LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

U razdoblju prvog vala hrvatskih startupa, za early stage investicije, jedina opcija bila je osloniti se na inozemne fondove koji su pokrivali širu regiju. Danas pak imamo VC fondove koji su nam još bliži i fokusiraniji na hrvatske startupe. Međutim, neupitno je da nakon izvrsne 2020. za hrvatsku tehnološku scenu, i drugi pomno promatraju domaći ekosustav.

Jedan od njih će sigurno biti i bugarski LAUNCHub.

Prošli tjedan ovaj VC fond obznanio je da su zaključili prvu rundu novog fonda od 44 milijuna eura, a koji bi mogao doseći i ukupan iznos od 70 milijuna eura. Veći dio tog novca pristiže iz Europskog investicijskog fonda, korporacija i nekoliko bugarskih tehnoloških osnivača i investitora. Vjerojatno je da će se drugi dio runde za LAUNCHub zaključiti u drugom kvartalu 2021.

Već je prošlo više od 6 godina otkada je LAUNCHub uložio u neki hrvatski startup, zato smo iskoristili priliku razgovarati s LAUNCHubovom partnericom Mirelom Yordanovom o tome kakvi nas izgledi čekaju s novim fondom novca.

SaaS, fintech, proptech, AI…

U sljedeće 4 godine LAUNCHub će investirati u 25 startupa. Odabrani će moći osigurati početne investicije između 500 tisuća i 2 milijuna eura, a drugi dio iznosa fonda će se ostaviti za rezerve za sljedeće investicijske runde za najbolje kandidate u portfelju.

LAUNCHub će se najviše usmjeriti na startupe, odnosno osnivače, s područja Južno-istočne Europe i šire CEE regije. Posebno one koji se bave sve popularnijim novim tehnologijama, objašnjava Mirela:

Tražimo perspektivne poduzetnike koji grade tvrtke u vertikalama kao što su B2B SaaS poslovanja, fintech, proptech, big data, AI, marketplaces i startupi koji su se fokusirali na nišu digitalizacije u zdravstvu. Fond će također aktivno ulagati u prostor Web 3.0/Blockchain gdje njegovi prvi uspješni poslovi datiraju još u 2014. godinu – rane dane ovog novonastalog sektora.

S velikim razlogom se usmjeravaju u ta područja, od kojih se očekuje siguran daljnji rast. Fintech, koji iako su neki predviđali da će biti balon koji će svaki čas puknuti i dalje pouzdano raste s obzirom na okolnosti koje je donijela pandemija. Proptech o kojem smo već imali priliku pisati je nedovoljno istraženo područje koje se nalazi na prekretnici onoga što je prolazio fintech – okovi trome industrije još ga drže, ali i to pomalo puca kako u igru ulaze novi igrači.

Kretanja u ovim vertikalama prisutna su i na hrvatskom tržištu, da li kroz marketplace poput Codemapa, agenciju kao što je Flow and Form ili SaaS poput TalentLyfta. Što nam je dobar indikator da će LAUNCHub imati što tražiti u Hrvatskoj. A i planiraju…

“Tražimo hrvatske osnivače s globalnim ambicijama”

LAUNCHub je zadnji put u hrvatske startupe ulagao prije nekih 7-8 godina, prvo u Cinematic, a zatim u Greenpie i Orioly.

U početku, u fokusu LAUNCHuba bila je Bugarska, naravno. Kasnije se fokus proširio i na Rumunjsku, gdje je uspjeh jednoroga UIPatha postavio dobar primjer za druga rumunjska poslovanja, ističe Mirela. Spominjući i hrvatski Infobip i druge uspjehe hrvatskih tehnoloških tvrtki koji su obilježili 2020. na našem tržištu, zanimalo me i koliko je to utjecalo na njihovu perspektivu o ulaganju u hrvatske startupe.

LAUNCHubov su-osnivač Todor Breshkov istaknuo je kako su zapadni investitori u potrazi za novim jednorogom uočili brzi rast Srednje i Istočne Europe te da regija ima velik neiskorišten potencijal. Taj potencijal se posebno razvija zadnjih godina kako slušamo sve više uspješnih lokalnih priča koje su utabanale put novoj generaciji tehnoloških osnivača u regiji, zaključuje.

Mirela mi kaže kako su s prethodnim fondom pratili mnoge prilike iz Hrvatske, ali nažalost nisu našli pravi fit. Ipak, dodaje kako se nada da će neki od sljedećih startupa biti upravo iz Hrvatske.

Tako mi objašnjava kako se LAUNCHub posebno fokusira na poslovanja koja su skalabilna, a koja su uhvatila dobar zalet u početku na krilima svojih strastvenih osnivača. Drugi uvjet je da su osnivači s područja SEE odnosno šire CEE regije. Ako ste osnivač koji odgovara tim kriterijima, Mirela poziva da im se obratite putem ove forme – aktivno se sastaju s osnivačima.

Ako ste možda i hrvatski osnivač sa sjedištem izvan Hrvatske, dodaje, ne ustručavajte im se obratiti. Uostalom, jedan od uspješnijih startupa u LAUNCHubovom portfelju jest Gtmhub, hrvatskog suosnivača Ivana Osmaka, sa sjedištem u Bugarskoj, a koji je u Seriji B osigurao investiciju od 30 milijuna eura.

Tko su prvi sretnici iz regije?

Dio LAUNCHubovih startupa u portfelju.

Neki od takvih su već i odabrani. Prva tri startupa koji su podržani direktno iz novog fonda dolaze iz različitih dijelova Europe.

Kako saznajem od Mirele, posebno su ponosni na zadnju investiciju u rumunjski FintechOS, inače middleware specijaliziran za automatizaciju i digitalne inovacije banaka i osiguravateljskih kuća. Njega prati Giraffe360, latvijskog osnivača smještenog u Londonu, proizvodni startup čija je robotska kamera namijenjena automatizaciji u industriji nekretnina. LAUNCHub je u njih investirao s engleskim Hoxton Ventureom i francuskim HCVC-om. A uz grčki Metavallon VC su investirali i u grčki startup Ferryhopper, platformu za prodaju trajektnih karata na području južne Europe.

Provjerimo li s kim je LAUNCHub poveo investicije u spomenute startupe u Europi, možda nije uzaludno se ponadati da ćemo vidjeti i značajnije zajedničke investicije u hrvatske startupe s nekima od već situiranih fondova u regiji.

Ima li mjesta za sve?

Za kraj, upitala sam i Lyubena Belova, managing partnera u LAUNCHubu koji je svojevremeno pratio hrvatsku scenu i prije mnogo godina, čega bi htjeli vidjeti više među hrvatskim osnivačima i startupima u razvoju, on ističe:

Voljeli bismo vidjeti više ambicija, a ono što tražimo od osnivača je težnja ka međunarodnom razvoju i stvaranju tvrtke koja se može natjecati na globalnoj razini.

Ovaj put im je fokus puno širi od Bugarske te planiraju pretražiti regiju Jugoistočne, Srednje i Istočne Europe te pažljivo promatrati dinamiku svakog lokalnog ekosustava, Lyuben ističe kako im je u geografskom smislu cilj da uvijek budu tamo gdje scena “žari i pali”.

Mia Biberović

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis M

    Denis M

    21. 01. 2021. u 11:48 am Odgovori

    Nakon 20 godina (ne)pokušaja neka netko konačno počne investirati u hrvatske startupe. Ili moramo čekati još 20 godina, a naši startupi i dalje se potucati po svijetu kao i naši gastarbajteri, tražeći kapital.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Društvene mreže

Kako zaštititi Facebook stranice, račune i Instagram profile da ih se ne dočepaju prevaranti?

Ella Dvornik ostala je bez Facebook profila, Marina Mamić bez stranice, a Chiarin tanjurić bez sadržaja na Instagramu.

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?