Zašto je Marko Kovač slavio odlazak s pozicije CEO-a Repslyja, koji više ne smatra startupom?

Zašto je Marko Kovač slavio odlazak s pozicije CEO-a Repslyja, koji više ne smatra startupom?

Tvrtka koju smo poznavali kao startup sada je ustrojena više kao korporacija, no za Marka Kovača, koji je u Repsly uložio svojih 10 godina, još jača CEO pozicija više nije imala smisla.

Nakon više od deset godina, 1100 klijenata diljem svijeta i okupljenog vrhunskog kadra direktora, Repsly se itekako može deklarirati kao punokrvni biznis. Njihov period traženja: od usmjerenja proizvoda, ciljanog tržišta do kanala prodaje već je neko vrijeme u stabilnoj fazi. Pouzdano se išlo u smjeru koji je suosnivač Marko Kovač želio, kako za sebe, tako i za Repsly. Zaključno svemu tome, a nekima možda i paradoksalno, već godinu dana Marko nije CEO, a Repsly više nije startup. Kako to?

Kada sam Marka upitala može li istaknuti nešto što je označilo prekretnicu i promjenu da zbilja možemo promatrati Repsly van okvira startupa, rekao mi je da to sigurno nije bio jedan trenutak, već slijed događaja. Ipak, kako sam do kraja razgovora mogla zaključiti, upravo je točka na izjavu “više nismo startup” bio odlazak Marka Kovača s CEO pozicije – jer kao (su)osnivač, nitko ne pušta uzde dok zbilja nije nužda ili dok sve nije osigurano za takvu promjenu.

Više o tome kako je domaći Repsly prestao biti startup, što za jednog (su)osnivača znači pustiti uzde, ali i komentar o domaćoj IT zajednicu te zašto nije zagađen startup pojam, već ekosustav – razgovarala sam upravo s Repslyjevim Markom Kovačem.

“Prvi put kad smo se nazvali startupom”

Repsly, danas već poznati domaći biznis za unaprjeđenje prodaje i promocije u maloprodaji, prije 10 godina svoj put je započeo kao Salespod. Tada ideja dvaju osnivača, Marka Kovača i Marka Linkea našla je svoje prve klijente u velikim tvrtkama poput L’oreala, vinarije Kutjevo i Keunea, što mnogi koji su ih pratili već znaju.

No, Marko objašnjava kako u to vrijeme, 2008. godine, i tako ozbiljnim klijentima, nije imalo smisla predstavljati se kao startup, a i sam je još bio skeptičan oko fraze (i rastuće pompe) startupa. Ipak, startup riječ ih je sustigla na pitchanju na Seedcampu 2009. godine:

Nama je to bio prvi kontakt sa svijetom u kojem mi trebamo sebe predstaviti kao startup. Jer mi smo već tad imali kupce, a kad smo i pristupali našim kupcima, dapače, nismo željeli da se identificiramo sa startupom jer s velikim klijentima poput L’oreala, Kutjeva ili Keunea tako ne bi nikad zatvorili biznis.

Međutim, upravo je Seedcamp postao ključan trenutak da se Repsly poveže s terminologijom startup svijeta, ali i američkom startup kulturom za koju Marko ističe da ih je otvaranjem ureda u Bostonu naučila jako puno o poslu:

Cijeli taj mehanizam stvaranja firme, pronalaženja stvarnog ciljanog tržišta, pronalaženja definicije proizvoda, suradnje s investitorima, skaliranja firme – sve to spada u tu startup kulturu, ali onu pravu, njezinu opipljivu supstancu.

Startup kultura neće od šuplje firme napraviti uspješan startup

Međutim, cijela ideja oko startupa – u Hrvatskoj i regiji – sve se više gleda sa skepsom (ako je i ikada prestala) upravo jer se mnoge od tih supstanci u regionalnom poduzetništvu nisu ostvarile. Slaže se s tim i Marko, a objašnjava i proces kako je taj balon rastao dok se nije rasprsnuo:

Kod nas je startup hype bio prirodna reakcija okoštale poslovnjačke kulture i sivih ureda. Startup scena Zapada sa svojim urbanim uredima, prostorima za druženje i stolnim tenisom činila se jako kul i osvježavajuća. Mislilo se ako i mi imitiramo te elemente da ćemo lako probuditi Silicon Valley duh.

Ured nije mjesto koje mora biti zabavno samo zato što nam se takvima čine Google uredi na Dezeenu, pisao je nedavno Damjan Geber za Netkoraciju.

Kako u daljnjem razgovoru zaključujemo, time se samo preuzela vesela vanjština, a dugoročno je takva praksa rezultirala i šupljim pričama:

Stvorila se kultura fakea, dobar fenomen koji to opisuje je cargo cult, gdje se imitiraju stvari suvremenog društva u nadi da će sama manifestacija tog oblika donijeti funkcionalnosti i benefite koji se vežu uz one prave.

No vanjštinu treba graditi na dobrim temeljima, a za startupe to znači ekosustav koji se razvija niz godina. Zapad u svoju korist ima više od 20 godina stvaranja i koncentriranja kapitala, znanja i novih ideja, objašnjava Marko:

Mi jednostavno za to nismo imali ni resurse ni vremena. U svakom slučaju nam je teže jer je tržište malo, a ne olakšava nam ni država.

Startup čine promjenjivosti, kojih Repsly više nema?

Ali, postoji ipak način kako.

Kao i mnogi drugi i Repsly se okrenuo stranim tržištima, a danas imaju jake baze klijenata diljem svijeta. Međutim, sve donedavno Repsly je također prebirao po modelima i tržištima, a upravo je ta promjenjivost danas Marku jedan od ključnih faktora definiranja startupa:

Po meni, kao prvo, startup označava firmu koja još nije sigurna što je njezin proizvod niti kako ga usmjeriti, a kao drugi faktor vidim i otkrivanje ciljanog tržišta za taj isti proizvod ili uslugu, i do kad god ste u tom periodu traženja, vi ste startup. Tek kada uđemo u način rada gdje je naš proizvod skalabilan i profitabilan možemo reći da izlazimo iz te sfere startupa. To je onaj trenutak kada ti faktori prestaju biti promjenjive varijable.

Marko također dodaje da za neke ta promjenjivost možda ne prestaje ni s 500 zaposlenika i 700 milijuna dolara prihoda, spominjući se HubSpota koji se još etiketira startupom, no u svakom slučaju ističe:

Nema jedne točke do koje je firma startup i nakon koje prestaje biti startup. Sama riječ startup je dosta rastezljiva. Ali, osobno bih rekao da Repsly više nije u fazi startupa i puno tvrtki u Hrvatskoj koje su započele kao startup nisu više u fazi startupa. Jer, jednostavno: znaju što im je proizvod, znaju za koga rade, njima je smisao dalje skalirati biznis, rasti u smjeru koji su zacrtali – i taj smjer više nije upitan.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Što se promijenilo prošlih godina za Repsly…

Promijenjivost je još dio Repslyjeve kulture poslovanja, ali to su oni faktori koji trebaju promjenjivost kako bi se pravodobno prilagodili promjenama na tržištu. Najbolji primjer tome je Repslyjeva suradnja s Poslovnom inteligencijom koja im je pomogla da implementiraju BI rješenja za razvoj napredne analitike.

Mogućnosti napredne analitike bile su im posebno važne s obzirom na konkurente na stranim tržištima koji su već nudili izvještajni sustav, ali i za usmjeravanje ponude prema malo većim klijentima što im je u zadnje vrijeme sve veći fokus. Okretanje većim kupcima donosi niz promjena, a jedno od njih je i da su se ponešto odmaknuli od samog inbound marketinga te sve više koriste “klasične prave prodavače” za ugovaranje većih poslova. Kako su manjim klijentima diljem svijeta već jedno od glavnih rješenja, to se činilo kao logičan smjer daljnje skalabilnosti.

Mijenjanje smjera došlo je nakon zadnjih većih promjena u strukturi pa tako i kulturi tvrtke, a koje su počele sa širenjem timova u Bostonu i Hrvatskoj. Prva promjena krenula je s investicijom od 1,6 milijuna dolara koju su iskoristili za zapošljavanje novih linija direktora, a kako mi priča Marko, zapravo potrage za iskustvom i znanjem:

Mi smo prije svega s tim novcem kupovali znanje. Meni su kao CEO-u trebali ljudi koji će meni reći što da radim, a ne ja njima. Birali smo ljude koji su sličnu ulogu igrali barem u dvije-tri firme prije toga i koji su te firme doveli u dalju točku razvoja nego što su ih zatekli.

Upravo se s dolaskom tog novog menadžerskog kadra promijenila i ‘startup’ kultura unutar tvrtke odnosno, konačno, s odstupanjem Marka Kovača s pozicije CEO-a, što je bila druga bitna promjena koja je utjecala na to da se Repsly više ne deklarira kao startup.

… a što za Marka Kovača?

Marko je znao da u ulozi CEO-a koji će ga zamijeniti sigurno vidi kolegu koji je do sad vodio posao u Bostonu i koji je opravdao povjerenje u vođenju tima i tvrtke. Matthew Brogie tako je preuzeo Repsly prije nešto više od godine dana, no Markov odlazak ostala je tek zanimljiva vijest u užoj zajednici – stoga sam morala pitati kako i zašto.

Marko mi tako otvoreno priča kako je od početka razvoja Repslyja imao jedan cilj: da u jednom trenutku sve može funkcionirati bez njega. Kako kaže, nije mu ni bila ideja da u Repslyju radi zauvijek:

Evo, bit ću iskren, odmah sam napravio ogroman tulum, to ti sve govori. Ja sam se vremenom umorio, osjetio sam da firmi ne mogu više dati ono što bi ona mogla dobiti da bi rasla dalje i kad dodaš tome ovu moju želju da to ne radim cijeli život – imaš odgovor na sve.

Međutim, Markovo znanje i iskustvo Repslyju još itekako znači te u njemu još igra ulogu kao savjetnik CEO-u, ali i Peteru Billanteu, njihovom CPO-u, a osim toga je i član Uprave.

Upravo o tome kako tvrtka nije “jedan čovjek, nego skupina ljudi”, dotakli smo se za kraj, komentirajući domaću scenu.

Founderi, utišajte ego – bolje ćete čuti bilo tvrtke

Iako u početku razvoja kulturu i atmosferu unutar tvrtke stvaraju osnivači, Marko tumači kako je i sam primijetio da se osobni identitet osnivača preslikava i na identitet tvrtke, no naglašava da se to u nekom trenutku treba razdvojiti. Ako zbog ičega, onda primarno zbog tvrtke:

Meni je bilo jako stalo da u Repslyju ima što manje sastanaka, da hijerarhija bude plitka, da bude vrlo direktna komunikacija. Dok to sad ipak postaje već neka korporacija koja ima svoju hijerarhiju, svoje levele, direktore. To nije nešto što ja posebno volim -ali, to je dobro za firmu.

Upravo smo na tom tragu došli i do savjeta za osnivače koje možda jednog dana čeka jednaka odluka: kada otići, da li otići i tko će biti adekvatna zamjena da nastavi moju viziju:

Moj savjet bi bio da svatko od njih zaviri u sebe i vidi što su njegovi osobni motivi da se uopće bavi poslom. No, osim toga mislim da je u biti najbolje za tvrtke i najbolje za osnivače da stalno gledaju što je u interesu tvrtke, a ne u interesu njihovog osobnog ega. U tom će slučaju tvrtka najbolje profitirati. Jer, ima slučajeva da je ego osnivača jači od njegove brige za interes tvrtke i onda time koče razvoj same tvrtke. Ona tako postaje limitirana njihovim sposobnostima i njihovom energijom, a mogla bi rasti još i više da dođe netko još sposobniji i s novom energijom.

To je kao da igramo utakmicu pa u drugom poluvremenu uđe odmorniji igrač, zaključuje.

Je li startup scena zbilja zaslužila toliko hejta (i fejka)?

Repslyjevo DemoDay izlaganje u HUB385 prije dvije godine.

Kad se osvrnemo na činjenicu kako smo do početka 2000-ih zbilja bili u sivilu, danas se čini logično da se netom nakon dogodila svojevrsna fetišizacija startup kulture, a time i rast fake aktera, tumači Marko, a najveći problem je što, unatoč malenoj sceni, fake još opstaje:

Na većini događanja i konferencija u Hrvatskoj i regiji uglavnom se pojavljuje 50-ak istih lica, nema tu mnogo koncentracije različitosti. Naprotiv, da budem iskren, vidim samo koncentraciju startup posvuduša, da ih tako nazovem. Ekipa je pohvatala neke termine poput scaleupa, value propositiona i market fita, no to se uglavnom koristi uprazno, kao buzzwordi.

Kada pitam Marka smatra li da se kod nas, usprkos svemu, može realizirati potreban ekosustav koji bi bio dobra konstrukcija za dalje i jesmo li zakasnili s tim temeljima, prilično je optimističan:

Dapače! Nije priča tako crno bijela kao što se možda čini. Imamo u Hrvatskoj barem 12 do 15 firmi koje imaju konzistentan rast. Naravno, ima i onih manje uspješnih, no upravo to želim i naglasiti, takva je situacija i svugdje drugo, pa tako i u Bostonu primjerice – samo dio je zbilja vrijedan hypea.

Marko tumači i kako je to neka njegova glavna poruka za kraj: Nije samo u nas tako – hype i fake primjetni su svugdje gdje je startupa. Da li to znači da ništa ne valja? Naravno da ne. Uvjerenje da se može bolje ima i Marko te mu je upravo to i plan, da svoje dugogodišnje iskustvo u razvoju Repslyja prenese i na druge hrvatske startupe. Ističe da to (zasad) ne znači investiranje već mentoriranje, savjetovanje i networking, pogotovo u smjeru razvoja proizvoda, ne bi li industriju pomaknuli od trenutnog fokusa na usluge.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    10. 05. 2019. u 9:28 am Odgovori

    Cijela naša startup scena je fake a takvi su i rezultati. Repsly je jedini koji je uspio nešto malo napraviti. Kao usporedbu svog neuspjeha pogledajmo Švedsku sa samo dvaput više stanovnika a ima toliko svjetski poznatih startupa sa valuacijom milijardu ili više. O Izraelu da ne govorimo.

    Za razliku od njih kod nas prevladava fake, neznanje i bahatost. Do sada nisam sreo nijednog domaćeg startupaša koji me nečim fascinirao, a nažalost najmanje su me fascinirali ljudskim kvalitetama.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Najava

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Startupi

800.000 eura investicije za Turneo hrvatskih osnivača koji želi digitalizirati globalno tržište turističkih izleta

Za svoju B2B platformu za distribuciju izleta prikupili su 800.000 eura pre-seed investicije. Kažu da im je navjeća konkurencija olovka i papir, a s njom se bore brzom implementacijom, lakim korištenjem i - umjetnom inteligencijom.

Što ste propustili

Razvoj weba

20 godina WordPressa: Prednosti i mane (zajednice) sustava na kojem počiva skoro 50% weba

Možemo li bolje proslaviti 20 godina WordPressa od detaljne analize u kojoj raspravljamo njegove uspone i padove, prednosti i mane, viziju za budućnost, ali i trenutne goreće probleme u WP ekosustavu...

Razvoj weba

Kako istraživanje korisnika štedi novac i vrijeme

(Iako na prvu zvuči kako predugo traje i previše košta.)

Karijere

Gea Kariž je nova direktorica Mastercarda za Hrvatsku

Mastercard je objavio tri imenovanja u vodstvu kompanije u jugoistočnoj Europi kako bi ojačao prisutnost u regiji i bolje odgovorio na zahtjeve tržišta.

Novost

Infobipov Shift na svojoj prvoj konferenciji u SAD-u okupio gotovo 500 sudionika

Nakon što se probila u sami vrh developerskih konferencija u Europi, konferencija Shift napravila je svoj prvi korak u SAD-u.

Novost

Možemo li predvidjeti poplave? Google proširio mogućnosti Flood Huba i na Hrvatsku

Poplave su jedne od vodećih klimatskih prijetnji sigurnosti i egzistenciji ljudi pa tako nisu zaobišle ni Hrvatsku u kojoj je nastradao velik broj gradova.

Tvrtke i poslovanje

BitLucky: Od “ne namjeravam pobjeći, već zaraditi za sebe i klijenta” do prijava MUP-u

Možete li zamisliti kako se budite jedno jutro i otkrijete kako je vaš kripo broker zbog loših odluka potrošio sav novac kojeg je imao. Uključujući i svu štednju koje ste uložili...