Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do karijere u DevOpsu!
Izvor: A1 Adria League

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do karijere u DevOpsu!

Gaming i esportska industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Konferencija Beyond Esports, ekskluzivan boutique event u organizaciji poznate hrvatske esport agencije Good Game Global, dobiva svoje treće izdanje. Cilj im je približiti esport teme kroz iskustvo i praktične primjere profesionalaca i brendova koji su prepoznali neiskorišteni potencijal esportske publike.

Ovaj cjelodnevni događaj sastavljen je od nekoliko zanimljivih panela i predavanja, a mi smo ususret eventu za razgovor uhvatili jedno od većih imena domaćeg esporta – Leonarda Bujasa, DevOps inženjera i osnivača jedne od najpoznatijih esport organizacija u regiji – Esport Adria. U nastavku saznajte više o njegovim gejmerskim i inženjerskim počecima, stanju esporta u Hrvatskoj i što je sve Esport Adria postigla u 15 godina.

Tranzicija iz programera u sistem administratora definitivno je došla iz smjera esporta

Leonardo je u esport zajednici poznat i kao Flegma.

Kako je počela tvoja esport priča, a kako programerska?

Casual igranje u igraonici s frendovima sam prvi put otkrio nakon školskog natjecanja u četvrtom razredu osnovne škole kada smo vidjeli kako je zabavno u stvarnom vremenu napucavati se i nadmudrivati u igrama kao što su Duke Nukem 3D i Warcraft II, itd. Izlaskom Half-Lifea, a onda i modifikacije zvane Counter-Strike, priča se intenzivirala te se igralo gotovo svakodnevno. Stvarali su se prvi timovi (tzv. ,”klanovi”), što je bila uvertira za ozbiljniju esport priču, koja je započela mojim odlaskom na fakultet negdje 2005. godine.

Ubrzo se pokazalo da sve više i više igrača postoji u državi te da sam, kao igrač, dovoljno loš da se natječem, ali dovoljno dobar da postanem izbornik Hrvatske reprezentacije i organizator malih turnira i kupova na internetu. Radom na tim kupovima shvatio sam da postoji ogroman potencijal u tome te smo jako brzo postali organizacija, a od prije par godina i tvrtka.

Slično kao i s esportom, u programerske vode sam krenuo već na ranim godinama fakulteta pa, iako sam studirao elektrotehniku, nikada nisam završio “u struci” nego sam počeo programirati jednostavnije aplikacije i web stranice, a nakon tog i baviti se sistemskom administracijom i arhitekturom kompleksnijih sustava.

Možeš li naći poveznicu kako je tvoj rad u esportu utjecao na tebe kao programera i obrnuto?

Sama tranzicija iz programera u sistem administratora definitivno je došla iz smjera esporta, odnosno kako na turnirima tada u Hrvatskoj nismo imali nikog tko je znao instalirati i upravljati Linux serverima, to sam u jednom trenu postao ja.

Volio sam i mrežu, slaganje računala i slično, pa me to usmjerilo i u poslovnom svijetu. S druge strane, radeći u tvrtki, u timu s mnogo različitih osoba i karaktera, naučio sam kako slušati i biti vođa određenog tima ljudi. 

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

“Zdrava konkurencija nije najveće igrače posvađala, već zbližila”

Kako bi opisao trenutno stanje esporta u Hrvatskoj? Što je dobro, a na čemu bi još trebali raditi?

Mislim da još dosta kaskamo za regijom, a pogotovo i za drugim državama izvan regije. Vidi se to i na rezultatima timova i igrača, a ako usporedimo i same turnire – nagradne fondove, razinu organizacije, arene u kojima se održavaju, produkciju eventova – vidimo da postoji još puno prostora za napredak.

Dobra stvar je što još uvijek postoji nekolicina ljudi koji su spremni ulagati svoje vrijeme i novac da bi se održala nekakva razina i napravio napredak. Još više me veseli i smatram da je dobro što unatoč malom tržištu, ta minimalna zdrava konkurencija nije najveće igrače posvađala, već zbližila da rade prema zajedničkom cilju.

Veliki primjer ,”zdrave konkurencije” je Good Game Global i Esport Adria koji na gotovo svim projektima zajedno ulažu trud da projekti budu odrađeni u najboljem svjetlu. Definitivno bih volio vidjeti još više suradnji među igračima na ionako minijaturnom tržištu u razvoju.

Na 3. izdanju Beyond Esports konferencije s Nikolom Stolnikom iz Good Game Globala i Nikijem Mamićem iz Hall of Gamea, Leonardo će pričati o lošim i dobrim stvarima i iskustvima koje su tijekom godina rada u esportu primijetili i stekli.

Kako si zadovoljan svime što je Esport Adrija postigla i možeš li istaknuti s čime se najviše ponosiš?

Najveće mi je zadovoljstvo zajedništvo koje imamo kao tim, kao tvrtka. Većina nas je počela dovoljno rano da smo naučili raditi u lošim i dobrim uvjetima i sve nas gura taj zajednički cilj, da rastemo i radimo stvari sve bolje.

Rekao bih da smo prije svega bili dobri prijatelji i kolege koji su razvili tvrtku koja sada radi jednu od najvećih esport liga u regiji – A1 Adria Ligu.

To je jedna od velikih stvari koje smo postigli zajedno, a kroz zadnjih petnaestak godina rada mislim da smo imali i puno više manjih dobrih stvari koje su motivirale i usmjerile i druge da rade na poboljšanjima prijenosa uživo, turnira i slično (npr. custom HUD za CS, animirani overlayevi, replay funkcionalnost, itd.).

U budućnosti, kao i do sada, planiramo dodatno razvijati tzv. grassroots esports aktivnosti i definitivno još više turnira gdje bi se mogla stvoriti što veća kompetitivna scena.

O čemu ćeš govoriti na konferenciji Beyond Esports?

Na Beyond Esports konferenciju ovoga puta dolazim u ulozi vlasnika Esport Adrije, a skupa s Nikolom Stolnikom iz Good Game Globala i Nikijem Mamićem iz Hall of Gamea ću pričati o lošim i dobrim stvarima i iskustvima koje smo tijekom godina rada u esportu primijetili i stekli. Imam osjećaj da će to biti zanimljiv panel koji će se nastaviti i na after partyju same konferencije. 

Beyond Esports Conference 2024. održat će se na Sveučilištu Algebra, u utorak 4. lipnja s početkom od 9 sati. Ulaznice su u prodaji i možete ih pronaći putem Entrio.hr ili putem linka koji se nalazi na službenoj web stranici konferencije!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje stečeno osmogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.

Veliki intervjui

Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, odnedavno ima novu upravu. U razgovoru s Ivanom Bešlićem i Svenom Marušićem otkrivamo u kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera, tko će lakše prebroditi ova vremena i gdje su nove prilike.