Mate Rimac transparentno o financijama i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila
Mario Poje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Mate je, u želji da bude što transparentniji i odgovori na česta pitanja, na YouTubeu objavio više od sat vremena dug video u kojem prolazi izvještaj Rimac Automobila za treći kvartal 2020., što uključuje financijske podatke, informacije o tijeku razvoja proizvoda i usluga te vjerojatno sve što bi vas moglo zanimati o toj tvrtki.

Radikalna transparentnost tehnološke industrije

Radi se o vrlo dobrom potezu na tragu, u tehnološkom svijetu popularnog, pokreta tzv. radikalne transparentnosti u kojoj tvrtke koje nisu obavezne javno objavljivati svoje podatke o financijama ili procesima – upravo to rade.

Najbolji primjer toga je Buffer koji javno objavljuje plaće svakog zaposlenika, kao i niz drugih podataka o tome kako posluju i koja je njihova filozofija poslovanja uopće. Mnoge druge tvrtke koriste Baremetrics, dashboard softver, da javno prikažu svoje prihode, troškove, churn korisnika i još mnogo toga kao što možete vidjeti u slučaju Convertkita.

Cijeli video možete pogledati na YouTubeu, a u nastavku članka ćete na linkovima naći vremenske kodove koji će vas odvesti na određeni istaknuti dio:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Što je direktorska plaća?

U samom početku izvještaja, Mate prolazi (8:22) kroz financijske podatke o plaćama zaposlenika (sada u prosjeku 11.000 kuna netto), kao i vlastitu plaću koja je u početku – od 2012. do 2014. bila nešto više od pet tisuća kuna, a od 2019. je 35 tisuća kuna netto.

Mate je naglasio kako mu je plaća jedini izvor prihoda (ne isplaćuju dobit) i da dosad nije – što je mogao, a što i neki osnivači rade – dio investicije isplatio sebi, već je sve uloženo u tvrtku. Naglašava kako nije najbolje plaćena osoba u tvrtki, već da ima još 15 osoba koje su bolje plaćene. Ističe i kako je, naravno, “bogat na papiru” s obzirom na udio koji još ima u tvrtki.

Mnogi poduzetnici i osnivači se itekako mogu poistovjetiti s time, a mlađi bi iz ovakvog primjera trebali naučiti da čak i ako je tvrtka vaša ne znači da sebi isplaćujete na štetu tvrtke. Definitivno si morate isplaćivati plaću s kojom možete dalje živjeti i razvijati poslovanje, ali ćete nekada morati biti godinama strpljivi dok vam se trud ne isplati.

Rimac Automobili su u državni proračun uplatili…

U želji da objasni kako Rimac Automobili ne žive od poticaja, Mate ističe kako su dosad ukupno primili oko 3 milijuna eura potpore od Hrvatske i 5 milijuna eura od Europske unije. Kad izuzmemo poticaje iz jednadžbe, Rimac Automobili su u državni proračun (9:48) uplatili preko 14 milijuna eura. Inače, ukupno su uplatili 17 milijuna eura.

Zaposlenici će postati suvlasnici Rimac Automobila

Ako ste se pitali koliki udio u Rimac Automobilima imaju Camel, koji je uložio 30 milijuna eura 2017., ili Porsche, koji je postao strateški partner 2018., Mate je u videu dao i detaljni graf svih suvlasnika koji pokazuje da on ima 45 posto vlasništva tvrtke.

Još bitnije od strukture je činjenica da je Mate potvrdio kako će zaposlenici Rimac Automobila kroz radničko dioničarstvo, koje smo već vidjeli u slučaju Infobipa, dobiti udjele u tvrtki kao nagradu za svoj rad i trud tijekom godina. Više o radničkom dioničarstvu možete doznati u ovoj epizodi Netokracija Podcasta:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Mate u videu (16:20) ističe da želi da – ako sve bude uspješno – njegovi ljudi postanu bogati zahvaljujući svom danonoćnom radu:

Želim da ti ljudi koji su dali dobar dio sebe, i živaca, i “blood, sweat and tears” imaju ne samo plaću nego i puno više od toga!

Od B2B razvoja do proizvodnje većeg volumena vozila

Mate je detaljnije (53:25) objasnio i strategiju poslovanja od početaka Rimac Automobila, pri čemu su, kako objašnjava, preživljavali razvojem za druge proizvođače. Ističe da ne zna niti jednu drugu tvrtku koja je u samo 10 godina od garaže postala dobavljač ključnih komponenti za najveće svjetske proizvođače.

Novi kampus Rimac Automobila uključivat će startup inkubator i hotel

Jedan od projekata za koje Mate nije još htio otkriti sve detalje je novi kampus (1:03) koji grade za preko 2000 zaposlenika na preko 100 tisuća kvadratnih metara, a koji će uključivati, osim proizvodnje, prostor za testiranje, hotel, edukacijski centar, muzej, restoran, vrtić, proizvodnju hrane, javni park, ali i startup inkubator.

Još više informacija o tome kako je izgledao Rimčev put od startupa do današnjeg rasta možete pročitati u Netokracijinom detaljnom intervjuu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    14. 11. 2020. u 3:44 am Odgovori

    Sve je to lijepo. Nije sigurno lagano bilo izgradit tvrtku bez obzira na to koliko je kapitala imao. Vecina ljudi pljuje bezveze po njemu. Ali kod grafova koliko je uplaceno drzavi i koliko su izvukli je trebao staviti s koliko kapitala pokradenih ocevih para je zapoceo. Jer ipak je to isto drzavno.
    Not hater, just saying 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.