Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Iako se najčešće smatra da je zatvoren u svom balončiću, razvoj IT scene utječe pozitivno i na mnoge druge biznise i industrije, a jedna od njih može biti i turizam.

Početak razgovora s Vladimirom Poznićem u Maksimilianu, njegovom simpatičnom obiteljskom smještaju koji se sastoji od 14 soba u osječkoj baroknoj jezgri, Tvrđi, prekida poziv tajnice Osijek Software Cityja, Zrinke Antolović, koju Vladimir obavještava da će biti potrebno izraditi aplikaciju u sklopu Dana hrvatskog turizma. Ta će se manifestacija ove godine održati baš u Osijeku, stoga zašto ne bi na službenoj aplikaciji za najveći skup turističkih djelatnika u Hrvatskoj, na kojemu se okuplja i do 2000 osoba, radio upravo netko iz tog grada?

I upravo je taj mikroprimjer razmišljanja Vladimira i njegove supruge Jasmine Krkić Poznić, koja je cijelu priču s Maksimilianom i pokrenula, razlog zašto sam ih odlučila bolje upoznati. Naime, Vladimir je tjedan ranije na skupštini udruge Osijek Software City održao malu prezentaciju gdje je članovima, tvrtkama, uz ponudu svojih usluga koje idu šire od samog smještaja u Maksimilianu, a više u smjeru DMC agencije, ispričao kako je razvoj IT-ja u Osijeku djelomično zaslužan i za uspjeh Maksimiliana – od samih rezervacija gostiju, klijenata osječkih IT tvrtki ili posjetitelja te govornika na konferencijama koje se tu održavaju, poput KulenDayza, preko poboljšavanja same slike grada, što također pozitivno utječe na turizam, do izgradnje same zajednice, dijeljenja znanja i proaktivnosti, a što je osnivačima Maksimiliana bio uzor da nešto slično pokušaju i na razini turizma.

IT-jevca ćeš prepoznati po komentiranju kvalitete WiFi-ja

Vrt Maksimiliana u osječkoj Tvrđi.

Sjedimo u malom baru koji se nalazi u prizemlju Maksimiliana, a, dok mi pravi kavu, Vladimir mi ujedno objašnjava kako je i kada prepoznao da razvoj IT industrije u Osijeku utječe i na razvoj njihovog posla.

Kroz razgovor s gostima vidite da IT industrija, koliko god ona mobilna bila i omogućuje rad s bilo koje god točke u svijetu, dovodi ljude na određenu lokaciju. Bilo da je riječ o razvijanju projekta, bilo o operativnom sastanku, ti ljudi dođu ovdje, prespavaju, jedu, izađu van, domaćini ih nekamo odvedu, od nas unajme bicikl. Zbrojite dva i dva, a naš posao je da prepoznajemo kanale putem kojih ljudi dolaze da lakše odlučite u koje dalje ulagati.

IT je najprogresivnija industrija u Osijeku, siguran je, a trend da sve više posjetitelja ovog smještaja dolazi iz IT sektora primjećuje se već 5–6 godina. Nije teško prepoznati takve goste, šali se, oni će se prvi požaliti na kvalitetu WiFi-ja. Zato je rješenje za taj izazov pronašao kod osječkih IT-jevaca, točnije, Valenta Turkovića, koji će mnogima biti poznat po angažmanu oko projekta Otvorena mreža, omogućavanju interneta izbjeglicama, a potom i po startupu MeshPoint čija je ideja nastala potrebom da se u kriznim situacijama mora brzo i kvalitetno podići mreža nužna za komunikaciju. Ovo lokalno tehnološko rješenje sad već koristi nekoliko smještaja u Tvrđi, kaže mi Vladimir, dok nam se u razgovoru pridružuje i njegova supruga Jasmina, do tada zauzeta obvezama oko smještaja.

Ovo je Vladimir Poznić. Vladimir je nekada radio za Gazdu. Tada nije dobivao boce sa svojim imenom. Sada radi za ženu. I pije vino koje nosi njegovo ime. Vrijeme će pokazati tko je bolji gazda.

Geplaatst door Maksimilian op Zaterdag 9 februari 2019

Ulaganje u apartmane u blizini budućeg IT parka

Uz 14 soba u Maksimilianu, obitelj Poznić ima i tri apartmana prilagođena za duži boravak na drugoj lokaciji u Osijeku koja se, igrom slučaja, nalazi u blizini budućeg IT parka. Iako su razmišljali o prodaji tih apartmana i ulaganju novca u smještaj u Tvrđi, odluku su promijenili u posljednji tren jer računaju na to da će privlačenje tvrtki u tu poduzetničku zonu privući i njihove suradnike, koji će raditi na projektima, digitalne nomade i sve ostale koji će imati povremenu potrebu za privremenim smještajem.

Od IT scene uče i kako stvarati zajednicu, mrežu, u kojoj će se dijeliti znanje, informacije, usluge, što se u konačnici i vraća samoj zajednici te ju ojačava. No, Jasmina kaže da nisu svi u njihovoj branši još uvijek prepoznali pravu prednost takvog umrežavanja.

Očekuju odmah protuuslugu za uslugu. Ali to ne funkcionira tako. Nikad ne znaš s koje će ti se strane nešto vratiti. A osim toga, na kraju sve ovisi o tome kakav je tvoj odnos prema poslu i ljudima.

“Ne znam pozitivniju sliku o Osijeku od Osijek Software Cityja”

Maksimilian
Dok su biciklisti prolazili pored Maksimiliana u sklopu utrke Tour of Croatia prije nekoliko godina, Vladimir i Jasmina su ih pozdravili u svom stilu.

I Vladimir i Jasmina ispričali su mi mnoštvo primjera koji govore u prilog tome kako neka slučajnost, poznanstvo, usluga, povezivanje dovodi do većih projekata u budućnosti. A isto tako se uzdaju i u daljnji razvoj IT-ja koji možda ne donosi direktno značajan postotak posjetitelja u njihove i tuđe smještaje, ali zasigurno doprinosi boljoj slici grada općenito. Za razliku od priče o komarcima, u polušali govori Jasmina.

IT stvara pozitivnu sliku grada, grada u kojemu se nešto događa, u kojemu ljudi rade, u kojemu se sasvim ugodno može živjeti uz svoju plaću i nije nužno ići u Zagreb, London ili gdjegod. Kad je grad poželjan za život, on privlači druge ljude da žive ovdje, privlači goste, poslove, investicije – i svi od toga imamo korist.

Ne znam pozitivniju sliku o Osijeku od Osijek Software Cityja.

Povukla se i ona tipična rasprava o vlastitoj i vanjskoj percepciji, posebice jer je uvriježeno mišljenje da ljudi iz ovdašnjih krajeva nemaju najbolje mišljenje o sebi niti svijest o svom potencijalu, a svela se i na tipičan zaključak – teško da će itko pozitivno misliti o tebi, ako sam loše misliš i pričaš o sebi. Jasmina će tu za primjer izvući anegdotu o mladićima s Brača, njihovim gostijma, koji su ostali oduševljeni Osijekom, posebice nakon priče poznanika, Osječana, koji su im prije odlaska sliku ovog grada oslikali poprilično tmurnim bojama. Jasmina karikira usporedbu:

Zar ste ikad čuli nekog s Brača da se žali na buru? A ubi ih izvan sezone!

S negativnošću se susrećem na svakodnevnoj razini. Dovoljno je da pročitam komentare na lokalnim portalima. Ne moraju svi biti poduzetni, nemamo svi to u sebi, ali čekanje “spasitelja”, da netko drugi rješava naše probleme, neće se dogoditi, pogotovo ako radimo na tome da se ti problemi ne riješe. Svaki negativan komentar mala je kockica koju smo iščupali iz temelja potrebnog da se ovdje nešto promijeni. Taj dio mi iznimno smeta.

U segmentu turizma ima malo ljudi koji razmišljaju o zajednici na sličan način na koji IT-jevci razmišljaju o njoj, odnosno potrebi da se umrežavaju i zajednički nastupaju u određenim slučajevima, a Poznići su se pokušali okružiti istomišljenicima na nacionalnoj razini, iako priznaju da izgradnja zajednice traje. Kao jedan od primjera za koji smatra da bi vlasnici smještaja sličnih Maksimilianu trebali zajednički nastupati, Jasmina spominje fondove čiji natječaji nisu prilagođeni za kontinentalni turizam koji se, kako se prema natječajima čini, najčešće smatra ruralnim, a ignorira se onaj urbani.

Znamo što se ne može, idemo vidjeti kako nešto može

No, uspjeli su se povezati s istomišljenicima koji su voljni surađivati i kreirati pozitivnu sliku Osijeka, Slavonije i Baranje, a time i pozitivno utjecati na vlastite biznise i živote. “Negativci su nas iscrpili”, kažu Poznići.

Znamo što se ne može. Okružili smo se s ljudima koji imaju ideju kako se nešto može napraviti. I koji imaju možda najveću distancu od negativnih lokalnih priča.

Kad te negativci iscrpe, okružiš se ljudima koji razmišljaju poput tebe.

I tu se vraćamo na početak priče, Osijek Software City. Prvi susret prije nekoliko godina s ovom udrugom i tvrtkama iz njih, Vladimiru i Jasmini bio je pozitivan i inspirativan, pričaju mi i danas s oduševljenjem. A, kako se čini, i važan za razvoj njihovog posla.

Iako jest u svojevrsnom balončiću, treba imati na umu da razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, pogotovo na lokalnoj razini. Maksimilian, obiteljski biznis, samo je jedan mali primjer koji to dokazuje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.