Ako radite s kriptovalutama, trebali biste znati što donosi MiCA - nova regulativa o tržištima kriptoimovine

Ako radite s kriptovalutama, trebali biste znati što donosi MiCA – nova regulativa o tržištima kriptoimovine

EU je odlučila biti predvodnik kripto-regulative u svijetu, a veliki korak prema tome čini njihova prva uredba o tržištima kriptoimovine poznatija i kao MiCA. Time se pokriva kriptoimovina koja nije već regulirana postojećim zakonodavstvom o financijskim uslugama. Evo koje zaštitne mjere i promjene to donosi...

Sjećate se GDPR-a? Jednako kao što je donošenje te uredbe označilo prekretnicu u području zaštite osobnih podataka na razini EU, tako je i konačno izglasavanje teksta Uredbe o tržištima kriptoimovine, poznatije kao MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation), 20. travnja ove godine označilo prekretnicu u području reguliranja kriptovaluta na razini EU. No, kako se čini, MiCA je tek početak.

Zbog nedostatka regulatornog okvira na razini EU, fragmentiranog nacionalnog zakonodavstva, potrebe za pravnom sigurnošću i harmonizacijom propisa, najave projekta Libra odnosno Diem, masovnim ICO (Initial Coin Offering) pokretom 2017., 2018. i 2022. godine te sve većeg usvajanja kriptoimovine u društvu – EU je odlučila biti predvodnik kripto-regulative u svijetu, te se za razliku od SAD-a, odlučila za sveobuhvatan pristup regulaciji kako reguliranjem izdavatelja različitih vrsta kriptoimovine tako i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Što je MiCA i na koga se primjenjuje?

MiCA je Uredba kojoj je u cilju regulirati tržište kriptovaluta u EU.

Jedna od osnovnih svrha donošenja MiCA-e je zaštita potrošača koji u vezi kriptoimovine dolaze u doticaj s različitim uslugama koje pružaju takozvani CASP-ovi (Crypto-Assets Service Providers).  Baš zato se MiCA primjenjuje na fizičke i pravne osobe te određene druge poduzetnike koji se bave izdavanjem i javnom ponudom kriptoimovine te uvrštenjem za trgovanje i CASP-ove.

Usluge koje CASP-ovi pružaju taksativno su određene, a obuhvaćaju sve od burzi, skrbničkih usluga, upravljanja platformom za trgovanje, izvršavanje, zaprimanje i prijenos naloga u ime klijenata, plasiranje kriptoimovine, savjetovanje o kriptoimovini, upravljanje portfeljem do pružanja usluga prijenosa u ime klijenata.

MiCA propisuje i odredbe o sprječavanju i zabrani zlouporabe tržišta i trgovanju povlaštenim informacijama te odredbe koje se tiču nadležnih tijela za provedbu Uredbe.

Kako bi regulatorni okvir bio sveobuhvatan, MiCA razvija taksonomiju kriptoimovine i dijeli ju na:

  1. Kriptoimovinu“ koja označava digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se mogu prenositi i pohranjivati elektronički s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa odnosno blockchain tehnologije. Ova kategorija s razlogom nosi generički naziv te je pretpostavka da će većina kriptoimovine pasti pod nju, odnosno, sve što ne spada u kategorije 3. i 4. je kategorija 1.;
  2. Korisnički token“ (utility) kao podvrsta prve kategorije kriptoimovine služi isključivo za davanje pristupa robi ili uslugama koju pruža njegov izdavatelj;
  3. Token elektroničkog novca (EMT)“ označava vrstu kriptoimovine čija se vrijednost nastoji održati stabilnom vezivanjem uz vrijednost jedne službene valute;
  4. Token vezan uz imovinu (ART)“ označava vrstu kriptoimovine koja nije token elektroničkog novca i čija se vrijednost nastoji održati stabilnom vezivanjem uz drugu vrijednost ili pravo odnosno njihovu kombinaciju, uključujući jednu ili više službenih valuta.

Posljednje dvije skupine su ono što kolokvijalno zovemo – stablecoin.

MiCA uredbu je Europski parlament izglasao 20. travnja 2023. a Vijeće ju je službeno usvojilo 16. svibnja.

Što MiCA ne uređuje?

MiCA se ne odnosi na: digitalnu imovinu koju izdaju nacionalne središnje banke, nadnacionalne organizacije (ECB, EIB,EFSF, ESM), osobe koje pružaju usluge povezane s kriptoimovinom svom matičnom društvu i društvima kćerima, javne međunarodne organizacije, novčana sredstva, depozite, strukturirane depozite i sekuritizaciju, životna/neživotna/mirovinska osiguranja, dobavljače hardvera ili softvera neskrbničkih novčanika itd.

Iz primjene su isključeni i:

  • neprenosivi tokeni (prihvaćaju ih samo ponuditelji/izdavatelji);
  • korisnički tokeni koji omogućavaju pristup postojećoj robi ili usluzi, čime se imatelju omogućuje da preuzme robu ili koristi uslugu, ili kada imatelj kriptoimovine ima pravo koristiti ih u zamjenu za robu i usluge u ograničenoj mreži trgovaca s ugovornim odnosima s ponuditeljem, no samo ako se ne namjeravaju ponuditi za trgovanje;
  • kriptoimovina koja predstavlja financijski instrument (primjena MiFID II Direktive);
  • kriptoimovina koja se nudi besplatno ili se automatski stvara kao nagrada za održavanje distribuiranog zapisa (npr. rudarenje) ili potvrđivanja transakcija u kontekstu mehanizma konsenzusa (npr. validiranje), no samo ako se ne namjeravaju ponuditi za trgovanje;
  • kriptoimovina koja se nudi ograničenoj mreži trgovaca, samo ako se ne namjerava ponuditi za trgovanje.

Uređuje li MiCA i NFT-ove?

NFT kao kriptoimovina koja je jedinstvena i koja se ne može zamijeniti drugom kriptoimovinom, uključujući digitalnu umjetnost i kolekcionarske predmete, je isključena od primjene MiCA.

No unatoč tome, Uvodne odredbe Uredbe predviđaju iznimku. Naime, ako se NFT-evi izdaju u velikoj seriji ili kolekciji, može se smatrati da zapravo i nisu nezamjenjivi, što znači da će njihovi izdavači/ponuditelji ipak morati primjenjivati MiCA-u.

U praksi ostaje za odrediti koji točno broj će predstavljati veliku seriju ili kolekciju.

Nadalje, ako se određena kriptoimovina čini jedinstvenom ili nezamjenjivom, ali bi je njezina stvarna svojstva ili značajke povezane s njezinom stvarnom upotrebom učinili zamjenjivom ili nejedinstvenom, MiCA se primjenjuje. Pri samoj klasifikaciji nadležna tijela vodit će se načelom „sadržaj je važniji od forme“ utvrđivanja karakteristika kriptoimovine, a ne njihove naznake.

NFT kao kriptoimovina koja je jedinstvena i koja se ne može zamijeniti drugom kriptoimovinom, uključujući digitalnu umjetnost i kolekcionarske predmete, je isključena od primjene MiCA.

Spadaju li i tzv. decentralizirane financije (DeFi) pod područje primjene MiCA-e?

Razumijevanje razlike između decentraliziranih i centraliziranih usluga vezanih uz kriptoimovinu je važno.

Blockchain tehnologija, koja je temelj kriptovaluta i povezanih usluga, karakterizira se decentraliziranošću – nema posrednika koji bi upravljao ili posredovao u akcijama na blockchainu. Međutim, zbog razvoja tehnologije i činjenice da iza većine projekata stoji određeni centralni entitet koji upravlja operacijama projekta, održavanje decentraliziranosti postaje sve teže.

MiCA pokušava regulirati baš takve „centralne entitete“ i nameće obveze kao što su osnivanje pravne sobe i sl.  No, ako se usluge povezane s kriptoimovinom pružaju potpuno decentralizirano bez ikakvog posrednika, one nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe (npr. DeFi).

Ostaje otvoreno pitanje kako dokazati potpunu decentraliziranost i koji će biti uvjeti za isto.

Što je s Bitcoinom?

S obzirom da Bitcoin nema poznatog izdavatelja koji se može identificirati, nije obuhvaćen područjem primjene dijelova Uredbe koji se odnose na izdavatelje kriptoimovine.

No, pružatelji usluga (CASP-ovi) koji pružaju usluge povezane s Bitcoinom bit će obuhvaćeni. U to, između ostalog, spadaju investicijske platforme, mjenjačnice i sl.

Koje su to obveze izdavatelja kriptoimovine odnosno CASP-ova?

Izdavatelji gore navedenih vrsta kriptoimovine, između ostalog, morati će biti osnovani kao pravne osobe i imat će obvezu izdavanja tzv. Bijele knjige, uz određene iznimke.

Bijela knjiga morati će sadržavati opće informacije o izdavatelju, ponuditelju ili osobi koja traži uvrštenje za trgovanje, o projektu koji će se provesti s prikupljenim kapitalom, o javnoj ponudi kriptoimovine ili njezinu uvrštenju za trgovanje, o pravima i obvezama koji se povezuju s tom kriptoimovinom, o osnovnoj tehnologiji koja je upotrijebljena za takvu kriptoimovinu te o predvidljivim povezanim rizicima.

Izdavatelji će odgovarati za sadržaj Bijele knjige koji mora biti jasan, istinit i neobmanjujući te za sadržaj relevantnog promidžbenog materijala kriptoimovine koji mora biti u skladu s Bijelom knjigom. Ovisno o tome koja vrsta kriptoimovine se izdaje izdavatelji će morati ili notificirati Bijelu knjigu ili tražiti njezino odobrenje od nadležnih tijela.

Zanimljiva je i odredba da će vlasnici kriptoimovine (prve kategorije), od izdavatelja ili od CASP-a koji provodi plasiranje kriptoimovine u ime izdavatelja, imati pravo odustajanja u razdoblju od 14 dana nakon stjecanja.

Za izdavatelje ART i EMT tokena set obveza je širi, tako će EMT tokene moći izdavati samo kreditne institucije ili institucije e-novca te se proširuje klasifikacija na značajne EMT i ART tokene.

CASP-ovi moraju biti pravne osobe s registriranim sjedištem u državi članici te imati vodstvo društva s boravištem u EU te moraju dobiti odobrenje za rad nadležnih tijela matične države, čak i ako se radi o CASP-ovima iz trećih zemalja koji nude usluge na EU tržištu, s iznimkom ako su usluge tražene na isključivu inicijativu klijenta. Nadalje, svi CASP-ovi moraju ispunjavati određene bonitetne zahtjeve, zahtjeve koji se tiču upravljanja i organizacije, mehanizme za zaštitu vlasničkih prava nad kriptoimovinom klijenata, sustave unutarnje kontrole, uvjete za outsourcing, rješavanje pritužbi, sigurnosne mjere i dr.

Određenim vrstama CASP-ova postavljaju se dodatne obveze kao što je to uspostavljanje politike skrbništva za skrbničke usluge, sustava otkrivanja zlouporabe tržišta za burze, uspostavljanja nediskriminirajuće komercijalne politike i metodologije određivanja cijena razmjene za mjenjače, dokaz o potrebnom znanju i vještinama za savjetnike i dr.

Kako i kada će se MiCA početi primjenjivati u Hrvatskoj?

Kao Uredba Europske unije primjenjivat će se izravno u svim državama članicama EU-a, uključujući i Hrvatsku. Svaka država članica bit će obvezna primijeniti odredbe Uredbe na jednak način bez obzira na njezinu nacionalnu zakonodavnu praksu.

Uredbu je Europski parlament izglasao 20. travnja 2023. a Vijeće ju je službeno usvojilo 16. svibnja. MiCA će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom Listu EU.

Njezina službena primjena u Hrvatskoj očekuje se krajem 2024. godine (18 mjeseci nakon objave), ali u nekim dijelovima već nakon 12 mjeseci (za ART i EMT tokene).

Nakon MiCA-e. Što očekivati?

Uz najave izmjena i donošenja cijelog seta novih zakona na razini EU, čini da je MiCA početak dugog puta EU ka regulaciji ove mlade, ali već sad iznimno napredne tehnologije. Štoviše, na razini EU već se priča o MiCA II Uredbi, a koja bi obuhvaćala sve ono što ne spada pod primjenu „MiCA I“ Uredbe.

Najveći pokazatelj uspješnosti MiCA-e ovisit će o razvoju smjernica i tehničkih standarda provedbe i prakse same Uredbe, a koje tek moraju donijeti nadležna tijela EU u sljedećih 12 odnosno 18 mjeseci.

S jedne strane MiCA-om će se zasigurno postaviti određeni kripto regulatorni standardi unutar EU i šire, dok će se s druge strane Uredbom prvi put regulatorno testirati tržište i prikladnost te prilagodljivost tehnologije takvom robusnom sustavu prava i obveza.

Za sve koje zanima više o ovoj temi, Hrdalo & Krnić odvjetničko društvo na nadolazećoj BlockSplit konferenciji održati će radionicu na temu: „Doing a Web3 project in EU after MiCA Regulation“.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...