Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

'Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!' rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa - jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već javno izloženi pogledima
Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već su izloženi pogledima (slike: Pixell)

‘Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!’ rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa – jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Kao dobro upućen insider s adresom prebivališta u SAD-u još od daleke 1986. godine, Mirko Ilić objašnjava da se ovakve stvari ponekad dogode i ondje, ali da bi bilo koja američka kompanija tražila da se u ovakvoj situaciji njena reklama istog trena zauvijek ukloni sa stadiona. Ovim primjerom Mirko je okupljene želio potaknuti da daju svoj doprinos u razvijanju i podizanju razine svijesti o postojanju mnogih simbola mržnje, infiltriranih u oznake i načine djelovanja raznih navijačkih skupina s područja bivše države.

Simboli mržnje naočigled svima

Kroz niz slikovitih primjera vidimo da se radi o više-manje sličnim simbolima koji se pojavljuju u obliku grafita, tetovaža ili oznaka na navijačkim rekvizitima od Dubrovnika, preko Zagreba i Beograda, republike Srpske pa sve do Hrcegovine i Mostara, a i dalje. Većinom je riječ o već spomenutim stiliziranim simbolima keltskog križa, određenim brojevima koji neupućenom promatraču ne govore ništa, ali prenose skrivene poruke. Na primjer broj 18 – objašnjava Mirko – prvo i osmo slovo abecede – označava početna slova imena Adolf Hitler, dok 88, vodeći se istom logikom, simbolizira pozdrav Heil Hitler!

Na simbole mržje, čini se, zažimirimo na jedno oko
Na simbole mržnje, čini se, zažimirimo na jedno oko.

Kroz naredne slajdove Ilić nas upoznaje s još nekim od često korištenih oznaka poput nacističke lubanje, južnjačke zastave ili  Odinove rune, ali i s još ekstremnijim primjerima poput majica s natpisom Auschwitzland, papinske zastave na čijem se praznom žutom polju smjestio već prije spomenuti keltski križ, fotografijama pripadnika jedne navijačke skupine  sa simbolom Odinove rune na zastavi, kako poziraju ispred crkve. Tu je i primjer tvrtke za proizvodnju odjeće,  naročito popularne među navijačima, čiji zaštitni znak neodoljivo podsjeća na simbol keltskog križa.

Je li ovo nacistička država?

Mirko se prisjeća jednog od prethodnih posjeta Hrvatskoj, kad je s njim došao poznanik, jedan od tadašnjih umjetničkih direktora The New York Timesa i gledajući grafite po Zagrebu upitao je li ovo nacistička država, na što mu je Mirko odgovorio: ‘Oni to nažalost ne primjećuju’.

Dok se na zaslonu prikazuje fotografija navijačke gomile koja šeće ulicom noseći sa sobom zastave sa nacističkim simbolima, ruku uzdignutih u (po njihovom tumačenju) stari rimski pozdrav, Mirko zaključuje kako bi u Americi za nešto ovakvo policija trenutno reagirala, tražila dozvole za demonstriranje, kaznila ih i rastjerala. Nada se kako će i ovdje s vremenom zaživjeti slični standardi i kako će doći do razvoja  svijesti i senzibiliteta kad su ovakve stvari u pitanju.

Tišina u publici, pitanja gotovo da i nema – kratko, ali dojmljivo predavanje i poprilično teška tema za jednu marketinšku konferenciju.

Komentari

  1. markom

    markom

    20. 05. 2014. u 12:32 pm Odgovori

    Sve stoji i svaka čast na tome što je progovorio o toj temi (iako, krivim ljudima). Jedino je promašio na kraju – u Americi simboli nacističkog režima nisu zabranjeni i slobodno se mogu javno nositi i prikazivati bez straha od ikakve kazne. Reakcija javnosti, to je druga stvar.

  2. Darinko Marić

    Darinko Marić

    20. 05. 2014. u 1:35 pm Odgovori

    Slažem se, treba jednako osuditi nacističko znakovlje ali i komunističko. Jedan i drugi zločinački sustav su odnijele milijune ljudi u smrt a naš gradonačelnik se usudi slaviti Tita, naš najljepši trg nosi njegovo ime i sl. Treba osuditi zločine i jednih i drugih a ne selektivno jer to onda ponovno rađa mržnju. Mržnja se mržnjom vraća, zapamtite to, tome treba stati na kraj.

    • markom

      markom

      20. 05. 2014. u 2:45 pm Odgovori

      Zločine treba osuditi, ali komunizam nije zločinački režim, molumniče jedan. Komunisti nisu otvarali logore smrti da bi u njima sustavno obrisali s lica Zemlje sve pripadnike određenih naroda ili etničkih skupina. Nije komunistički režim smicao djecu, starce, žene, invalide… samo zato jer su rođeni kao Židovi, Romi, Hrvati ili Srbi. Tito je bio na čelu vojske Hrvata koja je ovu zemlju oslobodila od tiranije nacista, fašista i crnokošuljaša i približila je civiliziranom svijetu, omogućila tebi i tebi sličnim da dišete ovaj zrak.

      • Relja

        Relja

        20. 05. 2014. u 3:29 pm Odgovori

        Fašizam jeste bio zločinački, najgori u novijoj istoriji. No, komunizam nije bio takav, ubijali su ljude po drugom, klasnom kriterijumu, ne nacionalnom, ali su ubijali, streljali su mi strica jer nije hteo da im preda državne pare u toku rata. Slali su decu u smrt na Sremskom frontu i Batini jer su pripadali građanskom sloju. A imali su i logore – Goli otok je najbolji primer. Konačno, oni su se samo dobro pozicionirali među oslobodioce, nisu oni dobili rat, već saveznici, a Rusi kod nas. To što su malo manje zlo od fašista, to je tačno, nisu nikad nigde osuđeni jer su bili među pobednicima, no jesu bili zlo.

      • Darinko Marić

        Darinko Marić

        21. 05. 2014. u 12:38 am Odgovori

        Vidim da Ivan Brezak Brkan koji se zalaže da argumenirane rasprave na internetu, torerira govor mržnje (citiram “maloumniče jedan”) – valjda mu se svidio komentar pa ga je pustio. Zaista ne namjeravam odgovarati istom mjerom na ovako jadne odgovore. Samo sam želio skrenuti pažnju da se ne prikazuje samo jedna strana medalje jer se to opet svodi na propagandu. Ili ćemo jednako pričati o zločinima totalitarnih režima 21. stoljeća koji su pobili milijune širom svijeta ili ne treba niti prodavati ponovno priču u prikrivenom nacizmu jer zaista mislim da se svatko normalan tome opire. Dok s druge strane, prikriveni komunizam (pod time mislim na sredstva kontrole politike, ljudi i medija, te uspostavljanje jednoumlja) kroz neke druge forme itekako buja u svom još gorem obliku. LP

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          21. 05. 2014. u 7:21 am Odgovori

          Darinko, odobravanje komentara na Netokraciji funkcionira na ovaj način: Kada određena osoba prvi puta ostavlja komentar, on se ručno odobrava. Ako je odobren, svaki idući je automatski objavljen. Kako osobi pod nadimkom “markom” ovo nije prvi komentar, sporni nije bio ručno odobren, nego automatski, tako da nam je otišao “ispod radara”, na čemu se ispričavamo.
          Naše stavove o sličnim komentarima smo izrekli ovdje: https://www.netokracija.com/komentari-portali-zabrana-58646 i ovdje: https://www.netokracija.com/ivan-brezak-brkan-blogomanija-komentari-61540
          Samo bih napomenula da u spornom komentaru nije riječ o govoru mržnje, nego o uvredi, ali slažem se da je neprimjeren.
          No, istodobno, ako se slažeš, radije ga ne bih uklanjala, jer je savršeno ironičan – obojen tonovima mržnje ispod teksta koji govori o tome kako naš narod “žmiri” na simbole mržnje.

  3. Marko

    Marko

    21. 05. 2014. u 9:42 am Odgovori

    Sve je to istina ali narod širom svijeta ima svoje probleme i nitko te stvari više ne primjećuje, tako i kod nas. Svatko se uvlači u sebe i svoje probleme, svoju egzistenciju itd. A ovi što pišu mislim da su frustrirani klinci koji tako izražavaju bunt ili im netko nije objasnio o čemu se tu radilo (ili im nije stigao objasniti umoran od kuća-posao života)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.