Luka Abrus: Sustav u kojem je (uspješni) individualac pravilo

Luka Abrus: Kako promijeniti sustav u kojem je praktično iskustvo iznimka, ne pravilo?

Generacije koje su nedavno završile fakultete ili sada studijske dane privode kraju, odrasle su na pričama da trebaju “završiti u roku” i “dobiti diplomu”, no kada odrade te dvije roditeljske zapovijedi i nađu se na tržištu rada, često shvate da im nedostaje ono što bi im u današnje vrijeme posao zbilja moglo osigurati - praktično iskustvo.

Luka Abrus predstavio je Brunu Kovačića, osnivača Axilisa, kao jednog od svijetlih primjera i "iznimku" iz naslova predavanja.
Luka Abrus predstavio je Brunu Kovačića, osnivača Axilisa, kao jednog od svijetlih primjera i “iznimku” iz naslova predavanja.

Upravo se tim problemom bavio Luka Abrus, CEO developerske agencije Five, u predavanju na WinDaysima “Sustav u kojem je (uspješni) individualac pravilo, a ne iznimka”. No, o kakvim je uopće iznimkama riječ?

Većina studenata dolazi na razgovor za posao s osjećajem da na njega polažu neko pravo, kao da su taj su posao “zaslužili” završavanjem studija, tvrdi Abrus. No to je daleko od dovoljnog.

Što si radio osim studiranja?

Five i Shoutem zaposlili su 41 osobu izravno s fakulteta, objašnjava, i imaju vlastiti set pokazatelja potencijala. Intervjui se održavaju u nekoliko krugova s različitim osobama u organizaciji: u prvom krugu pitaju se stvari koje su kandidati naučili na prvoj godini fakulteta, u drugom se povlači pitanje vannastavnih aktivnosti, a u trećem i četvrtom je fokus na stvarima koje se nisu mogle naučiti na fakultetu i u klupama.

Tu se postavlja vrlo bitno pitanje – Što si još radio/la osim studiranja? – a prema odgovorima se nalaze gore spomenute “iznimke”, studenti koji su na sebi uz studij dodatno radili.

U to ulazi samostalan rad na vlastitim vještinama, ali i studentska natjecanja, izborni predmeti i ljetne prakse – jer su studenti koji se na njih odlučuju jednako opterećeni obvezama programa, kao i njihove kolege, no spremni su na dodatan angažman.

Mladima ne dajemo dovoljno prilika, tvrdi Abrus, a kada izađu s fakulteta samo s diplomom i bez praktičnog iskustva ne mogu se tako lako uklopiti u radnu okolinu te odlaze u potragu za poslom van granica.

Je li “nemamo vremena” u potpunosti istinito?

Iako se često čuju žalbe kako uz notornu “Bolonju” nema vremena za druge aktivnosti i stjecanje praktičnog iskustva, praksa (opet) pokazuje drukčije:

Ono što želimo postići je dokazati studentima da imaju vremena za nešto drugo osim studiranja. U tvrtki imamo studente koji rade puno radno vrijeme i uspješno daju ispite. To su pametni ljudi koji znaju što žele i trude se za to.

Kao primjer jedne takve iznimke predstavljen je Bruno Kovačić, dvadesetšestogodišnji osnivač Axilisa. Tvrtku koja sada broji deset zaposlenih osnovao je na početku zadnje godine fakulteta. Kako je počeo raditi u struci već u četvrtom razredu srednje škole, i to u Citusu, u trenutku osnivanja vlastite tvrtke već je za pojasom imao poprilično iskustva.

Odgovor na to kako je stigao i položiti sve u roku i s visokim ocjenama, a ujedno i steći dovoljno iskustva i pokrenuti vlastiti posao, bio je vrlo jednostavan:

Shvatio sam da velik do stvari ne moram učiti onako kako su nam rekli da moramo učiti, pisanjem zadaća, sjedenjem na predavanjima, već sam sam isprobavao stvari.

Iskustvo > ocjene

U sklopu predavanja predstavljeni su i rezultati tematski povezanog istraživanja koje je Microsoft proveo na 50 sudionika, direktora mlađih od četrdeset godina, i to tvrtki s više od deset zaposlenih.

Njih čak 82 posto radilo za vrijeme školovanja, pokazali su rezultati koje je predstavio Tomislav Tipurić, a najviše znanja potrebnih za rad ispitanici su stekli u vlastitom aranžmanu. Tim istim ljudima pri zapošljavanju je višestruko bitno iskustvo od ocjena ili dužine studiranja, a velik dio njih također bi prije zaposlio nekoga tko ima praktičnog iskustva, ali ne i diplomu, nad diplomantom bez iskustva.

Samo njih 4 posto misli da ih je formalno obrazovanje adekvatno osposobilo za ono čime se bave, no ujedno ih i 98 posto smatra da se ta prva poražavajuća statistika može promijeniti promjenom kurikuluma – primjerice, vrednovanjem vannastavnih aktivnosti.

U svakom slučaju, potrebno je promijeniti mentalitet koji i dalje promovira stare obrasce i stvoriti sustav koji potiče rad na sebi i stvara uspješne pojedince koji nisu iznimka koja potvrđuje pravilo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. IVan

    IVan

    28. 04. 2015. u 6:10 pm Odgovori

    Bio sam na tom predavanju i Luka je bio izvrstan. Nažalost malo su ga požurivali zato što se kasnilo s programom. Dosta toga pametnog je rekao. Bilo bi super da su predstavnici naših fakulteta bili na ovom predavanju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.