Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

Mirko Ilić: Kako Hrvati žmire na simbole mržnje, na stadionima, ulicama, pothodnicima

'Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!' rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa - jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već javno izloženi pogledima
Simboli mržnje nisu skriveni na svakom koraku, već su izloženi pogledima (slike: Pixell)

‘Ja nisam marketinški stručnjak, ali vam sve ovo pokazujem da vas na neki način posramim!’ rekao je tako Mirko Iilić monogobrojnim okupljenim stručnjacima na Danima komunikacija. U dvorani vlada potpuni muk, a na zaslonu se prikazuje fotografija pripadnika jedne od monogobrojnih navijačkih skupina s ovih prostora kako neprimjereno pozdravljaju s tribina zastavama sa stiliziranim simbolima keltskog križa – jednim od simbola skinhead pokreta. Tik pored zastava vidljiva je reklama jedne od naših najvećih prehrambenih tvrtki.

Kao dobro upućen insider s adresom prebivališta u SAD-u još od daleke 1986. godine, Mirko Ilić objašnjava da se ovakve stvari ponekad dogode i ondje, ali da bi bilo koja američka kompanija tražila da se u ovakvoj situaciji njena reklama istog trena zauvijek ukloni sa stadiona. Ovim primjerom Mirko je okupljene želio potaknuti da daju svoj doprinos u razvijanju i podizanju razine svijesti o postojanju mnogih simbola mržnje, infiltriranih u oznake i načine djelovanja raznih navijačkih skupina s područja bivše države.

Simboli mržnje naočigled svima

Kroz niz slikovitih primjera vidimo da se radi o više-manje sličnim simbolima koji se pojavljuju u obliku grafita, tetovaža ili oznaka na navijačkim rekvizitima od Dubrovnika, preko Zagreba i Beograda, republike Srpske pa sve do Hrcegovine i Mostara, a i dalje. Većinom je riječ o već spomenutim stiliziranim simbolima keltskog križa, određenim brojevima koji neupućenom promatraču ne govore ništa, ali prenose skrivene poruke. Na primjer broj 18 – objašnjava Mirko – prvo i osmo slovo abecede – označava početna slova imena Adolf Hitler, dok 88, vodeći se istom logikom, simbolizira pozdrav Heil Hitler!

Na simbole mržje, čini se, zažimirimo na jedno oko
Na simbole mržnje, čini se, zažimirimo na jedno oko.

Kroz naredne slajdove Ilić nas upoznaje s još nekim od često korištenih oznaka poput nacističke lubanje, južnjačke zastave ili  Odinove rune, ali i s još ekstremnijim primjerima poput majica s natpisom Auschwitzland, papinske zastave na čijem se praznom žutom polju smjestio već prije spomenuti keltski križ, fotografijama pripadnika jedne navijačke skupine  sa simbolom Odinove rune na zastavi, kako poziraju ispred crkve. Tu je i primjer tvrtke za proizvodnju odjeće,  naročito popularne među navijačima, čiji zaštitni znak neodoljivo podsjeća na simbol keltskog križa.

Je li ovo nacistička država?

Mirko se prisjeća jednog od prethodnih posjeta Hrvatskoj, kad je s njim došao poznanik, jedan od tadašnjih umjetničkih direktora The New York Timesa i gledajući grafite po Zagrebu upitao je li ovo nacistička država, na što mu je Mirko odgovorio: ‘Oni to nažalost ne primjećuju’.

Dok se na zaslonu prikazuje fotografija navijačke gomile koja šeće ulicom noseći sa sobom zastave sa nacističkim simbolima, ruku uzdignutih u (po njihovom tumačenju) stari rimski pozdrav, Mirko zaključuje kako bi u Americi za nešto ovakvo policija trenutno reagirala, tražila dozvole za demonstriranje, kaznila ih i rastjerala. Nada se kako će i ovdje s vremenom zaživjeti slični standardi i kako će doći do razvoja  svijesti i senzibiliteta kad su ovakve stvari u pitanju.

Tišina u publici, pitanja gotovo da i nema – kratko, ali dojmljivo predavanje i poprilično teška tema za jednu marketinšku konferenciju.

Komentari

  1. markom

    markom

    20. 05. 2014. u 12:32 pm Odgovori

    Sve stoji i svaka čast na tome što je progovorio o toj temi (iako, krivim ljudima). Jedino je promašio na kraju – u Americi simboli nacističkog režima nisu zabranjeni i slobodno se mogu javno nositi i prikazivati bez straha od ikakve kazne. Reakcija javnosti, to je druga stvar.

  2. Darinko Marić

    Darinko Marić

    20. 05. 2014. u 1:35 pm Odgovori

    Slažem se, treba jednako osuditi nacističko znakovlje ali i komunističko. Jedan i drugi zločinački sustav su odnijele milijune ljudi u smrt a naš gradonačelnik se usudi slaviti Tita, naš najljepši trg nosi njegovo ime i sl. Treba osuditi zločine i jednih i drugih a ne selektivno jer to onda ponovno rađa mržnju. Mržnja se mržnjom vraća, zapamtite to, tome treba stati na kraj.

    • markom

      markom

      20. 05. 2014. u 2:45 pm Odgovori

      Zločine treba osuditi, ali komunizam nije zločinački režim, molumniče jedan. Komunisti nisu otvarali logore smrti da bi u njima sustavno obrisali s lica Zemlje sve pripadnike određenih naroda ili etničkih skupina. Nije komunistički režim smicao djecu, starce, žene, invalide… samo zato jer su rođeni kao Židovi, Romi, Hrvati ili Srbi. Tito je bio na čelu vojske Hrvata koja je ovu zemlju oslobodila od tiranije nacista, fašista i crnokošuljaša i približila je civiliziranom svijetu, omogućila tebi i tebi sličnim da dišete ovaj zrak.

      • Relja

        Relja

        20. 05. 2014. u 3:29 pm Odgovori

        Fašizam jeste bio zločinački, najgori u novijoj istoriji. No, komunizam nije bio takav, ubijali su ljude po drugom, klasnom kriterijumu, ne nacionalnom, ali su ubijali, streljali su mi strica jer nije hteo da im preda državne pare u toku rata. Slali su decu u smrt na Sremskom frontu i Batini jer su pripadali građanskom sloju. A imali su i logore – Goli otok je najbolji primer. Konačno, oni su se samo dobro pozicionirali među oslobodioce, nisu oni dobili rat, već saveznici, a Rusi kod nas. To što su malo manje zlo od fašista, to je tačno, nisu nikad nigde osuđeni jer su bili među pobednicima, no jesu bili zlo.

      • Darinko Marić

        Darinko Marić

        21. 05. 2014. u 12:38 am Odgovori

        Vidim da Ivan Brezak Brkan koji se zalaže da argumenirane rasprave na internetu, torerira govor mržnje (citiram “maloumniče jedan”) – valjda mu se svidio komentar pa ga je pustio. Zaista ne namjeravam odgovarati istom mjerom na ovako jadne odgovore. Samo sam želio skrenuti pažnju da se ne prikazuje samo jedna strana medalje jer se to opet svodi na propagandu. Ili ćemo jednako pričati o zločinima totalitarnih režima 21. stoljeća koji su pobili milijune širom svijeta ili ne treba niti prodavati ponovno priču u prikrivenom nacizmu jer zaista mislim da se svatko normalan tome opire. Dok s druge strane, prikriveni komunizam (pod time mislim na sredstva kontrole politike, ljudi i medija, te uspostavljanje jednoumlja) kroz neke druge forme itekako buja u svom još gorem obliku. LP

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          21. 05. 2014. u 7:21 am Odgovori

          Darinko, odobravanje komentara na Netokraciji funkcionira na ovaj način: Kada određena osoba prvi puta ostavlja komentar, on se ručno odobrava. Ako je odobren, svaki idući je automatski objavljen. Kako osobi pod nadimkom “markom” ovo nije prvi komentar, sporni nije bio ručno odobren, nego automatski, tako da nam je otišao “ispod radara”, na čemu se ispričavamo.
          Naše stavove o sličnim komentarima smo izrekli ovdje: https://www.netokracija.com/komentari-portali-zabrana-58646 i ovdje: https://www.netokracija.com/ivan-brezak-brkan-blogomanija-komentari-61540
          Samo bih napomenula da u spornom komentaru nije riječ o govoru mržnje, nego o uvredi, ali slažem se da je neprimjeren.
          No, istodobno, ako se slažeš, radije ga ne bih uklanjala, jer je savršeno ironičan – obojen tonovima mržnje ispod teksta koji govori o tome kako naš narod “žmiri” na simbole mržnje.

  3. Marko

    Marko

    21. 05. 2014. u 9:42 am Odgovori

    Sve je to istina ali narod širom svijeta ima svoje probleme i nitko te stvari više ne primjećuje, tako i kod nas. Svatko se uvlači u sebe i svoje probleme, svoju egzistenciju itd. A ovi što pišu mislim da su frustrirani klinci koji tako izražavaju bunt ili im netko nije objasnio o čemu se tu radilo (ili im nije stigao objasniti umoran od kuća-posao života)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.