Vollo nakon ‘startup ekskurzije’ u Izrael: Hrvatska nije dovoljno gladna uspjeha

Protekli su tjedan dečki iz startupa Vollo, internetskog servisa koji digitalizira autobusni prijevoz, boravili u Izraelu. Kad su se malo odmorili, ‘uhvatili’ smo Marka Jukića, osnivača Volla, za dojmove. Objašnjava kako je cilj putovanja bio, zajedno s predstavnicima Grada Zagreba, Razvojne agencije Grada Zagreba te delegacijom CRANE-a, upoznati se sa startup ekosustavom Tel Aviva, ali i stvoriti kontakte za potencijalne buduće suradnje. Također, nešto od naučenog i viđenog primijeniti i u razvoju startup ekosustava u Zagrebu i Hrvatskoj. Ideja je bila steći dublje razumijevanje Izraela i njegovih korijena čije se kasnije implikacije mogu vidjeti u razvoju ekonomije, sigurnosti i poduzetničkom mentalitetu, dodaje.

U Tel Avivu su posjetili inovacijski centar Taglit Birthright gdje su se upoznali s izdvojenim fokusima interesa tamošnjih startupa, poput sigurnosti, agrikulture, znanosti, zdravlja i naravno – transporta.

U svim tim područjima Izrael se svrstava u globalne igrače gdje je, baš za vrijeme našeg posjeta, prijevoznički startup Mobileye Intel akvizirao za 15,3 milijardi dolara te je vladala prava euforija i svi su pričali samo o tome. Tu su i ostali poznatiji startupi sličnog fokusa kao što je naš, poput Wazea koji je Google kupio uza 1,1 milijardu dolara, te Moovita koji je do sada podigao preko 60 milijuna dolara. To nam je dalo novu motivaciju i horizonte za daljnji i kvalitetniji razvoj Volla.

Poduzetnički mentalitet i unutar javne uprave

Od ostalih susreta, izdvaja onaj s Razvojnom agencijom Tel Aviva.

Ostali smo fascinirani njihovim poduzetničkim mentalitetom unutar uprave gdje su uspjeli svu svoju gradsku imovinu staviti u pogon poput rentanja učionica u školama za organizaciju rođendana ili rentanje krovova zgrada za solarne panele te monetizirati i povećati tako budžet, a građanstvu pružiti dodanu vrijednost.

Uz to, susreli su se i s vodstvom novootvorenog, ujedno trećeg prostora WeWork u Tel Avivu, a Marko objašnjava za izgleda jako impresivno te da je u svoja prva dva mjeseca već popunjen s preko 60 posto s vrlo dojmljivim interijerom i zanimljivom postavom startupa i ljudi koji ondje rade.

Osim navedenog, susreli smo se i s nekoliko startupa od kojih bi izdvojio fintech startup Colu, koji naporno radi na izradi nove valute za lokalno plaćanje. Izrael je po meni jedinstveno mjesto gdje se susreće jedan tradicionalni Izrael, koji je sentimentalan prema prošlosti Jeruzalema, te globalni, američki business-driven Izrael u Tel Avivu.

Za razliku od Izraela još nismo prepoznali svoje potencijale

Izrael je startup nacija, što znači da se oni rode s tom “žicom” i odgajaju da jedan dan vode startup, obiteljski biznis ili neku drugu vrstu vlastitog biznisa, objašnjava Marko dalje.

S druge strane, zahvaljujući otežanim povijesnim okolnostima poput konstantnih ratova, raseljenosti, oni su najgore uspjeli preokrenuti u vlastitu koristi te je Izrael danas vodeći na polju cyber sigurnosti gdje dosta stručnjaka dolazi upravo iz redova bivših časnika, a zahvaljujući svojoj rasprostranjenosti po svijetu, imaju jake konekcije i globalnu orijentaciju – na kraju krajeva, on im je jedina opcija jer se nikakva trgovinska razmjena ne događa u susjedstvu jer su sa svim susjedima tehnički u ratu.

Govoreći o usporedbama između Hrvatske i Izraela, Marko ističe da i mi i oni imamo jaku dijasporu, relativno malo tržište te lijepu klimu, pristup moru i priliku za turizam.

Međutim, mi još uvijek nismo prepoznali svoje potencijale i dovoljno ih iskoristili. Izraelska dijaspora je dosta vezana i patriotski naklonjena te se dosta novca slijeva i reinvestira ponovno u Izrael, zahvaljujući jakim lobijima, ali i lokal-patriotizmu. Primjerice, Intelove tvornice se nalaze u Haifi, iako Izrael slovi za jednu od zemalja sa skupljom radnom snagom. Izrael je preko 60 posto pustinja, međutim uspjeli su svaki pedalj zemlje iskoristiti, obraditi i staviti u funkciju te iskoristiti lokalne agro potencijale za lokalno snabdijevanje potrebama, a svoj rast bazirati na izvozu pametnih i inovativnih rješenja globalno – kao jedina opcija koju imaju. Tu dosta toga možemo naučiti na njihovim primjerima.

Tehnologija kao alat za uspjeh

Kad su u pitanju startupi i razvoj poduzetništva, što možemo naučiti na primjeru Izraela? Postoje li neke stvari koje bismo odmah mogli primijeniti? Marko objašnjava:

Izrael ima najviše startupa per capita na svijetu, navodno više i od Silicijske doline. To se nije dogodilo preko noći i slučajno, ali nije tu ni bilo prije 20 godina na način kakav je danas. Oni tehnologiju koriste kao alat za uspjeh – danas startup, sutra možda neki drugi oblik. Lako su se prilagodili i iskoristili tu svoju prednost. Kod njih nije sramota neuspjeti, jako su odvažni, ustrajni i povezani kao zajednica.

Uspoređujući to s Hrvatskoj naglašava:

Mi nismo dovoljno gladni uspjeha, možda jer povlačimo korijen iz socijalizma gdje se smatra lošim željeti nešto iznad prosjeka te se zadržavamo na nekoj prosječnosti i imamo manjak ambicija – kao glavni motor ka uspjehu. Mislim da je Hrvatska generalno na very-early stage startup segmentu te se teško možemo uspoređivati s Izraelom koji globalno rastura.

Hrvatskoj nedostaje infrastruktura za sustavan razvoj startupa

Nemamo infrastrukturu za jedan sustavni razvoj startupa (od VC fondova, uključenosti korporacija, edukacije do povezanosti s globalnim akceleratorima), koji se tek sada najavljuje s otvaranjem novih fondova, coworking prostora, akceleratora i slično, nadalje objašnjava Marko.

To nije nešto što pojedinci mogu napraviti, već mora doći s višeg nivoa – upravo zato će od posjete mnoštvo toga moći naučiti delegacija Grada Zagreba, RAZA-e i Cranea te isto primijeniti u Zagrebu i novom Tehnološkom parku Zagreb čije se otvorenje najavljuje uskoro, dok mi kao pojedinci možemo naučiti na njihovoj odvažnosti, globalnoj ambiciji, ali i predanosti radu.

Naglasak na intermodalnom prijevozu za Vollo

Marko ističe da su put u Izrael iskoristili za brojne kontakte s lokalnim networkerima i startup influencerima, zahvaljujući kojima će pokušati doći do konkretnije suradnje s njihovim vodećim transport/mobility startupima te iskoristiti njihovo iskustvo za razvoj Volla.

No, ovo je bio povod da saznamo i što se novoga događa s Vollom. Marko kaže da je dosta toga napravljeno “ispod haube”, od preslagivanja koda do optimizacije i automatizacije procesa koji dugoročno znači kvalitetnije korisničko zadovoljstvo.

Izdvojio bih da smo izbacili Vollo Android aplikaciju koju je već preuzelo preko 1000 ljudi, dok iOS je trenutačno u razvoju i trebala bi biti puštena van do svibnja.
Novost je da smo krenuli u razvoj intermodalnog prijevoza te smo proširili ponude prijevoza, gdje osim buseva, nudimo i carsharing opciju, dok dalje radimo na prikazu voznih redova željeznice, brodara i avio prijevoza, u prvoj fazi bez opcije bookiranja, ali kao dodana vrijednost postojećem sustavu.