10 stvari koje smo saznali o kreativcima u digitalnom svijetu na MAKK-u

10 stvari koje smo saznali o kreativcima u digitalnom svijetu na konferenciji MAKK

Četvrto izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije zaključeno prije tjedan dana u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Pod motom "Autor je kreativno srce digitalne ekonomije", konferenciju su zajednički organizirali stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatsko društvo za autorsko pravo, uz potporu brojnih institucija poput Ministarstva kulture, Sveučilišta u Zagrebu, DZIV-a i Francuskog instituta. Glavna tema? Položaj kreativaca u digitalnom svijetu.

makk-naslovna
Samir Cerić Kovačević/Izvan fokusa

Kakav je njihov položaj, kolika je zarada od digitalnog korištenja glazbe, filma i fotografija, što donosi reforma autorskog prava te kolika je gospodarska snaga kulturnih i kreativnih industrija, pitanja su koja su se provlačila kroz zanimljiva predavanja i panel diskusije MAKK-a. U nastavku pročitajte 10 stvari koje ste mogli saznati tijekom dva dana ovogodišnjeg MAKK-a…

1. Glazba, film, književnost, dizajn i startupi pokreću hrvatsko gospodarstvo

Glazbenici, filmaši, novinari, dizajneri i ostali dionici kulturne i kreativne industrije Hrvatskoj doprinose s više od 15 milijardi kuna godišnje, odnosno 6,3 milijarde bruto dodane vrijednosti te čine 2,3% hrvatskog BDP-a. Preko 42 tisuće radnih mjesta u KKI čini 3% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a 8,9% ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj otpada na kreativna zanimanja. Pritom svakako vrijedi ponoviti kako su KKI izuzetno otporne na gospodarsku krizu u kojoj jasno pokazuju porast, a snažno se oslanjaju na lokalnu radnu snagu, poglavito mlade ljude. Zapamtite to kad sljedeći put budete plaćali ulaznicu za koncert ili kino!

2. Dok bend svira, bend i zapošljava!

Jeste li se ikada zapitali koliko ljudi zapošljava jedan veći koncert, primjerice u zagrebačkoj ili pulskoj Areni? Krenemo li od samih članova benda, njihovih autora i producenata, roadieja, binskih tehničara, tonaca, tehničara za video i rasvjetu, preko zaštitara, ugostitelja, zaposlenika dvorane, čistača, PR agenata, diskografa, novinara pa sve do vlasnika apartmana, turističkih agencija i taxi prijevoznika došli smo do nemale brojke od nekoliko desetaka obitelji koje žive od nečijih stihova, gitarskih riffova i raskošnih vokala.

3. Jedinstveno digitalno tržište nova je gospodarska paradigma Europe

makk-tri-stupa
Samir Cerić Kovačević/Izvan fokusa

Jedinstveno digitalno tržište EU-a počiva na tri “stupa”: bolji pristup online proizvodima i uslugama, poboljšani uvjeti za rast i razvoj digitalnih mreža i servisa te ostvarivanje potencijala europske digitalne ekonomije. U trokutu “kreator – distributer – konzument” sadržaja, i dalje ostaje izazov kako osigurati pravednu naknadu autorima za korištenje njihovog sadržaja online. To je pitanje oko kojeg su posljednjih mjeseci svoj glas dali brojni kreativci, od Roberta Planta do Pedra Almodóvara…

4. Online glazba legalno se više sluša u Srbiji, nego u Hrvatskoj

Menadžer Deezera za Hrvatsku, Branko Skendžić, na panel diskusiji “Kreativni sadržaj i digitalni servisi – a gdje sam tu ja?!” dao je zanimljivu opasku kako se glazbeni servis Deezer brže “zalijepio” u Srbiji nego u Hrvatskoj. No, posljednjih je godina, ističe, svejedno primjetan rast korištenja ovog servisa ne samo kod tinejdžerske publike, već i kod generacije “zapele” na Pink Floydima, Led Zeppelinima i Indexima. I da, ako vas je zanimalo, nema novosti oko dolaska Spotifya i Apple Musica u Hrvatsku – na inicijativu i prijedlog HDS ZAMP-a, iz Applea je stigao jednostavan odgovor: “Don’t call us, we’ll call you!”.

5. Loša vijest: glazbenicima od digitalnih servisa ostaju samo mrvice

Usprkos i unatoč ekspanziji digitalnih servisa poput Deezera te pogotovo YouTubea, autori i izvođači glazbe i dalje dobivaju mrvice. Za ilustraciju, iznos autorske naknade koju YouTube plaća za cjelokupan glazbeni repertoar HDS ZAMP-a iznosi u prosjeku 6000 kuna mjesečno bruto! Šest tisuća! Mjesečno! Bruto! Taj iznos podijelite na desetke tisuća nositelja autorskih prava, pa će vam tekst pjesme “Buđav lebac” beogradskog benda SARS odjednom osvanuti u potpuno novom svjetlu…

6. Dobra vijest: od 1. siječnja 2017. veće autorske naknade od YouTubea!

Ako ste autor čija su djela bila na repeatu korisnika YouTubea u, primjerice, Danskoj, Irskoj, Kanadi ili bilo gdje drugdje na svijetu, velika je vjerojatnost da je vaša autorska naknada završavala u tzv. “long tailu” društava za kolektivno ostvarivanje prava širom svijeta. No, od 1. siječnja 2017., HDS ZAMP će od YouTubea direktno ubirati vašu autorsku naknadu, bez posredničkih društava, stoga možete očekivati veće iznose, bar što se tiče autorske naknade od vaših pjesama dostupnih na YouTubeu. Možda će vam se konačno isplatiti one lekcije španjolskog jezika…?!

7. Indie glazbenici osvajaju glazbene servise

makk-mia-dim
Samir Cerić Kovačević/Izvan fokusa

Rokeri s Bandcampa, kantautori sa SoundClouda i MySpace hipsteri svoju glazbu mogu ponuditi još širem auditoriju, a pritom i dalje ostati indie i “čru“. Dakle, za plasiranje svoje glazbe na servis poput Deezera ne treba vam diskografska kuća – svoju glazbu možete uploadati putem jednog od brojnih agregatora s kojima Deezer surađuje, a popis agregatora nalazi se na njihovom webu. Dolaskom Spotifya i Apple Musica, taj će izbor biti još veći i lakši. Je li to početak diskografije 2.0?

8. Hrvatska ima štošta za naučiti od Francuske…

…a pritom ne mislimo samo na vina i sireve! Francuska brižno mazi i pazi svoj kulturni proizvod, osiguravajući mu adekvatnu institucionalnu potporu i mjesto u medijima, prvenstveno radijskom i televizijskom eteru. Kod nas, pak, zakonski minimum zastupljenosti domaće glazbe u radijskom eteru nadoknađuje se u kasnim noćnim satima, za publiku koju čine šoferi i noćni čuvari. Pa krenimo, malo pomalo…

9. MAKK konferencija relevantno je mjesto susreta kreativne industrije

makk-rundek-2
Samir Cerić Kovačević/Izvan fokusa

Među ovogodišnjim sudionicima MAKK konferencije našli su se brojni kreativci poput Tončija Huljića, Darka Rundeka, Aleksandre Kovač, Mije Dimšić, Suzanne Combo, Tinkare Kovač, Miroslava Škore, Damira Kedže, Tome in der Mühlena, Danila Šerbedžije i drugih. Uz njih, MAKK akreditaciju dobili su i brojni predstavnici medija, kulturnih, političkih i znanstvenih institucija Hrvatske. Nadamo se da pauze između predavanja i diskusija nisu koristili samo za degustacije kolačića i kave.

10. Šest stupnjeva razdvajanja

Iz perspektive organizatora, konferenciji poput MAKK prethodili su mjeseci planiranja i pripreme. Svake godine krećemo u “pecanje” jakih autorskih imena, a dosadašnje iskustvo naučilo nas je da je danas uistinu lako doći do bilo koga na svijetu. PR agent Paula McCartneyja ispričao je nedolazak svog šefa neodgodivim obavezama, gitarist Queena, Brian May, imao je otprije zakazane termine, dok su najbliže dolasku ove godine bili Nile Rodgers, frontman Chica (ali i gitarist na hitu Get lucky Daft Punka!) te glazbeni producent Tony Visconti, zaslužan za najbolja ostvarenja Davida Bowieja, od albuma Heroes do posljednjeg, Blackstar. Nek’ vam ovo bude mamac za peto izdanje i mali jubilej MAKK-a 2017. godine!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Netokracija Podcast

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Obrazovanje

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?