Ladies of New Business: Izazovi i prilike majčinstva u digitalnom dobu

Osobno nemam iskustva s roditeljstvom, ali uz pomoć ljudi oko mene dobro znam koliko je teško žonglirati poslom i privatnim životom, a u isto vrijeme razmišljati o napretku, razvoju ili nedajbože upravljanju tvrtkom. Upravo o ovim izazovima, ali i mogućim prilikama koje mogu takvi izazovi iznjedriti, govorilo se na jučerašnjem izdanju konferencije Ladies of New Business: Moms (and Dads) edition, održanoj u AlgebraLAB-u, a koja se ovaj puta fokusirala na majke i očeve u digitalno-tehnološkoj industriji.

A kada su u pitanju žene u ICT-ju u Hrvatskoj, njihov broj je i dalje vrlo nizak – trenutno u ovoj izuzetno brzorastućoj industriji radi samo oko 16% žena, napomenula je na početku Marija Jakeljić, direktorica odjela brend i marketinških komunikacija u A1. Srećom, ima iznimki u mnogim tvrtkama pa tako i u A1 gdje na rukovodećim pozicijama ima 40% žena. Upravo su nam se jučer neke od uspješnih mama i poduzetnica pridružile na panel raspravama o tome kako uskladiti majčinstvo i posao, gdje naći inspiraciju i motivaciju u tim izazovima – pa čak i za poduzetništvo, ali i kako nastaviti ulagati u svoju karijeru nakon porodiljnog i roditeljskog dopusta.

Preživjeti rane dane majčinstva i ostati u tijeku

S obzirom na to da je riječ o industriji koju prate dinamične i brze promjene, ženama koje u njoj rade, odlazak na porodiljni dopust dodatno je izazovan. Dok nisu prisutne na poslu, majkama postaje iznimno bitna podrška bližnjih, kao i pomoć raznih zajednica i grupa, benefiti i drugi uvjeti na poslu te digitalni alati koji bi im olakšali komunikaciju s kolegama, informiranje o novostima u tvrtki i industriji.

Detalje o korištenju digitalnih alata koji bi pomogli majkama predstavila je Marijana Plovanić iz Hendala prema kvalitativnom istraživanju koje su proveli kroz dubinske intervjue sa šest majki. Kako su otkrili, sve su ispitanice na porodiljnom i dalje preferirale biti upućene u osnovna zbivanja u tvrtki dok nisu na poslu. Stoga, tijekom i nakon trudnoće nastoje komunicirati s kolegama i kolegicama iz tvrtke. Pritom koriste alate poput Skypea, Slacka ili nekih od mnogih drugih chat alata.

S poslovne strane, mame su u prvom dijelu rodiljnog dopusta, prije rođenja djeteta, još uvijek dosta aktivne u informiranju o novostima iz tvrtke, no informiranje o novostima u industriji u tom periodu je dosta rjeđe, s obzirom na to da su fokusirane na pripreme za doček djeteta pa najviše istražuju sadržaje vezane uz roditeljstvo. Upravo u tom periodu uskaču drugi “digitalni alati” ilitiga digitalne zajednice.

Mameće grupe koje život znače

Kada majke ne koriste chat aplikacije kako bi ostale u tijeku s informacijama unutar tvrtke, gotovo su sigurno dio barem jedne od mnogo internetskih zajednica majki, posebice grupa na Facebooku kojih ima svih vrsta i namjena. Upravo se o ovim zajednicama govorilo na prvom panelu dana na kojem su sudjelovale Sonja Švajhler s portala Supermame.hr, Sandra Simonović iz Nosi.me, Mirela Blažanović iz udruge RODA, a čiju je raspravu moderirala Netokracijina Mia Biberović.

Sve se panelistice slažu kako su se s ovim zajednicama prvi puta upoznale kada su i same u njima potraživale savjete u trudnoći ili ranom majčinstvu, a potom je interes prerastao u stalno moderiranje nekih od grupa kao što je to slučaj sa Sandrom i Mirelom, ili razvojem zajednice na neki drugi način kao što je učinila Sonja s portalom Supermame.hr.

Činjenica jest da je dosta roditelja neupućeno kada dobiju svoju prvu prinovu. Zajednice roditelja mogu biti prva pomoć u nedoumicama s obzirom na to da je gotovo svaki problem koji imaju vrlo vjerojatno proživio i netko od 30 tisuća ljudi u grupi. Ipak, veći problem od prvih mjeseci roditeljstva znaju nekada biti i majke koje su, kako kaže Sandra, same sebi protivnice. Žene se često, kaže, natječu u tome tko je bolja majka i samim time se često zna stvarati negativna energija u grupama i zajednicama koje nisu dobro moderirane. Upravo zbog toga su grupe i zajednice roditelja neke od najstrože moderiranih grupa na koje možete naići.

Mirela pojašnjava takvu strogoću time da se nekada zaista može raditi o životu djeteta, a moderatori grupa jednostavno ne mogu prepustiti “digitalnom selu” da izbaci svu silu neprovjerenih savjeta gdje majka ne može na vrijeme naći pravu i jasnu informaciju. To će uvijek brže, jasnije i točnije odraditi oni koji su za to obučeni, ističe Mirela dodajući kako su sve moderatorice na RODA grupi prošle ekstenzivnu obuku upravo iz ovog razloga. Ako strogoća i ozbiljno moderiranje može spasiti nečiji život – tako i treba biti, zaključuje.

(Poduzetnička) snaga u majčinstvu

Razgovor “jedan na jedan” odnosno fireside chat bio je rezerviran za Idu Prester i istinsku super mamu Irenu Orlović iza koje stoji uspješna izdavačka kuća i aplikacija koja je pomogla mnogima. Irena je svoje majčinstvo započela u dvadesetim godinama i od samog početka imala je mnogo problema kako pomoći svojoj kćerki koja je imala poteškoće u razvoju. Odlučila je stoga preuzeti stvari u svoje ruke i sama istražiti literaturu, konzultirati se s liječnicima i otkriti kako olakšati i drugima u njezinoj situaciji.

Rješenje je došlo u osnivanju vlastite izdavačke kuće Harfa koja surađuje s roditeljima, terapeutima i psiholozima u izdavanju knjiga koje se bave problemima o kojima se ne priča previše u društvu. Ovim projektom Irena je svoje iskustvo prenijela i onima čija djeca nemaju poteškoće i koji zaista mogu imati koristi od literature koju Harfa nudi.

Panelistice drugog panela svoje karijere u poslovanju započele su majčinstvom, odnosno upravo je majčinstvo bilo inspiracija za pokretanje vlastitog posla koji je kasnije postao i njihov glavni karijerni put. Moderatorica Marija Mažar sa Stilueta.net portala, Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija i trgovine Ne.Ne.Ne, Nika Valentić iz Sweet Beat Designa, Martina Friganović s portala Supermame.hr i Lidija Tomas Matijević iz Lili Halo Decorationa razgovarale su o tome kako pokrenuti i voditi posao uz malo dijete, te kako trudnoća može biti prekretnica ne samo u privatnom, već i poslovnom životu.

Upravo je roditeljstvo inspiriralo panelistice na kreiranje odjeće, uređenje dječjih soba i otvaranje vlastitog portala orijentiranog upravo na majke. Ipak, žongliranje posla i roditeljstva može biti izuzetno naporno, a panelistice se slažu kako je vrlo važno da i dijete kao i roditelji ima vremena za sebe. Ipak, to ne znači da ne postoji grižnja savjesti kada majke rade nešto drugo, ali svaka od panelistica ovom je problemu doskočila na svoj vlastiti način.

Manuela je dodala kako je u razgovorima s drugim zaposlenicama Komunikacijskog laboratorija vrlo otvorena kada je riječ o porodiljnom dopustu. Savjetuje da se nipošto ne treba forsirati kako bi se vratilo s dopusta što je moguće prije, a čak i ako tijekom trudnoće majke otkriju da im je želja raditi nešto potpuno drugo, i to je zaista u redu. Ipak, na koncu panela, Lidija Tomas Matijević je zaključila kako je ulazak u posao vrlo riskantan i treba biti vrlo ozbiljan i oprezan, jer koliko god mi radili srcem i dalje postoje stvari koje se mogu dogoditi izvan naše kontrole. Jasno, ne treba se bojati, ali treba biti svjestan situacije na tržištu, dodaje.

Dijete je tu, a sad povratak na posao…

Kada je riječ o vraćanju na posao nakon porodiljnog ili roditeljskog dopusta, svaki roditelj ima svoju idealnu formulu. Upravo se o njima govorilo na posljednjem panelu večeri koji je moderirala Netokracijina Tena Šojer, a na kojem su sudjelovale Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije, poduzetnica i YouTuberica Ivana Blažoti Mijoč, Dijana Kobas Dešković iz spona code i utemeljiteljica metode MAMFORCE te Ines Bezjak Kožnjak iz Algebre i Marija Jakeljić iz A1.

U svakoj je tvrtki proces porodiljnog dopusta drugačiji, a na panelu se najviše govorilo o tome koje mjere mogu najbolje olakšati roditeljima povratak na posao. Na žalost, teško je očekivati da će apsolutno svaki dio povratka biti baš onakav kako se očekivalo, ali za razvoj boljih mjera važna je i promjena mentaliteta unutar tvrtki. Hrvatska ima zapravo objektivno dosta dug porodiljni dopust, ali problemi nastaju kada nakon njega žene nemaju period tranzicije s većom mogućnosti rada od kuće.

Panelistice su se složile i kako je važno govoriti o stereotipima koji okružuju majčinstvo i percepciji toga da je rođenje djeteta nešto što unazađuje karijeru. Kraj konferencije obilježili su ozbiljni primjeri iz publike u kojima su poslodavci namjerno koristili sve što im je u moći kako bi žene nakon poroda “udaljili” iz tvrtke. Ovakvi problemi mogu biti tema i još jedne potpuno druge konferencije, a državne institucije tu moraju biti one koje će odraditi svoj dio posla, s naglaskom na pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova.

Ladies of New Business 2019. pokazuje kako je majčinstvo u digitalnoj industriji tema koja u isto vrijeme donosi velik optimizam i iskustva koja se pamte čitav život, ali je još uvijek i vrlo ozbiljna tema o mnoštvu izazova o kojima se zaista mora govoriti da bi se bilo što moglo promijeniti za ubuduće.