Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

'Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!' rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa - jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već javno izloženi pogledima
Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već su izloženi pogledima (slike: Pixell)

‘Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!’ rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa – jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Kao dobro upućen insider s adresom prebivališta u SAD-u još od daleke 1986. godine, Mirko Ilić objašnjava da se ovakve stvari ponekad dogode i ondje, ali da bi bilo koja američka kompanija tražila da se u ovakvoj situaciji njena reklama istog trena zauvijek ukloni sa stadiona. Ovim primjerom Mirko je okupljene želio potaknuti da daju svoj doprinos u razvijanju i podizanju razine svijesti o postojanju mnogih simbola mržnje, infiltriranih u oznake i načine djelovanja raznih navijačkih skupina s područja bivše države.

Simboli mržnje naočigled svima

Kroz niz slikovitih primjera vidimo da se radi o više-manje sličnim simbolima koji se pojavljuju u obliku grafita, tetovaža ili oznaka na navijačkim rekvizitima od Dubrovnika, preko Zagreba i Beograda, republike Srpske pa sve do Hrcegovine i Mostara, a i dalje. Većinom je riječ o već spomenutim stiliziranim simbolima keltskog križa, određenim brojevima koji neupućenom promatraču ne govore ništa, ali prenose skrivene poruke. Na primjer broj 18 – objašnjava Mirko – prvo i osmo slovo abecede – označava početna slova imena Adolf Hitler, dok 88, vodeći se istom logikom, simbolizira pozdrav Heil Hitler!

Na simbole mržje, čini se, zažimirimo na jedno oko
Na simbole mržnje, čini se, zažimirimo na jedno oko.

Kroz naredne slajdove Ilić nas upoznaje s još nekim od često korištenih oznaka poput nacističke lubanje, južnjačke zastave ili  Odinove rune, ali i s još ekstremnijim primjerima poput majica s natpisom Auschwitzland, papinske zastave na čijem se praznom žutom polju smjestio već prije spomenuti keltski križ, fotografijama pripadnika jedne navijačke skupine  sa simbolom Odinove rune na zastavi, kako poziraju ispred crkve. Tu je i primjer tvrtke za proizvodnju odjeće,  naročito popularne među navijačima, čiji zaštitni znak neodoljivo podsjeća na simbol keltskog križa.

Je li ovo nacistička država?

Mirko se prisjeća jednog od prethodnih posjeta Hrvatskoj, kad je s njim došao poznanik, jedan od tadašnjih umjetničkih direktora The New York Timesa i gledajući grafite po Zagrebu upitao je li ovo nacistička država, na što mu je Mirko odgovorio: ‘Oni to nažalost ne primjećuju’.

Dok se na zaslonu prikazuje fotografija navijačke gomile koja šeće ulicom noseći sa sobom zastave sa nacističkim simbolima, ruku uzdignutih u (po njihovom tumačenju) stari rimski pozdrav, Mirko zaključuje kako bi u Americi za nešto ovakvo policija trenutno reagirala, tražila dozvole za demonstriranje, kaznila ih i rastjerala. Nada se kako će i ovdje s vremenom zaživjeti slični standardi i kako će doći do razvoja  svijesti i senzibiliteta kad su ovakve stvari u pitanju.

Tišina u publici, pitanja gotovo da i nema – kratko, ali dojmljivo predavanje i poprilično teška tema za jednu marketinšku konferenciju.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. markom

    markom

    20. 05. 2014. u 12:32 pm Odgovori

    Sve stoji i svaka čast na tome što je progovorio o toj temi (iako, krivim ljudima). Jedino je promašio na kraju – u Americi simboli nacističkog režima nisu zabranjeni i slobodno se mogu javno nositi i prikazivati bez straha od ikakve kazne. Reakcija javnosti, to je druga stvar.

  2. Darinko Marić

    Darinko Marić

    20. 05. 2014. u 1:35 pm Odgovori

    Slažem se, treba jednako osuditi nacističko znakovlje ali i komunističko. Jedan i drugi zločinački sustav su odnijele milijune ljudi u smrt a naš gradonačelnik se usudi slaviti Tita, naš najljepši trg nosi njegovo ime i sl. Treba osuditi zločine i jednih i drugih a ne selektivno jer to onda ponovno rađa mržnju. Mržnja se mržnjom vraća, zapamtite to, tome treba stati na kraj.

    • markom

      markom

      20. 05. 2014. u 2:45 pm Odgovori

      Zločine treba osuditi, ali komunizam nije zločinački režim, molumniče jedan. Komunisti nisu otvarali logore smrti da bi u njima sustavno obrisali s lica Zemlje sve pripadnike određenih naroda ili etničkih skupina. Nije komunistički režim smicao djecu, starce, žene, invalide… samo zato jer su rođeni kao Židovi, Romi, Hrvati ili Srbi. Tito je bio na čelu vojske Hrvata koja je ovu zemlju oslobodila od tiranije nacista, fašista i crnokošuljaša i približila je civiliziranom svijetu, omogućila tebi i tebi sličnim da dišete ovaj zrak.

      • Relja

        Relja

        20. 05. 2014. u 3:29 pm Odgovori

        Fašizam jeste bio zločinački, najgori u novijoj istoriji. No, komunizam nije bio takav, ubijali su ljude po drugom, klasnom kriterijumu, ne nacionalnom, ali su ubijali, streljali su mi strica jer nije hteo da im preda državne pare u toku rata. Slali su decu u smrt na Sremskom frontu i Batini jer su pripadali građanskom sloju. A imali su i logore – Goli otok je najbolji primer. Konačno, oni su se samo dobro pozicionirali među oslobodioce, nisu oni dobili rat, već saveznici, a Rusi kod nas. To što su malo manje zlo od fašista, to je tačno, nisu nikad nigde osuđeni jer su bili među pobednicima, no jesu bili zlo.

      • Darinko Marić

        Darinko Marić

        21. 05. 2014. u 12:38 am Odgovori

        Vidim da Ivan Brezak Brkan koji se zalaže da argumenirane rasprave na internetu, torerira govor mržnje (citiram “maloumniče jedan”) – valjda mu se svidio komentar pa ga je pustio. Zaista ne namjeravam odgovarati istom mjerom na ovako jadne odgovore. Samo sam želio skrenuti pažnju da se ne prikazuje samo jedna strana medalje jer se to opet svodi na propagandu. Ili ćemo jednako pričati o zločinima totalitarnih režima 21. stoljeća koji su pobili milijune širom svijeta ili ne treba niti prodavati ponovno priču u prikrivenom nacizmu jer zaista mislim da se svatko normalan tome opire. Dok s druge strane, prikriveni komunizam (pod time mislim na sredstva kontrole politike, ljudi i medija, te uspostavljanje jednoumlja) kroz neke druge forme itekako buja u svom još gorem obliku. LP

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          21. 05. 2014. u 7:21 am Odgovori

          Darinko, odobravanje komentara na Netokraciji funkcionira na ovaj način: Kada određena osoba prvi puta ostavlja komentar, on se ručno odobrava. Ako je odobren, svaki idući je automatski objavljen. Kako osobi pod nadimkom “markom” ovo nije prvi komentar, sporni nije bio ručno odobren, nego automatski, tako da nam je otišao “ispod radara”, na čemu se ispričavamo.
          Naše stavove o sličnim komentarima smo izrekli ovdje: http://www.netokracija.com/komentari-portali-zabrana-58646 i ovdje: http://www.netokracija.com/ivan-brezak-brkan-blogomanija-komentari-61540
          Samo bih napomenula da u spornom komentaru nije riječ o govoru mržnje, nego o uvredi, ali slažem se da je neprimjeren.
          No, istodobno, ako se slažeš, radije ga ne bih uklanjala, jer je savršeno ironičan – obojen tonovima mržnje ispod teksta koji govori o tome kako naš narod “žmiri” na simbole mržnje.

  3. Marko

    Marko

    21. 05. 2014. u 9:42 am Odgovori

    Sve je to istina ali narod širom svijeta ima svoje probleme i nitko te stvari više ne primjećuje, tako i kod nas. Svatko se uvlači u sebe i svoje probleme, svoju egzistenciju itd. A ovi što pišu mislim da su frustrirani klinci koji tako izražavaju bunt ili im netko nije objasnio o čemu se tu radilo (ili im nije stigao objasniti umoran od kuća-posao života)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.