Ladies of New Business jučer su upoznale prvu damu Sjeverne Makedonije, Elizabetu Pendarovsku!

Posebno nas je oduševilo što je za vrijeme svog kratkog posjeta Hrvatskoj, Elizabeta Pendarovska u konačnici odabrala druženje Ladies of New Business meets First Lady u organizaciji Netokracije – i Lemaxa, domaćina.

S hrvatske strane, Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika predsjednika za ekonomiju istaknula je također koliko joj je drago što su odabrali upravo ovaj program. A cilj našeg druženja bio je prvu damu upoznati sa svim aktivnostima i temama kojima se inače bavimo u sklopu Ladies događaja te svih drugih inicijativa koje potiču i pomažu žene da razvijaju karijeru u IT industriji, kao što su ICT Supergirls i Women Techmakers programi.

S Netokracijinom Miom Biberović i Tenom Šojer te Natašom Kapov Kostovski, voditeljicom implementacije softvera u Lemaxu, to smo i uspjeli uz najbolje uzore iz industrije. Na panelu su nam se pridružile Urška Sršen, su-osnivačica Bellabeata, Anita Cvetić Oreščanin, su-osnivačica Poslovne inteligencije, Ana Petrović, voditeljica ljudskih resursa u Fiveu, Martina Grgić, su-osnivačica Smart Lumiesa te Tina Fišić, IT menadžerica u DotMetricsu i ambasadorica programa Women Techmakers za Hrvatsku.

Bitni su utjecaji od ranih nogu

Inače profesorica na Stomatološkom fakultetu na Sveučilištu u Skoplju, Elizabeta Pendarovska je odmah istaknula kako ju je u IT teme uvukao sin koji upravo planira upisati tehnički fakultet, a ima aspiracije baviti se kvantnim računalstvom. Ipak, svjesna je itekako činjenice da odabir tog puta nije tako jednostavan za djevojčice i mlade žene.

Nataša, uz Lemax, vodi i hrvatsku inačicu ICT Supergirls programa koji se bavi upravo tim situacijama. Naime, kako su otkrili u svom radu, djevojčice i dječaci u ranim godinama razvoja imaju jednaku zanimaciju za STEM predmete, no kako godine odmiču, zabilježeno je kako se ta zainteresiranost ne preslikava na odabir karijere u budućnosti. Nataša objašnjava:

Male su šanse da “gubimo” djevojke na STEM usmjerenjima jer odjednom izgube interes koji su imale odmalena. U razgovorima s djevojčicama i mladim ženama otkrili smo zapravo da je glavni “krivac” okolina, s komentarima: “a što ćeš ti s tim, bolje upiši ___” koja ih tako usmjerava u “ženska” zanimanja.

Možda je zgodan primjer tome doslovno suprotan scenarij o kojem smo imali priliku i pisati – Tara Oroz Rajaković, CTO Shoutema, upisala je FER upravo zbog poticaja svog oca.

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

“Za vrijeme faksa morala sam se dvostruko truditi dokazati se u odnosu na kolege…”

Očito je sad već kako događaji u ranim razdobljima djevojačkog života utječu na broj žena u tehnologiji. Iste “društvene sile” utječu i na poziciju žena u IT industriji, na one koje su ipak prošle tu stupicu utjecaja okoline i sada razvijaju IT karijeru. Njih su pak dugo vremena, diljem svih strana svijeta, pratile (a danas, iako u manjoj mjeri, još prate) nejednake plaće za isti posao i učinak, nemogućnost napredovanja i mala zastupljenost na menadžerskim pozicijama.

Netokracija je krajem 2019. provela istraživanje kako bi otkrila je li i koliko je ta nejednakost zbilja iskorijenjena. Pokazalo se kako je 25% žena u IT sektoru u Hrvatskoj bilo manje plaćeno od kolega na istim pozicijama, a 38% ih se osjećalo zakinutim za napredovanje u odnosu na muške kolege. Ne čudi onda što se i više od 40% žena u hrvatskom IT-ju osjeća se kao da se mora više dokazivati od muških kolega te da ih sami kolege ili nadređeni manje cijene. Ali najviše zabrinjavajuć jest podatak da je gotovo 50% ispitanica prijavilo kako su kolege ili nadređeni u nekom trenutku prešli granice profesionalne komunikacije.

Martina se tako prisjeća kako joj je bilo tijekom studija kada je bila jedna od 10% žena na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Morala se dvostruko truditi dokazati se: “Joj to mora da si pogodila”, bilo je komentara zločestih profesora, ali danas su se okolnosti dosta promijenila, zaključuje.

I u Silicijskoj dolini se dosta promijenila situacija, prisjeća se Urška. Kada su prvi put stupili u kontakt s investitorima i akceleratorima, najčešće su s druge strane stola bili muškarci. Danas je ipak nešto drugačija priča, primijetila je.

Unatoč svim pomacima još je teško naći kandidatkinje za IT pozicije

Jasno je, na svim tim stvarima moralo se raditi, proaktivno. Utjecati, ne samo na profesionalna, poslovna okruženja, već, kako smo vidjeli – i na okolinu, složila se i prva dama. Ipak, što se tiče broja žena u STEM-u, Hrvatska i regija su u prilično dobroj poziciji u odnosu na ostatak Europe i njezine visoko-razvijene države.

Elizabeta Pendarovska tako ističe kako u Sjevernoj Makedoniji u znanosti trenutno ima 65% žena! A na Netokraciji se isto možemo pohvaliti da unatoč tome što medijski pokrivamo dominantno mušku industriju, naše čitateljstvo čini 45% žena. Ipak, Ana Petrović koja je u Five stigla kada ih je bilo samo 50, a danas ih je peterostruko više, ističe koliko je unatoč svim pozitivnim promjenama teško naći kandidatkinje za IT pozicije. Ocrtava se to i u strukturi tvrtke. Danas u Fiveu radi 35% žena, od kojih ih je u dizajnu 60%, u projektnom menadžmentu 55%, ali u samom programiranju samo njih 14%!

Dobru vijest u prenošenju vlastitih brojki donijela je Anita Cvetić Oreščanin, koja Poslovnu inteligenciju vodi s mužem Draženom Oreščaninom i prijateljicom Lidijom Karagom, a koja je otkrila kako im pristiže i treća kolegica na mjesto članice Uprave. S obzirom na prirodu posla business intelligencea, ali i na njihovo fokusirano vodstvo da to omoguće, u Poslovnoj danas unutar development timova omjer žena i muškaraca varira između 48% i 52%.

Vidljive promjene kroz inicijative

Zadnje, ali ne i posljednje inicijative kojih se važno spomenuti s ovog druženja su Mentoring Byte i Googleov program Women Techmakers.

Iako se inače program WT pokreće na razini gradova, Tina je zbog specifičnosti regije, dobila čitavu Hrvatsku. Od tog trenutka na našem području ne staju pripremati panele, radionice i mentorske programe, a u zadnjem periodu svoje napore su posebno usmjerili na psihološke tematike, a prva tema tih događanja ove godine bio je imposter syndrom, koji je dočekao izvrstan odaziv. Odlična inspiracija u svemu tome je i sama Tina koja, iako je završila grafički dizajn, upornim savladavanjem i prevođenjem developerskih potreba, uspjela je od podrške doći do menadžerske pozicije.

Odvažiti se na te iskorake dok se nosite s različitim pritiscima na karijerom putu nije lako. Mentorski programi su se tu ispostavili kao najefikasnija pomoć. Spomenuti Mentoring Byte, program mentoriranja za ljude u tehnološkoj industriji, kojeg vodi Nataša s još nekolicinom uzoritih kolegica iz IT-ja, pokazao je izvrsne rezultate. Iako su se na početku bojali da će biti previše volontera koji žele mentoriranje, a premalo mentora, njihov omjer se kreće oko 50:50 čitavo vrijeme, a sve je više onih koji žele dijeliti znanje!

Svi ovi programi izvrstan su pokazatelj kako je dovoljno samo malo truda da se stvari pokrenu, istaknula je Nataša dodajući kako su oba projekta koje vodi jeftini i lako ih je pokrenuti, a imaju veliku vrijednost u zajednici. S tim na umu, ono što je na kraju rezoniralo među svim sudionicama druženja jest i Anitina izjava da ne trebamo imati velike iluzije da ćemo mijenjati svijet, već da utječemo na promjene u svojim malim dvorištima.

Upravo su zato tu inicijative poput ICT Supergirlsa, Women Techmakersa, Mentoring Bytea i Ladies of New Business događanja, a za koje je Elizabeta na kraju izrazila velike pohvale i iskrenu želju da se pokretačice s njom povežu kako bi iste ili slične inicijative možda zaživjele uskoro i u Sjevernoj Makedoniji. Bolji zaključak druženja nismo mogli ni poželjeti!