Netokracija

Mobiteli u školama: Jesmo li predugo ignorirali problem?

Studenti Tehničkog veleučilišta Zagreb napravili su izložbu kojom propitkuju zabranu mobitela u školama. Zanimljivo, zaključak mladih je da smo zahvaljujući ekranima nikad povezaniji i... nikad usamljeniji.

Mladi koji nikad nisu živjeli bez interneta danas sve glasnije propituju cijenu stalne povezanosti. Izložba Kreativno studiranje – Komunikacija pokazala je kako studenti svjesno istražuju mračnu stranu ekrana, probleme komunikacije i rastuću potrebu za stvarnim, neposrednim ljudskim kontaktom.

Od 29. travnja do 17. svibnja u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla moglo se razgledati izložbu radova u čijoj je izradi sudjelovalo više od 200 studenata informatičkog dizajna Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Dekanica TVZ-a Jana Žiljak Gršić kaže nam kako su nastavnici kod studenata osjetili snažnu potrebu za društvom i zajednicom, pa im izbor ovogodišnje teme izložbe nije bio težak. Tema komunikacije i njezinih modernih izazova odabrana je ciljano, dizajneri budućnosti moraju razumjeti društveni kontekst onoga što stvaraju, pojasnila je:

Ova je tema izuzetno važna jer živimo u paradoksu: nikad nismo bili povezaniji tehnologijom, a nikad usamljeniji. Važno je o tome osvijestiti studente i to su mentori radili kroz nastavni program.

Napomenula je i kako na TVZ-u žele oblikovati inženjere svjesne svoje uloge u oblikovanju društva.

Više od 200 studenata sudjelovalo je u izradi izložbenih radova Foto: TVZ

Kako su nastali radovi

Veći dio izloženih radova nastao je kroz obrazovne zadatke pod mentorstvom redovitih nastavnica na TVZ-u Jane Žiljak Gršić, Morane Jugović, Ulle Leiner Maksan, Vesne Uglješić, Dinke Radonić i nastavnika Ivana Rajkovića.

No, tema komunikacije se, doznajemo, dodatno produbljivala kroz specijalizirane radionice koje su studentima dale prostor za osobno propitivanje, iskustvo i refleksiju o utjecaju tehnologije na svakodnevne odnose.

Na radionici Refleks 26 koju su organizirali Vesna Uglješić s TVZ-a te Ivana Pavlović i Marko Pašalić s Grafičkog fakulteta, studenti su istraživali kako uspostaviti kontakt s ljudima bez ekrana, kroz prostor, predmete, situacije, društvene rituale.

Sve se te aktivnosti odvijale su se u sklopu međunarodnog projekta Aktivizam u dizajnu – mobiteli u školama. Održana je i radionica art terapije Open studio pod vodstvom Krunislava Stojanovskog na koju su se odazvali brojni studenti TVZ-a, Grafičkog fakulteta i Sveučilišta Sjever.

Otvorenje izložbe Kreativno studiranje – Komunikacija u Tehničkom muzeju Nikola Tesla Foto: TVZ

Mračna strana tehnologije

Nismo se mogli oteti dojmu da ova izložba reflektira osjećaj tjeskobe, a s time se složila i dekanica objasnivši kako su radovi studenata iskreno ogledalo vremena u kojem živimo i njihove generacije:

Oni ne bježe od mračnih strana tehnologije, već ih hrabro tematiziraju. Ta tjeskoba, koju primjećujete, govori o golemom pritisku brzog tempa života i nerealnim standardima koje nameću društvene mreže. Radovi nam poručuju da studenti imaju intenzivnu potrebu za iskrenom i neposrednom ljudskom zajednicom i smislenim povezivanjem. 

Blagotvorno na mentalno zdravlje studenata djeluju i projekti poput ove izložbe, kaže dekanica, a ne propušta istaknuti kako se njihovi studenti druže i kroz godišnje sportske igre i STEM Games. Vezano uz temu izložbe dodaje i da na veleučilištu njeguju otvorenu komunikaciju nastavnika i studenata.

Svjesni važnosti brige o mentalnom zdravlju na TVZ-u imaju i nekoliko stručnih službi kojima se studenti mogu obratiti, to su Ured za savjetovanje studenata i zaposlenika, Ured za karijere i Psihološko savjetovalište.

Radovi studenata iskreno su ogledalo vremena i njihove generacije, kaže dekanica TVZ-a Foto: TVZ

Skupa, ali razdvojeni ekranima

A što o ovoj temi kažu studenti koji svojim radovima sudjeluju u ovoj izložbi pitali smo Anteu Arežinu i Anela Topčagića, studente preddiplomskog studija informatičkog dizajna.

Praktično je što se danas uvijek možemo čuti online, kaže Anel, ali dodaje kako to nije isto kao kad si s nekim uživo. Fizička komunikacija omogućuje bolje povezivanje s ljudima. Zahvaljujući neverbalnim znakovima i emocijama poput izraza lica i tona glasa, lakše je razumjeti sugovornika i izostaju nesporazumi koji se zbog te ograničenosti javljaju u digitalnoj komunikaciji, objašnjava.

Ipak, navodi da, iako ima prednosti, fizička komunikacija često čak i kad su ljudi u istom prostoru danas često izostaje:

Kad provodiš vrijeme s nekim i pričate normalno, puno se više osjeti povezanost i emocije. Problem je što se često dogodi da smo fizički zajedno na istom mjestu, ali svatko završi na svom mobitelu, pa komunikacija opet izostane.

Antea Arežina i Anel Topčagić, studenti informatičkog dizajna na TVZ-u Foto: TVZ

Digitalna prezasićenost

Pomislili bismo da je digitalna komunikacija mladim ljudima rođenim u vrijeme interneta najdraža i najprirodnija, ali Antea nas razuvjerava:

Baš zbog odrastanja na internetu dolazi do zasićenja. Socijalne vještine su oslabile, a naša generacija je zamijenila fizičku komunikaciju i istinsku povezanost s umreženosti preko interneta. Komunikacija na društvenim mrežama stvara određenu vrstu komfora, no društvene mreže stvaraju nerealnu sliku o ljudima koja uzrokuje nesigurnosti, pogotovo kod mladih ljudi. Naravno da svima više znači razgovor lice u lice jer se tako stvaraju istinske konekcije.

Izložba Kreativno studiranje – Komunikacija ne nudi jednostavne odgovore. Studentski radovi kao i njihovi komentari otvaraju niz kompleksnih pitanja o utjecaju ekrana na odnose, komunikaciju, društvo i mentalno zdravlje.

U tom kontekstu, rasprave o ograničavanju ili zabrani mobitela u školama dobivaju novu dimenziju. U svjetlu ove izložbe i promišljanja studenata, one ne predstavljaju samo represivnu mjeru, već pokušaj stvaranja prostora za razvoj socijalnih vještina, pažnje i stvarne povezanosti. Ako suditi po ovoj izložbi, mladi su za takav razgovor više nego spremni.