Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Iako se najčešće smatra da je zatvoren u svom balončiću, razvoj IT scene utječe pozitivno i na mnoge druge biznise i industrije, a jedna od njih može biti i turizam.

Početak razgovora s Vladimirom Poznićem u Maksimilianu, njegovom simpatičnom obiteljskom smještaju koji se sastoji od 14 soba u osječkoj baroknoj jezgri, Tvrđi, prekida poziv tajnice Osijek Software Cityja, Zrinke Antolović, koju Vladimir obavještava da će biti potrebno izraditi aplikaciju u sklopu Dana hrvatskog turizma. Ta će se manifestacija ove godine održati baš u Osijeku, stoga zašto ne bi na službenoj aplikaciji za najveći skup turističkih djelatnika u Hrvatskoj, na kojemu se okuplja i do 2000 osoba, radio upravo netko iz tog grada?

I upravo je taj mikroprimjer razmišljanja Vladimira i njegove supruge Jasmine Krkić Poznić, koja je cijelu priču s Maksimilianom i pokrenula, razlog zašto sam ih odlučila bolje upoznati. Naime, Vladimir je tjedan ranije na skupštini udruge Osijek Software City održao malu prezentaciju gdje je članovima, tvrtkama, uz ponudu svojih usluga koje idu šire od samog smještaja u Maksimilianu, a više u smjeru DMC agencije, ispričao kako je razvoj IT-ja u Osijeku djelomično zaslužan i za uspjeh Maksimiliana – od samih rezervacija gostiju, klijenata osječkih IT tvrtki ili posjetitelja te govornika na konferencijama koje se tu održavaju, poput KulenDayza, preko poboljšavanja same slike grada, što također pozitivno utječe na turizam, do izgradnje same zajednice, dijeljenja znanja i proaktivnosti, a što je osnivačima Maksimiliana bio uzor da nešto slično pokušaju i na razini turizma.

IT-jevca ćeš prepoznati po komentiranju kvalitete WiFi-ja

Vrt Maksimiliana u osječkoj Tvrđi.

Sjedimo u malom baru koji se nalazi u prizemlju Maksimiliana, a, dok mi pravi kavu, Vladimir mi ujedno objašnjava kako je i kada prepoznao da razvoj IT industrije u Osijeku utječe i na razvoj njihovog posla.

Kroz razgovor s gostima vidite da IT industrija, koliko god ona mobilna bila i omogućuje rad s bilo koje god točke u svijetu, dovodi ljude na određenu lokaciju. Bilo da je riječ o razvijanju projekta, bilo o operativnom sastanku, ti ljudi dođu ovdje, prespavaju, jedu, izađu van, domaćini ih nekamo odvedu, od nas unajme bicikl. Zbrojite dva i dva, a naš posao je da prepoznajemo kanale putem kojih ljudi dolaze da lakše odlučite u koje dalje ulagati.

IT je najprogresivnija industrija u Osijeku, siguran je, a trend da sve više posjetitelja ovog smještaja dolazi iz IT sektora primjećuje se već 5–6 godina. Nije teško prepoznati takve goste, šali se, oni će se prvi požaliti na kvalitetu WiFi-ja. Zato je rješenje za taj izazov pronašao kod osječkih IT-jevaca, točnije, Valenta Turkovića, koji će mnogima biti poznat po angažmanu oko projekta Otvorena mreža, omogućavanju interneta izbjeglicama, a potom i po startupu MeshPoint čija je ideja nastala potrebom da se u kriznim situacijama mora brzo i kvalitetno podići mreža nužna za komunikaciju. Ovo lokalno tehnološko rješenje sad već koristi nekoliko smještaja u Tvrđi, kaže mi Vladimir, dok nam se u razgovoru pridružuje i njegova supruga Jasmina, do tada zauzeta obvezama oko smještaja.

Ovo je Vladimir Poznić. Vladimir je nekada radio za Gazdu. Tada nije dobivao boce sa svojim imenom. Sada radi za ženu. I pije vino koje nosi njegovo ime. Vrijeme će pokazati tko je bolji gazda.

Geplaatst door Maksimilian op Zaterdag 9 februari 2019

Ulaganje u apartmane u blizini budućeg IT parka

Uz 14 soba u Maksimilianu, obitelj Poznić ima i tri apartmana prilagođena za duži boravak na drugoj lokaciji u Osijeku koja se, igrom slučaja, nalazi u blizini budućeg IT parka. Iako su razmišljali o prodaji tih apartmana i ulaganju novca u smještaj u Tvrđi, odluku su promijenili u posljednji tren jer računaju na to da će privlačenje tvrtki u tu poduzetničku zonu privući i njihove suradnike, koji će raditi na projektima, digitalne nomade i sve ostale koji će imati povremenu potrebu za privremenim smještajem.

Od IT scene uče i kako stvarati zajednicu, mrežu, u kojoj će se dijeliti znanje, informacije, usluge, što se u konačnici i vraća samoj zajednici te ju ojačava. No, Jasmina kaže da nisu svi u njihovoj branši još uvijek prepoznali pravu prednost takvog umrežavanja.

Očekuju odmah protuuslugu za uslugu. Ali to ne funkcionira tako. Nikad ne znaš s koje će ti se strane nešto vratiti. A osim toga, na kraju sve ovisi o tome kakav je tvoj odnos prema poslu i ljudima.

“Ne znam pozitivniju sliku o Osijeku od Osijek Software Cityja”

Maksimilian
Dok su biciklisti prolazili pored Maksimiliana u sklopu utrke Tour of Croatia prije nekoliko godina, Vladimir i Jasmina su ih pozdravili u svom stilu.

I Vladimir i Jasmina ispričali su mi mnoštvo primjera koji govore u prilog tome kako neka slučajnost, poznanstvo, usluga, povezivanje dovodi do većih projekata u budućnosti. A isto tako se uzdaju i u daljnji razvoj IT-ja koji možda ne donosi direktno značajan postotak posjetitelja u njihove i tuđe smještaje, ali zasigurno doprinosi boljoj slici grada općenito. Za razliku od priče o komarcima, u polušali govori Jasmina.

IT stvara pozitivnu sliku grada, grada u kojemu se nešto događa, u kojemu ljudi rade, u kojemu se sasvim ugodno može živjeti uz svoju plaću i nije nužno ići u Zagreb, London ili gdjegod. Kad je grad poželjan za život, on privlači druge ljude da žive ovdje, privlači goste, poslove, investicije – i svi od toga imamo korist.

Ne znam pozitivniju sliku o Osijeku od Osijek Software Cityja.

Povukla se i ona tipična rasprava o vlastitoj i vanjskoj percepciji, posebice jer je uvriježeno mišljenje da ljudi iz ovdašnjih krajeva nemaju najbolje mišljenje o sebi niti svijest o svom potencijalu, a svela se i na tipičan zaključak – teško da će itko pozitivno misliti o tebi, ako sam loše misliš i pričaš o sebi. Jasmina će tu za primjer izvući anegdotu o mladićima s Brača, njihovim gostijma, koji su ostali oduševljeni Osijekom, posebice nakon priče poznanika, Osječana, koji su im prije odlaska sliku ovog grada oslikali poprilično tmurnim bojama. Jasmina karikira usporedbu:

Zar ste ikad čuli nekog s Brača da se žali na buru? A ubi ih izvan sezone!

S negativnošću se susrećem na svakodnevnoj razini. Dovoljno je da pročitam komentare na lokalnim portalima. Ne moraju svi biti poduzetni, nemamo svi to u sebi, ali čekanje “spasitelja”, da netko drugi rješava naše probleme, neće se dogoditi, pogotovo ako radimo na tome da se ti problemi ne riješe. Svaki negativan komentar mala je kockica koju smo iščupali iz temelja potrebnog da se ovdje nešto promijeni. Taj dio mi iznimno smeta.

U segmentu turizma ima malo ljudi koji razmišljaju o zajednici na sličan način na koji IT-jevci razmišljaju o njoj, odnosno potrebi da se umrežavaju i zajednički nastupaju u određenim slučajevima, a Poznići su se pokušali okružiti istomišljenicima na nacionalnoj razini, iako priznaju da izgradnja zajednice traje. Kao jedan od primjera za koji smatra da bi vlasnici smještaja sličnih Maksimilianu trebali zajednički nastupati, Jasmina spominje fondove čiji natječaji nisu prilagođeni za kontinentalni turizam koji se, kako se prema natječajima čini, najčešće smatra ruralnim, a ignorira se onaj urbani.

Znamo što se ne može, idemo vidjeti kako nešto može

No, uspjeli su se povezati s istomišljenicima koji su voljni surađivati i kreirati pozitivnu sliku Osijeka, Slavonije i Baranje, a time i pozitivno utjecati na vlastite biznise i živote. “Negativci su nas iscrpili”, kažu Poznići.

Znamo što se ne može. Okružili smo se s ljudima koji imaju ideju kako se nešto može napraviti. I koji imaju možda najveću distancu od negativnih lokalnih priča.

Kad te negativci iscrpe, okružiš se ljudima koji razmišljaju poput tebe.

I tu se vraćamo na početak priče, Osijek Software City. Prvi susret prije nekoliko godina s ovom udrugom i tvrtkama iz njih, Vladimiru i Jasmini bio je pozitivan i inspirativan, pričaju mi i danas s oduševljenjem. A, kako se čini, i važan za razvoj njihovog posla.

Iako jest u svojevrsnom balončiću, treba imati na umu da razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, pogotovo na lokalnoj razini. Maksimilian, obiteljski biznis, samo je jedan mali primjer koji to dokazuje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.