FlixBus: Od starih buseva s čangrizavim vozačem do 'cool' putovanja

FlixBus: Od starih buseva s čangrizavim vozačem do ‘cool’ putovanja

O tome kako su se "zeleni autobusi" uspjeli tako brzo proširiti po Europi, koliki im je promet u Hrvatskoj i što korisnici autobusnog prijevoza danas žele, razgovarali smo s Maxom Zeumerom, podpredsjednikom međunarodnog poslovanja FlixBusa koji u svibnju dolazi na Leap Summit u Zagreb.

FlixBus je u potpunosti promijenio imidž putovanja autobusom od starih buseva sa zaključanim toaletom i čangrizavim vozačem u mlad i moderan način putovanja, kaže njihov potpredsjednik za međunarodno poslovanje.
FlixBus je u potpunosti promijenio imidž putovanja autobusom od starih buseva sa čangrizavim vozačem u mlad i moderan način putovanja, ističe Max.

Na ovogodišnje izdanje konferencije Leap Summit u Zagreb stiže Max Zeumer, podpredsjednik za međunarodno poslovanje FlixBusa. Riječ je o mladom igraču u uslugama međugradskog autobusnog prijevoza koji se širi diljem Europe zahvaljujući unošenju tehnologije u “staromodnu” industriju. FlixBusove se karte mogu kupiti online putem weba ili aplikacije (iako postoje i fizička prodajna mjesta), sjedalo možete i besplatno rezervirati, u cijeni karte ponijeti 3 komada prtljage, a u vozilima vas očekuju besplatan Wi-Fi i priključak za mobilne uređaje.

“Zelenih autobusa” prisutnih u više od 1000 gradova u 20 europskih država sjećamo se i po prošlogodišnjoj petominutnoj akciji povodom Cyber Mondaya kada je 10.000 karata prema europskim destinacijama ponuđeno za 1 kunu. Ako pitate Maxa zašto su ih korisnici tako dobro prihvatili, reći će:

Učinili smo da busevi postanu kul. FlixBus je u potpunosti promijenio imidž putovanja autobusom od starih buseva sa zaključanim toaletom i čangrizavim vozačem u mlad i moderan način putovanja.

Max smatra da je FlixBus unio disrupciju u industriju s obzirom na to da je istovremeno i poduzetnik i dobavljač, ali ne i vlasnik autobusa.

Naš poslovni model je temeljen na iskustvu i kvaliteti malih i srednjih tradicionalnih, većinom obiteljskih autobusnih kompanija. FluxBusovi timovi su odgovorni za planiranje mreže, cijene, korisničku uslugu, upravljanje kvalitetom, poslovni i tehnološki razvoj, marketing i prodaju, dok njihove dnevne operacije ovise o 250 regionalnih partnera i više od 1000 autobusa koji su u njihovom vlasništvu.

Što korisnici autobusnog prijevoza danas žele?

Korisnici žele lako planirati putovanje i uživati cijelim putem, naglašava potpredsjednik međunarodnog poslovanja FlixBusa.
Korisnici žele lako planirati putovanje i uživati cijelim putem, naglašava potpredsjednik međunarodnog poslovanja FlixBusa.

Ako želite ponuditi dobru uslugu na tržištu, danas je potrebno staviti korisnika u središte svoje strategije. No, što osoba koja danas putuje autobusom traži: jeftinije cijene, mogućnost online kupovine, besplatni internet ili nešto drugo? Iz Maxovog iskustva, korisnici žele lako i jednostavno putovati i uživati cijelim putem. Žele planirati svoje putovanje putem mobilnih uređaja, odmah kupiti karte bez brige oko papira te bez potrebe za dugim proučavanjem kako uopće napraviti rezervaciju.

Žele putovati diljem Europe što je lakše moguće. (…) U današnjem dobu digitalizacije moramo pružiti našim korisnicima da budu povezani u bilo koje vrijeme putem besplatnog interneta i priključka za njihove uređaje.

Najpopularnija odredišta FlixBusovih korisnika su München, Ljubljana, Budimpešta, Beč i Venecija. Prosječan putnik ima između 18 i 34 godine, a većina njih kupuje karte putem aplikacije. Što se podataka o domaćem tržištu tiče, od lipnja prošle godine pa do sada više od 200.000 putnika je putovalo FlixBusom iz Hrvatske ili prema njoj. CEE regija je, pa tako i Hrvatska, glavno područje njihove strategije širenja. Uz nove prekogranične linije, Max najavljuje i širenje usluga prema jugu.

Za nadolazeću sezonu uloženo je u 15 novih autobusa među 5 hrvatskih partnera, edukaciju vozača i visoku razinu usluga unutar vozila kao što su funkcionalni besplatni Wi-Fi, priključci za uređaje, prostor za noge i Tom-Tom navigacija koja obaviješta putnike o mogućim kašnjenjima.

“Ako želite uspjeti, morate vjerovati u sebe”

Max će uskoro i sam putovati u Hrvatsku i to povodom gostovanja na Leap Summitu koji se održava od 11. do 13. svibnja. Podpredsjednik za međunarodno poslovanje FlixBusa bit će jedan od predviđenih šezdesetak govornika koji će ovi godine nadahnuti i motivirati mlade koji u Zagreb stižu iz svih krajeva Europa. Cilj njegovog predavanja bit će prenijeti svoje znanje i iskustvo te pravo značenje poduzetničkog duha.

Želimo im naglasiti da je veoma važno dok su na početku karijere vjerovati u sebe i u ono što rade da bi uspjeli. Želim ohrabriti mlade generacije da traže prilike i da ih slijede. Naša priča je priča o disrupciji staromodne industrije i uvjeren sam da ima mnogo takvih priča koje tek čekaju da se “napišu” u Hrvatskoj.

S uspjehom prvih osnivača startupa u Njemačkoj se razvio pravi ekosustav scene. No do prije nekoliko godina, to je bio tek mali krug ljudi.

Za (poduzetnički) pothvat su potrebni vizija, strast i puno hrabrosti. Pogotovo u periodima kada društvo i obitelj ne vrednuju taj put.

Ipak, čak i ako pothvat ne uspije, trud se svejedno isplati jer – “ostaje iskustvo koje je neprocjenjivo”, zaključuje Max.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Što ste propustili

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Kakva je budućnost hibridnog rada u Hrvatskoj i regiji?

U Netokraciji već desetljeće radimo 'hibridno', malo od doma, malo iz ureda, ali kako će izgledati tržište rada u kojem i velike tvrtke i startupi rade tako - gdje to nije ni opcija, nego osnova posla?

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.