obavezno moraju imati diplomu tehničkog fakulteta.

Jedna od takvih tvrtki je i Hrvatska Lutrija, a kad sam posljednji put razgovarala s njihovim vodećim program analitičarem Mario Bošnjakom, podatak da njihovi developeri moraju imati VSS izazvao je više komentara nego sami uvjeti rada ondje.

37% developera na Stack Overflowu nema “odgovarajuću” diplomu

Uz StackOverflow, GitHub, CodeAcademy, postavlja se pitanje trebaju li developeri imati fakultetsku diplomu? Mnogima će se prisjetiti uspješnih ljudi Silicijske doline koji nisu završili fakultet poput Billa Gatesa, Michael Della, Marka Zuckeberga, preminulog Stevea Jobsa ili Larryja Ellisona, osnivača Oraclea. A što je s Adom Lovelace, ženom koju danas smatramo prvim programerom ikada, i koja u svojoj biografiji također nema diplomu?

Također, prema istraživanju StackOverflowa iz 2017. godine, tek 42 posto sudionika je izjavilo da ima prvostupničku diplomu, dok je onih s titulom magistra tek 21,7 posto.

Je li onda fakultet traćenje vremena jer biste umjesto pet godina uloženih na pohađanje predavanja i ispita, mogli imati isto toliko godina rada na stvarnim projektima, stalna primanja i osamostaliti se od roditeljskog doma?

Hoće li nedostatak diplome biti minus potencijalnim poslodavacima ili će im biti svejedno dok god ih možete uvjeriti da ste u stanju raditi posao za koji ste se prijavili?

Pitanja su to koja se često ponavljaju, a prakse domaćih tvrtki koje zapošljavaju developere variraju.

Zašto neke tvrtke zapošljavaju developere samo s diplom? Primjer Hrvatske Lutrije

Govoreći o tome zašto traže stručnjake s diplomom, Mario Bošnjak iz Hrvatske Lutrije kaže da njihov posao nije samo programiranje, nego i arhitektura sustava, dizajn baze, ali i – vođenje projekata.

Kako je cijela ideja za članak krenula upravo od već spomenute Hrvatske Lutrije, pitala sam Maria Bošnjaka za objašnjenje zašto traže developere isključivo s diplomom, i da ne bi bilo zabune, tehničkog fakuteta. Objašnjava kako imaju relativno mali odjel za razvoj softvera te da nemaju u planu naglo širenje. Strategija im je da s manjim brojem ljudi naprave što više te žele da svaka osoba može (što prije) samostalno voditi razvoj projekta. Također, osim što se brinu za kompleksan i sofisticiran sustav kojeg žele dalje razvijati i nadograđivati, kaže da njihov posao nije samo programiranje, nego i arhitektura sustava, dizajn baze, a često ulaze i u poslovnu problematiku i definiciju procesa te vođenje projekata.

U principu, imamo samo seniore i želimo zaposliti nove seniore, ili barem nekoga s potencijalom da postane senior. Da li je za dobrog i sposobnog seniora potrebna VSS diploma? Naravno da nije, samo je pitanje koliko će vam biti potrebno vremena i energije da ga pronađete.

Objašnjava i kako privatne tvrtke mogu lakše primjenivati strategiju pokušaja i promašaja te puno brže zaposliti velik broj novih zaposlenika, testirati ih par mjeseci i zadržati samo najbolje.

Mi to želimo izbjeći. Hrvatska Lutrija je s jedne strane velika državna tvrtka pa nije toliko agilna, a s druge strane nema ni tako veliki IT odjel koji može primijeniti takvu strategiju. U principu, samo želimo povećati vjerojatnost da pronađemo odgovarajuću osobu iz prve.

Nije svaki programerski posao isti pa niti potreba za profilom zaposlenika

Koliko je to ograničavajući faktor prilikom zapošljavanja, posebno u zemlji poput Hrvatske? Kaže kako je najveća mana kod zapošljavanja developera samo s  VSS-om što ih nema dovoljno u Hrvatskoj te se time smanjuje izbor.

Ovdje treba napomenuti da nije svaki programerski posao isti pa tako nije ni ista potreba za profilom zaposlenika. Neki poslovi su jednostavniji, samo ih ima jako puno, pa zaposlite puno juniora i par seniora za nadzor, i tako možete napraviti veliki broj jednostavnih mobilnih ili web aplikacija.

No, ako radite sustav s kompleksnim matematičkim i statističkim modelima, kombinirate umjetnu inteligeciju, strojno učenje i kriptografiju, potražit ćete nekoga s već sličnim iskustvom ili nekoga tko je dokazano sposoban da relativno brzo može savladati ta područja, pogotovo ako ste ograničeni i s brojem zaposlenika, ističe Mario.

Traži se faks ili ekvivalentno iskustvo

Da potreba za diplomom ovisi o poslu kojeg će osoba obavljati smatra i Damir Bulić, osnivač tvrtke Spectral Core, jer za AI projekte treba imati izuzetno jaku matematičku podlogu, dok za izradu standardnih aplikacija, kaže da je to ‘bačenih pet godina života, jer u tih pet godina pametan čovjek će svladati i tehnologiju i postati ekspert u domeni kojom se bavi’. Takva osoba će postati developer i voditi tim ljudi, uključivši i one koji su tek došli s fakulteta i nemaju drugo iskustvo.
Traži se faks ili ekvivalentno iskustvo. Osim velikih korporacija ili državnih firmi koje ionako nisu mjesto gdje je sposoban radnik sretan, nisam se susreo sa situacijom da ljudi odbijaju zaposliti vrhunske developere bez faksa. Jedina stvar koju sam zelio raditi, a bez faksa nisam mogao, je predavati na faksu kao vanjski suradnik. Što se posla tiče, svi su me uvijek grebali da me zaposle, dok nisam pokrenuo vlastiti posao prije cca 15 godina. Toliko o diplomi.

Objašnjava da su prilikom zapošljavanja u njegovoj tvrtki, diplome i certifikati potpuno nebitni.

Štoviše, ako mi se javi čovjek koji je završio FER, a jedino iskustvo mu je ono s laboratorijskih vježbi, on je trenutno diskvalificiran. Netko tko nema osobnu želju za učenjem i usavršavanjem, nego odrađuje minimum na faksu, nije netko koga želim imati pored sebe.

Konkretna znanja i vještine veća garancija nego sama diploma

Vedran Rezar iz Bulb Technologies kaže da su konkretna znanja i vještine, kao i sam odnos prema adu veća garanacija da će se kandidat dobro snaći na radnom mjestu nego sama diploma.

Diplomom kandidata se neće pretjerano opterećivati ni u tvrtki Bulb Technologies koja je krajem 2016. godine dobila investiciju od čak 2 milijuna eura. Njihov Vedran Rezar kaže da nemaju stroge smjernice niti formalne odredbe koje bi propisivale visoku stručnu spremu za određene pozicije.

Takvu praksu primjenjujemo i kod zapošljavanja softver developera iz razloga što je naše iskustvo pokazalo da su konkretna znanja i vještine, kao i sam odnos prema radu, puno veća garancija da će se kandidat dobro snaći na radnome mjestu, nego sama diploma fakulteta.

Za mišljenje sam pitala i web dizajnera Emanuela Blagonića, koji smatra da se web dizajnerom, ali i developerom, može postati i bez formalnog obrazovanja. Iako bi volio da je završio fakultet, kaže da ne žali za time.

Ne želim time umanjivati vrijednost visokoškolskog obrazovanja, no činjenica je da danas za raditi ozbiljan posao – fakultetska diploma nije nužna, iako je u nekim slučajevima poželjna. Sve što danas znam naučio sam na internetu, korištenjem niza besplatnih resursa. Jednom kad znate osnove postaje lakše jer tada znate što trebate tražiti pa se i odgovori nameću sami od sebe.

No, ako idete na fakultet, dodaje, ‘nemojte očekivati da ćete grijući klupu sve naučiti’. Upravo suprotno, jer čak i ako slušate predavanja, u industriji koja se toliko brzo mijenja, morat ćete stalno učiti nove stvari kako biste bili u toku.

To znači da fakultet sam po sebi daje neko teoretsko znanje, a sve ostalo ćete morati sami naučiti.

Zapošljavati kandidate bez iskustva ili ne?

Moji sugovornici svi odreda, u konačnici spominju važnost iskustva i rada na konkretnim projektima. No, što ako ga nemate? Koliko su tvrtke spremne uložiti u početnike? Iako to prije nije bio slučaj, radi manjka developera na tržištu rada, Mario kaže da su u Hrvatskoj Lutriji otvoreni za zapošljavanje osoba bez dovoljno iskustva.

Sličnog mišljenja su i u Bulb Technologies, a Vedran kaže da su generalno otvoreni za zapošljavanje osoba koje pokazuju dobar potencijal, ali još uvijek nemaju dovoljnog radnog iskustva. Međutim, iskustvo im je pokazalo da mentoriranje takvih novih djelatnika iziskuje dosta resursa od starijih inženjera te iz tog razloga, u ‘fazama preopterećenosti operativnim projektima, nemamo praksu uvoditi nove kolege bez iskustva’.

U svakom slučaju mislimo da ulaganje u takve ljude dugoročno jako isplativo za tvrtku te kada je god to moguće zapošljavamo takve kandidate.

Najvrjedniji ljudi su oni s vlastitim impulsom za usavršavanjem i razvojem

Kad je riječ o zapošljavanju osoba bez iskustva, Damir Bulić kaže:
Ne zapošljavam početnike bez iskustva, tj. neću mjesecima plaćati nekoga tko je možda potpuno nesposoban. Naravno, moze se dogoditi da dobije šansu netko tko se čini izuzetan. Ako ima Github repozitorij gdje vidim da se radilo na zanimljivim stvarima (makar i šlampavo), to je jako veliki plus. Najvrjedniji su ljudi koji imaju vlastiti impuls za usavršavanjem i razvojem – a to se lako vidi iz prošlog rada, koji nije nužno vezan uz IT.
Da je usavršavanje važno smatra i Emanuel Blagonić koji poručuje: Radite na sebi! Konkretno, tijekom fakulteta tražite tvrtke koje će vam ponuditi stažiranje, jer ako nađete pravu tvrtku koja želi uložiti vrijeme, a samim time i novac u vas, možete itekako profitirati.
Okruženim profesionalcima koji će vam u većini slučajeva poslužiti kao mentori – učit ćete brže i što je još važnije – fokusirano. Danas više nego ikada hrvatska IT industrija raste. Konstantno nedostaje kvalitetnih developera i dizajnera, a što ste specijaliziraniji lakše ćete naći posao.

Zašto volontiranje radi stjecanje iskustva nije uludo potrošeno vrijeme

Emanuel dodaje kako nije važno da osoba bude ‘one man band’, iako i to ima svojih prednosti, posebno ako se želi razvijati u smjeru project managmenta. Pa odakle krenuti?
Dolazite li na razgovor za posao, spremite svoje reference – bez obzira jeste li radili nešto na volonterskoj bazi ili ste radili na projektu koji vam je poslužio kao ‘projekt za učenje’ nečeg novog i vama zanimljivog. Nemate li baš nikakvog iskustva, nažalost, teško ćete dobiti bilo kakav posao, a kad ga i dobijete – nerijetko će vas iskorištavati upravo zbog manjka iskustva.
Emanuel poručuje: Radite na sebi!

Zagovornik volontiranja u slučajevima gdje osoba nema nikakvo iskustvo je i Damir Bulić, koji kaže da tu ne možemo govoriti o iskorištavanju, jer osoba bez iskustva uzima seniorima vrijeme da ga uče. A sama prilika da se radi na projektima iz realnog svijeta, čak i ako je riječ o odrađivanju sitnih aplikacija za naručitelje, a da ne govorimo o projektima svjetske klase, nešto je što ne bi trebalo propustiti. Ako netko baš želi novac, uvijek ‘može ići raditi kao potpuni početnik u veliku firmu i godinama ‘štrikati’ forme i spajati ih na baze’, međutim da treba biti svjestan da će ‘AI i automatika eliminirati tu ‘ekspertizu’ već za koju godinu, smatra Damir.

Naravno, tko je lud da propusti zaposliti izuzetno sposobnog početnika? Volontiranje je vrlo, vrlo, mali rizik za početnika. Za par mjeseci posao mu je zagarantiran – ako išta vrijedi – samim time što ostatak tima vrlo brzo dobije osjećaj koliko navedeni početnik moze, koliko brzo uči, kako se uklapa i dr.

I, trebaju li developeri diplomu?

Pa trebaju li developeri, ali i web dizajneri te srodna zanimanja imati diplomu? Nažalost ili možda nasreću, nema jednoznačnog odgovora. Sve ovisi o tome gdje i što želite raditi, ali i koliko ste osobnog truda, vremena i znanja spremni uložiti u to. Na kraju krajeva, ni do diplome FER-a, FOI-ja ili FSB-a nećete doći olako.

Što se tiče poslodavaca, svaki vlasnik tvrtke ima pravo postavljati uvjete oko zapošljavanja (dok god ne krši zakonske odredbe o diskriminaciji na radnom mjestu).  ‘Papir’ koji ćete ćete dobiti nakon pet godina školovanja nije odlučujući, ali ipak pokazuje određenu dozu predanosti i pretpostavlja određenu širinu znanja. I dodatan je bonus uz bilo kakvo stvarno iskustvo i projekte koje možete pokazati na razgovoru za posao. A kao što pokazuju moji sugovornici, svaki kvalitetan poslodavac to će znati – cijeniti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    15. 01. 2018. u 9:06 am Odgovori

    Ako govorimo o koderima ili low level developerima, tada naravno da fakultet nije bitan. Ako govorimo o projektantima, analitičarima, arhitektima… tada je druga priča – pod uvjetom da se radi o kvalitetnom studiju, ne nekom gdje predaju tipovi koji su dobili doktorate jer su bili istaknuti članovi partije.

    Gledajući dugoročno fakultet se isplati. Mladi ljudi od 20 i kusur godina ne razmišljaju što će biti u srednjim godinama, a kamoli u starosti, ipak je pitanje što će raditi kasnije kad se prezasite kodiranja. Što će raditi kad AI u kombinaciji sa vrlo usavršenim RAD-om preuzme dobar dio kodiranja? Što će raditi kad se dodatno usavrši koderska globalizacija i kad ljudi iz siromašnih zemalja budu još više angažirani na poslovima kodiranja.

    Tu je i poznavanje drugih područja koje itekako znači da dobiješ konkretan posao umjesto code-monkey posla. Negdje je to znanje iz matematike/fizike/letrike, negdje je to poznavanje ekonomije i poslovnih sustava. Postoje različiti studiji informatike. Dobar studij je onaj koji vas uči područja koja ne zastarjevaju kao i neka neinformatička područja koja se povezuju s informatikom. Tada možete puno bolje prosperirati jer kao low level developer ćete raditi neko vrijeme dok vam ne d*pizdi. Nakon toga ćete gledati kako da se maknete odatle, samo je pitanje hoćete li imati gdje?

    I da, za posao kodera ne treba fakultet.

  2. Niko

    Niko

    15. 01. 2018. u 10:42 am Odgovori

    @Ante, kada dođe AI fakultet neće imati nikakve prednosti. Ili možda misliš da AI neće dostići razinu fakultetske osposobljenosti. Svi ćemo biti u istoj kaši jer AI ne bude studirao do 28.

  3. Ante

    Ante

    15. 01. 2018. u 1:21 pm Odgovori

    Niko, ja ne govorim o periodu kada će AI preuzeti sve poslove, misliti umjesto nas, raditi sve 100% umjesto nas, seksati umjesto nas… Ja govorim o AI koji će biti malo savršeniji od sadašnjeg i koji će biti dodatak RAD-u i generatorima, koji će smanjiti potrebu za kodiranjem na takvu razinu da će broj potrebnih kodera bidi znatno manji nego danas. Dakle, ne govorim o nekim mogućnostima AI-a koje su još uvijek SF.

    Taj manji broj kodera koji bude potreban će dobrim dijelom biti popunjen s ljudima iz Indije, Bangladeša itd. koji će raditi na daljinski. Ima i sada takvih, ali kad se usavrši moduliranje programa, tada će stvari biti još lakše za outsourcanje. Gledaj samo razliku između web formi i MVC-a, koliko MVC pojednostavljuje prebacivanje dijelova posla na ljude van organizacije, koji ne moraju biti fizički uz tim, koji ne moraju puno znati o realnom sustavu za koji se softver radi. S vremenom će se stvar još dodatno globalizirati, a posao kodera bagatelizirati.

    Koliko god sada postojao deficit za koderima, doći će brzo vrijeme kada će biti suficit. Tražit će se infosi i dalje, ali je pitanje koliko će se tražiti low level developeri koderi kakve poznajemo danas.

  4. Alen

    Alen

    05. 06. 2020. u 11:24 am Odgovori

    Danas sam odlucio da odgovorim na vjecito pitanje,a to je da li vam je potrebna diploma da biste se zaposlili kao programer? Odgovor je naravno da vam diploma nije potrebna,ako je vec imate uredu,ali ako ste pocetnik i ako se pitate da li vam je ona potrebna i da li ce vam ona donijet zaposlenje vjerujte mi da nece. Ono sto ce vam DONIJETI posao je vase ZNANJE iz odredjene oblasti programiranja. Izbjegavajte placanje razno raznih akademija (poput ITAcademy) koje zele samo vas novac i koje vas nece nauciti osnovnim principima programiranja. Zivite u 21 vijeku gdje je na internetu moguce apsolutno sve naci,nema problema na koje cete naici prilikom ucenja,a da se neko prije vas nije susretao s istim. Ako ste se vec odlucili da platite ima puno jeftinih, a veoma korisnih kurseva koji vam puno mogu pomoci.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?