Mate Rimac transparentno o financijama i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Mario Poje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Mate je, u želji da bude što transparentniji i odgovori na česta pitanja, na YouTubeu objavio više od sat vremena dug video u kojem prolazi izvještaj Rimac Automobila za treći kvartal 2020., što uključuje financijske podatke, informacije o tijeku razvoja proizvoda i usluga te vjerojatno sve što bi vas moglo zanimati o toj tvrtki.

Radikalna transparentnost tehnološke industrije

Radi se o vrlo dobrom potezu na tragu, u tehnološkom svijetu popularnog, pokreta tzv. radikalne transparentnosti u kojoj tvrtke koje nisu obavezne javno objavljivati svoje podatke o financijama ili procesima – upravo to rade.

Najbolji primjer toga je Buffer koji javno objavljuje plaće svakog zaposlenika, kao i niz drugih podataka o tome kako posluju i koja je njihova filozofija poslovanja uopće. Mnoge druge tvrtke koriste Baremetrics, dashboard softver, da javno prikažu svoje prihode, troškove, churn korisnika i još mnogo toga kao što možete vidjeti u slučaju Convertkita.

Cijeli video možete pogledati na YouTubeu, a u nastavku članka ćete na linkovima naći vremenske kodove koji će vas odvesti na određeni istaknuti dio:

Što je direktorska plaća?

U samom početku izvještaja, Mate prolazi (8:22) kroz financijske podatke o plaćama zaposlenika (sada u prosjeku 11.000 kuna netto), kao i vlastitu plaću koja je u početku – od 2012. do 2014. bila nešto više od pet tisuća kuna, a od 2019. je 35 tisuća kuna netto.

Mate je naglasio kako mu je plaća jedini izvor prihoda (ne isplaćuju dobit) i da dosad nije – što je mogao, a što i neki osnivači rade – dio investicije isplatio sebi, već je sve uloženo u tvrtku. Naglašava kako nije najbolje plaćena osoba u tvrtki, već da ima još 15 osoba koje su bolje plaćene. Ističe i kako je, naravno, “bogat na papiru” s obzirom na udio koji još ima u tvrtki.

Mnogi poduzetnici i osnivači se itekako mogu poistovjetiti s time, a mlađi bi iz ovakvog primjera trebali naučiti da čak i ako je tvrtka vaša ne znači da sebi isplaćujete na štetu tvrtke. Definitivno si morate isplaćivati plaću s kojom možete dalje živjeti i razvijati poslovanje, ali ćete nekada morati biti godinama strpljivi dok vam se trud ne isplati.

Rimac Automobili su u državni proračun uplatili…

U želji da objasni kako Rimac Automobili ne žive od poticaja, Mate ističe kako su dosad ukupno primili oko 3 milijuna eura potpore od Hrvatske i 5 milijuna eura od Europske unije. Kad izuzmemo poticaje iz jednadžbe, Rimac Automobili su u državni proračun (9:48) uplatili preko 14 milijuna eura. Inače, ukupno su uplatili 17 milijuna eura.

Zaposlenici će postati suvlasnici Rimac Automobila

Ako ste se pitali koliki udio u Rimac Automobilima imaju Camel, koji je uložio 30 milijuna eura 2017., ili Porsche, koji je postao strateški partner 2018., Mate je u videu dao i detaljni graf svih suvlasnika koji pokazuje da on ima 45 posto vlasništva tvrtke.

Još bitnije od strukture je činjenica da je Mate potvrdio kako će zaposlenici Rimac Automobila kroz radničko dioničarstvo, koje smo već vidjeli u slučaju Infobipa, dobiti udjele u tvrtki kao nagradu za svoj rad i trud tijekom godina. Više o radničkom dioničarstvu možete doznati u ovoj epizodi Netokracija Podcasta:

Mate u videu (16:20) ističe da želi da – ako sve bude uspješno – njegovi ljudi postanu bogati zahvaljujući svom danonoćnom radu:

Želim da ti ljudi koji su dali dobar dio sebe, i živaca, i “blood, sweat and tears” imaju ne samo plaću nego i puno više od toga!

Od B2B razvoja do proizvodnje većeg volumena vozila

Mate je detaljnije (53:25) objasnio i strategiju poslovanja od početaka Rimac Automobila, pri čemu su, kako objašnjava, preživljavali razvojem za druge proizvođače. Ističe da ne zna niti jednu drugu tvrtku koja je u samo 10 godina od garaže postala dobavljač ključnih komponenti za najveće svjetske proizvođače.

Novi kampus Rimac Automobila uključivat će startup inkubator i hotel

Jedan od projekata za koje Mate nije još htio otkriti sve detalje je novi kampus (1:03) koji grade za preko 2000 zaposlenika na preko 100 tisuća kvadratnih metara, a koji će uključivati, osim proizvodnje, prostor za testiranje, hotel, edukacijski centar, muzej, restoran, vrtić, proizvodnju hrane, javni park, ali i startup inkubator.

Još više informacija o tome kako je izgledao Rimčev put od startupa do današnjeg rasta možete pročitati u Netokracijinom detaljnom intervjuu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    14. 11. 2020. u 3:44 am Odgovori

    Sve je to lijepo. Nije sigurno lagano bilo izgradit tvrtku bez obzira na to koliko je kapitala imao. Vecina ljudi pljuje bezveze po njemu. Ali kod grafova koliko je uplaceno drzavi i koliko su izvukli je trebao staviti s koliko kapitala pokradenih ocevih para je zapoceo. Jer ipak je to isto drzavno.
    Not hater, just saying 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.