Guy Abrahams o generaciji milenijaca na Danima komunikacija

Kakve veze ima potraga za srećom milenijaca s vašom komunikacijskom platformom?

Milenijci koji rade nešto što vole i nešto što ih zanima 55% su sretniji od prosjeka. Prema istraživanju koje je provela agencija ZenithOptimedia, milenijci sreću definiraju kao balans slobode i kontrole nad vlastitim životom. Nastavno na to, svaka komunikacija koju smatraju relevantnom mora imati smisao, pojasnio je Guy Abrahams, globalni direktor strateškog planiranja spomenute agencije, na Danima komunikacija u Rovinju.

Guy Abrahams 1

Definicija milenijaca ima više, a Abrahamsovo tumačenje je da uključuje sve one koji su u milenijskim godinama navršili između 18 i 34 godina. Za njih se većina događanja koja im oblikuju život dogodila prije 35. godine života te su za razliku od prošlih generacija, koje su pokušavale usrećiti druge, fokusirani na vlastitu sreću.

Milenijcima je ovo period života kada im se preferencije prema brendu pretvaraju u navike, ali to se neće dogoditi bez brend iskustva van klasične TV reklame, a tu dolazimo do okruženja koje drastično oblikuje njihov pogled na svijet.

Okruženje ograničenih očekivanja i krize u globalnom selu

v
Milenijci su fokusirani na vlastitu sreću.

Odrastanje u vrijeme krize i usporenog ekonomskog rasta uzrokovalo je smanjenje očekivanja jer se nekadašnji streloviti ekonomski usponi prethodnih generacija nikada nisu dogodili. Istovremeno živimo u globalnom selu u kojem su različite zemlje i kulture gotovo iste te je razina svijesti o vlastitom pronalasku sreće postala općeprihvaćena. Četiri su osnovne odrednice koje ih definiraju:

  • Uživaju u putovanju i istraživanju te učenju novih vještina.
  • Svjesni su da moraju puno ulagati, ali zahtijevaju da za to budu nagrađeni. Ovo se ne odnosi samo na posao, već i na prijatelje te brendove. Ako daju nešto, žele nešto natrag.
  • Tradicionalni poslovi “za cijeli život” nisu im zanimljivi te poduzetnički razmišljaju. Okruženje im to omogućuje jer je početni trošak iznimno mali te ih sve više bira freelance način rada.
  • Zbog svih alata koji su im na raspolaganju, trebaju kreativnost i samoizražavanje. Ne žele da ih se cijeni po onom što posjeduju, već po onom što rade.

Kako se milenijci ponašaju?

Istraživanje ponašanja milenijaca usred bitnog, zanimljivog, smiješnog ili uzbudljivog događaja u njihovom životu pokazalo je da će:

  • 60% fotografirati
  • 33% postati fotografiju na društvene mreže
  • 28% postati tekstualni status na društvene mreže
  • 24% poslati tekstualnu poruku
  • 24% snimiti video
  • 20% nazvati nekog

Upravo zbog toga treba putem dijaloga dati materijala milenijcima da prošire vašu priču.

Milenijci koji kontroliraju svoju karijeru 56% su sretniji od prosjeka.

Prioriteti ove generacije drugačiji su od prethodnih.
Prioriteti ove generacije drugačiji su od prethodnih.

Kada promatramo prioritete milenijaca, vidimo da su se u potpunosti pomaknuli od prethodne generacije pa ih tako:

  • 18% ima u fokusu djecu
  • 20% ima u fokusu brak
  • 39% ima u fokusu selidbu iz roditeljskog doma (što plaši roditelje ostalih 61% milenijaca 🙂
  • 9% ima u fokusu godišnje odmore u tradicionalnom smislu
  • 17% ima u fokusu kupovinu kuće
  • 20% ima u fokusu tradicionalno visoko obrazovanje
  • 34% ima u fokusu tradicionalnu karijeru
  • Za razliku od toga vidimo tri ključna područja na koja se žele fokusirati:
  • 47% ih želi rješavati probleme
  • 59% ih želi biti decision maker
  • 60% ih želi biti financijski neovisno

Što ovo znači za vašu komunikacijsku platformu?

Za početak morate biti autentični i iskreni u potpunosti. Milenijci žele brendove koji ispunjavaju svoju svrhu prema svijetu, a ne samo vlastitu svrhu. Istovremeno očekuju da budete dostupni 365 dana u godini, 24 sata dnevno i da se povežete s njima na emotivnoj razini. Ako ne ispunjavate ove uvjete i ne slažu se s vašim potezima, potrudit će se da drugi to znaju pa će tako širiti vaše loše recenzije što može uzrokovati katastrofalne štete.

Kako biste se povezali s njima morate:

  • imati svrhu prema svijetu
  • biti inovativni i originalni
  • primjerom pokazivati svoje vrijednosti
  • pružati osobno iskustvo
  • pomagati ostalima

Primjer takvog dobrog poteza koji je uzrokovao bolje poslovanje je Coca-Colina akcija za pomoć Tajlandu nakon razorne poplave 2011. godine. Coca-Cola je uz novčane donacije pomogla kreirati partnerski odnos između humanitarnih udruga, volonterskih udruga i strateški se povezala s vladom kako bi ubrzali obnovu. Ova aktivnost je generirala više od 250 priča u medijima, dobivena je medijska vrijednost u iznosu od milijun dolara, a Coca-Cola je prvi put u 25 godina u Tajlandu bila prodavanija od Pepsija.

Ostali dobri primjeri uključuju Nescafe, O2 i Brawny papirnate ručnike:

Abrahams je na predavanju kao primjer onog što dolazi zamolio sve milenijce u dvorani da se ustanu kako bi pokazao koliko značajni dio tržišta trenutno zauzimaju te ih je upozorio riječima:

Generacije koje dolaze iza vas bit će još više spremne na rad, još više poduzetne te će se još bolje izražavati. Trebali biste ih se bojati.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.