Što je metaverse i što taj "vrli novi svijet" znači za ljude, društvo, brendove i tehnologiju?

Što je metaverse i što taj “vrli novi svijet” znači za ljude, društvo, brendove i tehnologiju?

Metaverse je u osnovi internet, samo trodimenzionalan. Zamislite da ulazite u web stranice koje pregledavate... Kakve bi promjene - društvene, tehnološke, ekonomske i u načinu života - to moglo donijeti?

Što je uopće metaverse?

Pisac Neal Stephenson iskovao je riječ metaverse ili “metaverzum” za svoj znanstveno-fantastični roman iz 1992. Snježni sudar. Prema njegovim riječima, metaverse je verzija interneta, gdje alternativni svemir postoji u zajedničkom prostoru virtualne stvarnosti i koristi koncepte iz stvarnog svijeta poput cesta, zgrada, prostorija ili objekata iz svakodnevnog života. Ljudi se u metaverseu kreću kao avatari, su obliku 3D modela, te mogu komunicirati s drugim ljudima putem njihovih avatara, a također, mogu komunicirati s entitetima koji izgledaju poput avatara, ali su u stvari programirani agenti, roboti ili chatbotovi.

Kako bi uopće izgledao taj trodimenzionalni internet?

Zamislite da ne možete samo otvoriti web stranicu, već morate u nju ući. Metaverse je 3D nasljednik interneta koji će omogućiti kretanje i istraživanje kroz realne i virtualne svjetove u omjeru 1:1. Pristup tim svjetovima bit će moguć putem virtualne stvarnosti, mobilnog uređaja, vašeg računala ili igraće konzole.

Kad se nalazite u metaverseu, možete se predstavljati ili komunicirati sa svijetom kako želite. Možete biti visoki kao div ili mali kao mrav. Možete trčati, plivati ili čak letjeti. Biti potpuno sami ili s društvom. Možete sami kreirati i dijeliti virtualni sadržaj, pogledati koncert ili neki sportski događaj. Mogućnosti ovog “novog svijeta” su beskrajne, skoro da ne postoje ograničenja – jer se sve događa virtualno.

Umjesto zatvaranja preglednika, virtualno se teleportirate

Probajte to zamisliti kao nekoliko tematskih parkova u Walt Disney Worldu.

U jednom trenutku se družite s prijateljima u svijetu Facebooka, a nakon toga se prebacite u Netflixov svijet gdje zajedno nastavljate druženje uz dobar film. Ali, umjesto da zatvorite tab u web pregledniku i otvorite novi, virtualno se teleportirate iz jednog prostora u drugi. Kad stignete na lokaciju možete se prošetati ulicom ili skočiti do obližnje trgovine pogledati koje su nove tenisice stigle.

Metaverse ne otvara samo (virtualna) vrata u svjetove mašte. Ta ista tehnologija vas može instantno dovesti u virtualni prikaz mjesta u stvarnom svijetu (slično kao Google Street View), uključujući i ona mjesta koja su većini nedostupna zbog geografskog položaja. Dok sjedite u svom domu, možete kupovati “usred Pariza” (bez da trošite novac na skupu avionsku kartu i bez utrošenog vremena za putovanje).

Ako prihvatimo pretpostavku da je metaverse u osnovi internet – samo transformiran i živ unutar trajnog digitalnog okruženja – onda ga možemo zamisliti kao kombinaciju iskustava i mjesta koja omogućuju ljudima da grade, kupuju, prodaju, surađuju ili se igraju zajedno u stvarnom vremenu. Baš kao i pravi grad, metaverse će biti sastavljen od različitih dijelova kao što su kolodvori, kazališta, koncertne dvorane, trgovački centri, uredi i još mnogo toga. Ti svjetovi mogu biti digitalne replike iz stvarnog svijeta, a isto tako mogu biti potpuno različiti od onoga što poznajemo u stvarnosti.

Nema više pasivnog surfanja

Fokus i cilj virtualizacije raznih svjetova u jedno iskustvo je postavljanje emocija u kod. Taj proces je doveo do stvaranja različitih, impresivnih okruženja koja nam daju uvid u to kako će metaverse izgledati: postojani ekosustav koji kombinira utjelovljena iskustva u rasponu od digitalnog blizanca stvarnog svijeta do fantastičnih iskustava i okruženja koja su moguća samo u digitalnom obliku.

Umjesto pasivnog kretanja kroz informacije na ravnoj površini, možete komunicirati s objektima i informacijama baš kao što radite u stvarnom svijetu. Na primjer, agenti za nekretnine skup nacrta mogu zamijeniti ponudom virtualnih obilazaka koji omogućuju ljudima da istražuju hodnike zgrade prije nego što je izgrađena, aktivno prilagođavajući površinske teksture, boje ili čak sami izgled – uz pomoć VR uređaja.

Mnogobrojni proizvodi virtualizacije već i danas postoje: primjerice možete biti na koncertu u igrama Epic Gamesa (Fortnite) ili gledati cijelu NBA sezonu sa svojim prijateljima s virtualnog stadiona uz pomoć VR seta Oculus Quest.

Ova dva navedena iskustva zasad su međusobno nepovezana, a ključna karakteristika metaversea je interoperabilnost ili povezivost svega – što omogućujuće neprimjetno, prirodnije iskustvo prelaska iz jednog prostora u drugi. Poput prelaska ulice od događaja A do događaja B.

Ključna karakteristika metaversea je interoperabilnost

Razvoj ovakvog interoperabilnog okruženja zahtijeva poseban, otvoreni standard koji omogućuje razmjenu informacija između jedne platforme ili sustava na drugu. To znači da možete kupiti digitalno umjetničko djelo u jednom svijetu i zatim ga prikazati u svom domu u virtualnom prostoru.

Kako bi se izgradili ovakvi novi standardi i osiguralo besprijekorno iskustvo za korisnike, umjesto konkurencije, male i velike tvrtke mjesto će se morati ustupiti međusobnoj suradnji. To je puno bolje, rekli bismo i obavezno, nego da se digitalna iskustva prezentiraju svaka u svom zatvorenom ekosustavu.

Ni Facebook ni VR nisu metaverse – čija je prava ideja da bude temeljen na web3 i blockchainu!

Iako ovakav jedinstven i interoperabilni metaverse trenutno još ne postoji, svjetovi u koje možemo uroniti i virtualni svjetovi su već sad dostupni za izgradnju i istraživanje na različitim platformama, a publika koja ga koristi i konzumira vrlo brzo raste i lako usvaja nova digitalna pravila ponašanja. Svaki od tih prostora nudi brendovima mogućnost da izgrade svoju prisutnost u metaverseu.

Postojeća marketinška pravila neće vrijediti u metaverseu…

Metaverse može imitirati fizički svijet na više načina. Obećavajuće je da će metaverse omogućiti iskustva i odnose koji inače nisu mogući u stvarnom svijetu, jer prkose ograničenjima i zakonima prirode. Primjerice, trgovci mogu stvoriti svoju virtualnu trgovinu te ju ispuniti virtualnom robom.

Međutim, to je prilično ograničeno izražavanje punog potencijala i mogućnosti virtualnog medija. Marketing, brendiranje, oglašavanje, sadržaj i kreiranje imovine prilično su različiti u metaverseu nego u stvarnom svijetu, kao i u usporedbi s drugim digitalnim platformama.

Isto kao što web stranice nisu isto što i dokumenti iz biblioteke, a aplikacije se razlikuju od web stranica, važno je razmišljati o metaverseu kao o potpuno novom i drugačijem prostoru u kojem se primjenjuju skroz nova pravila – a mnoga postojeća pravila moraju ili mogu biti prekršena.

… i zato brendovi moraju brzo reagirati

Kako vidimo, svrha virtualnih svjetova će se razlikovati, neki će biti svjetovi igara, dok će drugi okupljati ljude za meetupe i edukacije ili za obavljanje posla. Brendovi već sada razmatraju na koji način će se prikazivati u metaverseu, a jedna od prvih stvari koju moraju napraviti je identifikacija vrste okruženja koja odgovara njihovoj publici.

Brendovi to mogu napraviti tako da se usredotoče na sljedeće ciljeve:

  • Prisutnost: FOMO (fear of missing out) je dugo bio pokretač marketinških strategija brendova. Pristupačne i impresivne digitalne platforme poticat će potrošače na interakciju.
  • Širenje poslovanja: Robne marke i brendovi mogu vrlo lako proširiti svoje poslovanje i proizvode na razne virtualne platforme.
  • Generiranje prihoda: Virtualna sredstva i usluge stvaraju prilike za generiranje novih izvora prihoda.
  • Oglašavanje i marketing: Immersive platforme omogućuju doseg do novih demografskih skupina i to točno tamo gdje se nalaze. Gejmeri su brendovima uvijek bili teški za dohvatiti putem tradicionalnih kanala oglašavanja.
  • Mediji i zabava: Angažirajte, zabavljajte i razvijajte poslovanje s virtualnim sadržajem i robom.

Svjetovi brendova će se morati izgraditi na virtualnim platformama, svaki sa svojim vlastitim protokolom (poput digitalnih valuta), alatima, imovinom (avatari, dodaci, građevni blokovi, itd.) i što je najvažnije, ispravno odabranom publikom..

No, tehnologija još ne prati sve metaverse vizije

Obzirom na to da je metaverse virtualan, lako se zaboravi na fizičke komponente, a to su matice i vijci koji postoje u stvarnom svijetu i koji su potrebni da bi se pokretala sva digitalna iskustva. Važno je i neophodno uzeti u obzir postojeću internet infrastrukturu, kao i hardverska ograničenja da bi se mogle razumijeti potencijalne prepreke koje moramo prevladati da bi se metaverse oživio.

Kompleksnije digitalno iskustvo ili bolje reći iskustva, zahtijevaju više električne energije. Obzirom da se sve odvija u oblaku, realno je za očekivati ekspanziju farmi servera, što posljedično povećava globalno onečišćenje. Potrebna je kompletna infrastruktura optičkog kabela ili nasljednik 5G mreže da bi se metaverse mogao realizirati u svom punom potencijalu.

Foto: Daniel Pikl

Kako smo spomenuli, jedna od glavnih karakteristika metaversea je interoperabilnost ili besprijekorna povezanost između digitalnih iskustava. Kako će ljudi prijeći iz jednog svijeta u drugi i hoće li moći donijeti, tj. prenijeti  digitalnu imovinu (digitalna odjeća, umjetnine i sl.) sa sobom iz jednog metarvesea u drugi?

Većina današnjih tehnološke platforma funkcionira kao zaseban ekosustav i uglavnom sprječavaju interoperabilnost. Potrebno je stvoriti nove standarde koji će postaviti temelje za metaverse kao živi, međusobno povezani virtualni svijet.

Idealno rješenje bi bilo doslovno plug-and-play koji programerima omogućuje jednostavan pristup informacijama iz svih metaverse sustava, bez da moraju učiti sve o svakom pojedinom svijetu i njihovim specijalnim zahtjevima. Čak i metaverse u vlasništvu Facebooka, ili bolje rečeno Meta, najavljena je kao sustav koji neće biti zatvoren, već dapače – planira biti pokretač za programersku zajednicu koja će se posvetiti razvoju različitih virtualnih iskustava i svjetova.

Jedan od najpoznatijih proizvođača grafičkih kartica, Nvidia, pokrenuo je platformu Omniverse na kojoj gradi vrlo rane pokušaje virtualnih svjetova. BMW je iskoristio Omniverse da stvori točne replike svih svojih tvornica, tako da na živom primjeru može testirati izmjene u svim aspektima rada u interaktivnoj simulaciji. A na tragu tog primjera, hrvatski Delta Reality je za vodećeg svjetskog proizvođača plina u virtualnoj stvarnosti izgradio cjelokupni sustav za treninge u naftnim postrojenjima.

Međutim, to su tek prvi koraci.

Nećemo živjeti u virtualnoj, ali hoćemo u proširenoj stvarnosti

Budućnost koju nam donosi virtualna stvarnost je nevjerojatna i tek ćemo u narednim godinama osjetiti njen puni potencijal. Metaverse će nam biti dostupan kroz tisuće aplikacija koje mijenjamo i koristimo.

No, teško je vjerovati da ćemo, usprkos Zuckerbergovoj viziji, cijeli dan ostati u VR-u, osim naravno manjine ovisnika ili opsjednutih gamera. Živjet ćemo, zapravo, u proširenoj stvarnosti. Ona će nam zamijeniti pametne telefone kao cjelodnevnu, svakodnevnu platformu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu – tek joj je 30 godina

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?