Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do karijere u DevOpsu!
Izvor: A1 Adria League

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do karijere u DevOpsu!

Gaming i esportska industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Konferencija Beyond Esports, ekskluzivan boutique event u organizaciji poznate hrvatske esport agencije Good Game Global, dobiva svoje treće izdanje. Cilj im je približiti esport teme kroz iskustvo i praktične primjere profesionalaca i brendova koji su prepoznali neiskorišteni potencijal esportske publike.

Ovaj cjelodnevni događaj sastavljen je od nekoliko zanimljivih panela i predavanja, a mi smo ususret eventu za razgovor uhvatili jedno od većih imena domaćeg esporta – Leonarda Bujasa, DevOps inženjera i osnivača jedne od najpoznatijih esport organizacija u regiji – Esport Adria. U nastavku saznajte više o njegovim gejmerskim i inženjerskim počecima, stanju esporta u Hrvatskoj i što je sve Esport Adria postigla u 15 godina.

Tranzicija iz programera u sistem administratora definitivno je došla iz smjera esporta

Leonardo je u esport zajednici poznat i kao Flegma.

Kako je počela tvoja esport priča, a kako programerska?

Casual igranje u igraonici s frendovima sam prvi put otkrio nakon školskog natjecanja u četvrtom razredu osnovne škole kada smo vidjeli kako je zabavno u stvarnom vremenu napucavati se i nadmudrivati u igrama kao što su Duke Nukem 3D i Warcraft II, itd. Izlaskom Half-Lifea, a onda i modifikacije zvane Counter-Strike, priča se intenzivirala te se igralo gotovo svakodnevno. Stvarali su se prvi timovi (tzv. ,”klanovi”), što je bila uvertira za ozbiljniju esport priču, koja je započela mojim odlaskom na fakultet negdje 2005. godine.

Ubrzo se pokazalo da sve više i više igrača postoji u državi te da sam, kao igrač, dovoljno loš da se natječem, ali dovoljno dobar da postanem izbornik Hrvatske reprezentacije i organizator malih turnira i kupova na internetu. Radom na tim kupovima shvatio sam da postoji ogroman potencijal u tome te smo jako brzo postali organizacija, a od prije par godina i tvrtka.

Slično kao i s esportom, u programerske vode sam krenuo već na ranim godinama fakulteta pa, iako sam studirao elektrotehniku, nikada nisam završio “u struci” nego sam počeo programirati jednostavnije aplikacije i web stranice, a nakon tog i baviti se sistemskom administracijom i arhitekturom kompleksnijih sustava.

Možeš li naći poveznicu kako je tvoj rad u esportu utjecao na tebe kao programera i obrnuto?

Sama tranzicija iz programera u sistem administratora definitivno je došla iz smjera esporta, odnosno kako na turnirima tada u Hrvatskoj nismo imali nikog tko je znao instalirati i upravljati Linux serverima, to sam u jednom trenu postao ja.

Volio sam i mrežu, slaganje računala i slično, pa me to usmjerilo i u poslovnom svijetu. S druge strane, radeći u tvrtki, u timu s mnogo različitih osoba i karaktera, naučio sam kako slušati i biti vođa određenog tima ljudi. 

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

“Zdrava konkurencija nije najveće igrače posvađala, već zbližila”

Kako bi opisao trenutno stanje esporta u Hrvatskoj? Što je dobro, a na čemu bi još trebali raditi?

Mislim da još dosta kaskamo za regijom, a pogotovo i za drugim državama izvan regije. Vidi se to i na rezultatima timova i igrača, a ako usporedimo i same turnire – nagradne fondove, razinu organizacije, arene u kojima se održavaju, produkciju eventova – vidimo da postoji još puno prostora za napredak.

Dobra stvar je što još uvijek postoji nekolicina ljudi koji su spremni ulagati svoje vrijeme i novac da bi se održala nekakva razina i napravio napredak. Još više me veseli i smatram da je dobro što unatoč malom tržištu, ta minimalna zdrava konkurencija nije najveće igrače posvađala, već zbližila da rade prema zajedničkom cilju.

Veliki primjer ,”zdrave konkurencije” je Good Game Global i Esport Adria koji na gotovo svim projektima zajedno ulažu trud da projekti budu odrađeni u najboljem svjetlu. Definitivno bih volio vidjeti još više suradnji među igračima na ionako minijaturnom tržištu u razvoju.

Na 3. izdanju Beyond Esports konferencije s Nikolom Stolnikom iz Good Game Globala i Nikijem Mamićem iz Hall of Gamea, Leonardo će pričati o lošim i dobrim stvarima i iskustvima koje su tijekom godina rada u esportu primijetili i stekli.

Kako si zadovoljan svime što je Esport Adrija postigla i možeš li istaknuti s čime se najviše ponosiš?

Najveće mi je zadovoljstvo zajedništvo koje imamo kao tim, kao tvrtka. Većina nas je počela dovoljno rano da smo naučili raditi u lošim i dobrim uvjetima i sve nas gura taj zajednički cilj, da rastemo i radimo stvari sve bolje.

Rekao bih da smo prije svega bili dobri prijatelji i kolege koji su razvili tvrtku koja sada radi jednu od najvećih esport liga u regiji – A1 Adria Ligu.

To je jedna od velikih stvari koje smo postigli zajedno, a kroz zadnjih petnaestak godina rada mislim da smo imali i puno više manjih dobrih stvari koje su motivirale i usmjerile i druge da rade na poboljšanjima prijenosa uživo, turnira i slično (npr. custom HUD za CS, animirani overlayevi, replay funkcionalnost, itd.).

U budućnosti, kao i do sada, planiramo dodatno razvijati tzv. grassroots esports aktivnosti i definitivno još više turnira gdje bi se mogla stvoriti što veća kompetitivna scena.

O čemu ćeš govoriti na konferenciji Beyond Esports?

Na Beyond Esports konferenciju ovoga puta dolazim u ulozi vlasnika Esport Adrije, a skupa s Nikolom Stolnikom iz Good Game Globala i Nikijem Mamićem iz Hall of Gamea ću pričati o lošim i dobrim stvarima i iskustvima koje smo tijekom godina rada u esportu primijetili i stekli. Imam osjećaj da će to biti zanimljiv panel koji će se nastaviti i na after partyju same konferencije. 

Beyond Esports Conference 2024. održat će se na Sveučilištu Algebra, u utorak 4. lipnja s početkom od 9 sati. Ulaznice su u prodaji i možete ih pronaći putem Entrio.hr ili putem linka koji se nalazi na službenoj web stranici konferencije!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.