10 stvari koje smo saznali o kreativcima u digitalnom svijetu na konferenciji MAKK

Kakav je njihov položaj, kolika je zarada od digitalnog korištenja glazbe, filma i fotografija, što donosi reforma autorskog prava te kolika je gospodarska snaga kulturnih i kreativnih industrija, pitanja su koja su se provlačila kroz zanimljiva predavanja i panel diskusije MAKK-a. U nastavku pročitajte 10 stvari koje ste mogli saznati tijekom dva dana ovogodišnjeg MAKK-a…

1. Glazba, film, književnost, dizajn i startupi pokreću hrvatsko gospodarstvo

Glazbenici, filmaši, novinari, dizajneri i ostali dionici kulturne i kreativne industrije Hrvatskoj doprinose s više od 15 milijardi kuna godišnje, odnosno 6,3 milijarde bruto dodane vrijednosti te čine 2,3% hrvatskog BDP-a. Preko 42 tisuće radnih mjesta u KKI čini 3% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a 8,9% ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj otpada na kreativna zanimanja. Pritom svakako vrijedi ponoviti kako su KKI izuzetno otporne na gospodarsku krizu u kojoj jasno pokazuju porast, a snažno se oslanjaju na lokalnu radnu snagu, poglavito mlade ljude. Zapamtite to kad sljedeći put budete plaćali ulaznicu za koncert ili kino!

2. Dok bend svira, bend i zapošljava!

Jeste li se ikada zapitali koliko ljudi zapošljava jedan veći koncert, primjerice u zagrebačkoj ili pulskoj Areni? Krenemo li od samih članova benda, njihovih autora i producenata, roadieja, binskih tehničara, tonaca, tehničara za video i rasvjetu, preko zaštitara, ugostitelja, zaposlenika dvorane, čistača, PR agenata, diskografa, novinara pa sve do vlasnika apartmana, turističkih agencija i taxi prijevoznika došli smo do nemale brojke od nekoliko desetaka obitelji koje žive od nečijih stihova, gitarskih riffova i raskošnih vokala.

3. Jedinstveno digitalno tržište nova je gospodarska paradigma Europe

Jedinstveno digitalno tržište EU-a počiva na tri “stupa”: bolji pristup online proizvodima i uslugama, poboljšani uvjeti za rast i razvoj digitalnih mreža i servisa te ostvarivanje potencijala europske digitalne ekonomije. U trokutu “kreator – distributer – konzument” sadržaja, i dalje ostaje izazov kako osigurati pravednu naknadu autorima za korištenje njihovog sadržaja online. To je pitanje oko kojeg su posljednjih mjeseci svoj glas dali brojni kreativci, od Roberta Planta do Pedra Almodóvara…

4. Online glazba legalno se više sluša u Srbiji, nego u Hrvatskoj

Menadžer Deezera za Hrvatsku, Branko Skendžić, na panel diskusiji “Kreativni sadržaj i digitalni servisi – a gdje sam tu ja?!” dao je zanimljivu opasku kako se glazbeni servis Deezer brže “zalijepio” u Srbiji nego u Hrvatskoj. No, posljednjih je godina, ističe, svejedno primjetan rast korištenja ovog servisa ne samo kod tinejdžerske publike, već i kod generacije “zapele” na Pink Floydima, Led Zeppelinima i Indexima. I da, ako vas je zanimalo, nema novosti oko dolaska Spotifya i Apple Musica u Hrvatsku – na inicijativu i prijedlog HDS ZAMP-a, iz Applea je stigao jednostavan odgovor: “Don’t call us, we’ll call you!”.

5. Loša vijest: glazbenicima od digitalnih servisa ostaju samo mrvice

Usprkos i unatoč ekspanziji digitalnih servisa poput Deezera te pogotovo YouTubea, autori i izvođači glazbe i dalje dobivaju mrvice. Za ilustraciju, iznos autorske naknade koju YouTube plaća za cjelokupan glazbeni repertoar HDS ZAMP-a iznosi u prosjeku 6000 kuna mjesečno bruto! Šest tisuća! Mjesečno! Bruto! Taj iznos podijelite na desetke tisuća nositelja autorskih prava, pa će vam tekst pjesme “Buđav lebac” beogradskog benda SARS odjednom osvanuti u potpuno novom svjetlu…

6. Dobra vijest: od 1. siječnja 2017. veće autorske naknade od YouTubea!

Ako ste autor čija su djela bila na repeatu korisnika YouTubea u, primjerice, Danskoj, Irskoj, Kanadi ili bilo gdje drugdje na svijetu, velika je vjerojatnost da je vaša autorska naknada završavala u tzv. “long tailu” društava za kolektivno ostvarivanje prava širom svijeta. No, od 1. siječnja 2017., HDS ZAMP će od YouTubea direktno ubirati vašu autorsku naknadu, bez posredničkih društava, stoga možete očekivati veće iznose, bar što se tiče autorske naknade od vaših pjesama dostupnih na YouTubeu. Možda će vam se konačno isplatiti one lekcije španjolskog jezika…?!

7. Indie glazbenici osvajaju glazbene servise

Rokeri s Bandcampa, kantautori sa SoundClouda i MySpace hipsteri svoju glazbu mogu ponuditi još širem auditoriju, a pritom i dalje ostati indie i “čru“. Dakle, za plasiranje svoje glazbe na servis poput Deezera ne treba vam diskografska kuća – svoju glazbu možete uploadati putem jednog od brojnih agregatora s kojima Deezer surađuje, a popis agregatora nalazi se na njihovom webu. Dolaskom Spotifya i Apple Musica, taj će izbor biti još veći i lakši. Je li to početak diskografije 2.0?

8. Hrvatska ima štošta za naučiti od Francuske…

…a pritom ne mislimo samo na vina i sireve! Francuska brižno mazi i pazi svoj kulturni proizvod, osiguravajući mu adekvatnu institucionalnu potporu i mjesto u medijima, prvenstveno radijskom i televizijskom eteru. Kod nas, pak, zakonski minimum zastupljenosti domaće glazbe u radijskom eteru nadoknađuje se u kasnim noćnim satima, za publiku koju čine šoferi i noćni čuvari. Pa krenimo, malo pomalo…

9. MAKK konferencija relevantno je mjesto susreta kreativne industrije

Među ovogodišnjim sudionicima MAKK konferencije našli su se brojni kreativci poput Tončija Huljića, Darka Rundeka, Aleksandre Kovač, Mije Dimšić, Suzanne Combo, Tinkare Kovač, Miroslava Škore, Damira Kedže, Tome in der Mühlena, Danila Šerbedžije i drugih. Uz njih, MAKK akreditaciju dobili su i brojni predstavnici medija, kulturnih, političkih i znanstvenih institucija Hrvatske. Nadamo se da pauze između predavanja i diskusija nisu koristili samo za degustacije kolačića i kave.

10. Šest stupnjeva razdvajanja

Iz perspektive organizatora, konferenciji poput MAKK prethodili su mjeseci planiranja i pripreme. Svake godine krećemo u “pecanje” jakih autorskih imena, a dosadašnje iskustvo naučilo nas je da je danas uistinu lako doći do bilo koga na svijetu. PR agent Paula McCartneyja ispričao je nedolazak svog šefa neodgodivim obavezama, gitarist Queena, Brian May, imao je otprije zakazane termine, dok su najbliže dolasku ove godine bili Nile Rodgers, frontman Chica (ali i gitarist na hitu Get lucky Daft Punka!) te glazbeni producent Tony Visconti, zaslužan za najbolja ostvarenja Davida Bowieja, od albuma Heroes do posljednjeg, Blackstar. Nek’ vam ovo bude mamac za peto izdanje i mali jubilej MAKK-a 2017. godine!