U ICT-u nema mjesta za podjelu na ‘muškarce i žene’ – znanje je jedino bitno

Tema o ženama u ICT-u često se pretvori u statistiku o postotku ili njihovim plaćama u ovoj industriji. Međutim, na panelu o ovoj tematici koji je održan u petak u sklopu Leap Summita cilj je bio govoriti o stvarnim primjerima koji djevojke mogu inspirirati za karijeru u ICT-u više od bilo kakvih brojeva. Na panelu, koji je vodila Netokracijina Mia Biberović, sudjelovale su Ivana Matić (Women in Adria), Mirela Senica (IBM), Anđelka Strajher (Megatrend Poslovna Rješenja), Nina Šindija (Microsoft Hrvatska), Anita Cvetić Oreščanin (Poslovna inteligencija) i Vedrana Miholić (CROZ).

Odgovarajući na pitanje je li IT i dalje muški svijet, Vedrana Miholić je istaknula kako je sedamdesetih i osamdesetih godina informatika u Hrvatskoj ravnopravno pripadala muškarcima i ženama, ali i kako je Hrvatska dobar primjer jer ovdje ima značajan broj uspješnih žena, kako u poduzetništvu, tako i tehničkim zanimanjima.

Smatram da je nama ženama u ICT-u stvarno prekrasno, da se možemo lako probiti kad nađemo svoju nišu te da smo dobrodošle u ovu industriju. Također, to je i primjer koliko je IT, kao mlada grana, fleksibilan i spreman izaći iz okvira.

Kad je riječ o poticanju ravnopravnosti žena u različitim zanimanja, uključujući i ona tehnička, često se spominju kvote. Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije naglasila je kako postotak žena u njenoj tvrtki prelazi polovicu, unatoč tome što nikada nisu imali kvote.

Zapošljavamo temeljem znanja, jer smatramo da ne možeš prosperirati ako nisi obrazovan, spreman učiti i otvoren promjenama. Želja za učenjem čini vas boljim osobama i poželjnijima na tržištu rada.

Jedino je važno hoće li netko učiti ili ne

Nina Šindija rekla je kako u Microsoftu Hrvatska radi 43 posto žena te kako nizom inicijativa potiču mlade za tehničke fakultete i cjeloživotno učenje. Kad je riječ o startupima istaknula je odlične primjere poput Josipe Majić i Urške Sršen, no da, nažalost, i dalje na startup natjecanjima prevladavaju muškarci. Govoreći o mogućim razlozima zašto je tome tako, podsjetila je i na jedno istraživanje koje je pokazalo kako 97 posto roditelja ne bi usmjerilo kćeri prema IT-u, iako je 39 posto djevojčica reklo kako bi se odlučilo za tehnička zanimanja.

Vezano za omjer muškaraca i žena na tehničkim fakultetima, Anđelka Strajher se prisjetila svog studiranja te kako je FER inicijalno bio projektiran bez WC-a za žene.

Nisam smatrala da idem u mušku školu niti muški fakultet, ali svi oko nas su to tako shvaćali. Ne vjerujem u podjele po bilo kakvim kategorijama, ljudi ili znaju ili ne znaju – ili hoće učiti ili neće.

Djevojke iz publike najviše je zanimalo što mogu napraviti ako ih zanima IT, ali nemaju tehničko obrazovanje. Panelistice su istaknule kako postoji cijeli niz karijera u ICT-u koje ne podrazumijevaju tehničko obrazovanje, ali su savjetovale ulaganje sebe i edukaciju, primjerice korištenje raznih online tečajeva, jer iako za sve poslove nije nužno dubinsko poznavanje ICT, nužno je njegovo razumijevanje.

Jedno od pitanja na panelu bilo je i kako općenito privući mlade na tehničke fakultete za što je nužna preduvjet promjena u obrazovnom sustavu. Vedrana Miholić, kao ambasadorica inicijative eSkills for Jobs, ali i savjetnica na novi nastavni program iz informatike, o čemu je Netokracija već pisala, rekla je kako postoji zaista ogroman trud koji polaže privatni i civilni sektor da promjene u obrazovnom sustavu krenu već u rujnu, od nove školske godine. Dodala je kako je ministarstvo raspisalo natječaj za 60 škola koje se trebaju javiti ne bi li sudjelovale u pilot projektu, a trenutačno se traže škole i nastavnici koji će to prihvatiti.

Novi je kurikulum orijentiran na ishode. Nastavnici dobivaju odgovornost, ali i priliku da pokažu kreativnost i znanje. Osobno smatram da nikada problem neće biti sama računala i druga oprema jer će se naći načina da se osiguraju.

A poruka za kraj?

Gošće panela okupljenima su poručile da čak i ako se susretnu s predrasudama i lošim situacijama, to shvate kao priliku za učenje, a Ivana Matić je istaknula važnost networkinga i samoprezentacije. Nina Šindija je naglasila:

Najgora je stvar percipirati da mi nešto nije uspjelo jer sam žena. To si izbacite iz glave. Sve se može.

Odličan savjet okupljenima dala je i Anita Cvetić Oreščanin:

Kad dobijte priliku, nemojte filozofirati, analizirati i postavljati pitanja ‘Mogu li ja to?’ Nema dramaturgije, prihvatite priliku i nemojte se bojati i pogriješiti.