Ladies of New Business jučer su upoznale prvu damu Sjeverne Makedonije, Elizabetu Pendarovsku!
Foto: Ines Rudan, Lemax

Ladies of New Business jučer su upoznale prvu damu Sjeverne Makedonije, Elizabetu Pendarovsku!

Iako smo znali da se zbog protokola naš susret možda neće moći održati, kada smo saznali za priliku i volju prve dame Sjeverne Makedonije da upozna žene iz hrvatske IT industrije, rekli smo: Idemo! Evo o čemu se pričalo.

Posebno nas je oduševilo što je za vrijeme svog kratkog posjeta Hrvatskoj, Elizabeta Pendarovska u konačnici odabrala druženje Ladies of New Business meets First Lady u organizaciji Netokracije – i Lemaxa, domaćina.

S hrvatske strane, Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika predsjednika za ekonomiju istaknula je također koliko joj je drago što su odabrali upravo ovaj program. A cilj našeg druženja bio je prvu damu upoznati sa svim aktivnostima i temama kojima se inače bavimo u sklopu Ladies događaja te svih drugih inicijativa koje potiču i pomažu žene da razvijaju karijeru u IT industriji, kao što su ICT Supergirls i Women Techmakers programi.

S Netokracijinom Miom Biberović i Tenom Šojer te Natašom Kapov Kostovski, voditeljicom implementacije softvera u Lemaxu, to smo i uspjeli uz najbolje uzore iz industrije. Na panelu su nam se pridružile Urška Sršen, su-osnivačica Bellabeata, Anita Cvetić Oreščanin, su-osnivačica Poslovne inteligencije, Ana Petrović, voditeljica ljudskih resursa u Fiveu, Martina Grgić, su-osnivačica Smart Lumiesa te Tina Fišić, IT menadžerica u DotMetricsu i ambasadorica programa Women Techmakers za Hrvatsku.

Foto: Ines Rudan, Lemax

Bitni su utjecaji od ranih nogu

Inače profesorica na Stomatološkom fakultetu na Sveučilištu u Skoplju, Elizabeta Pendarovska je odmah istaknula kako ju je u IT teme uvukao sin koji upravo planira upisati tehnički fakultet, a ima aspiracije baviti se kvantnim računalstvom. Ipak, svjesna je itekako činjenice da odabir tog puta nije tako jednostavan za djevojčice i mlade žene.

Nataša, uz Lemax, vodi i hrvatsku inačicu ICT Supergirls programa koji se bavi upravo tim situacijama. Naime, kako su otkrili u svom radu, djevojčice i dječaci u ranim godinama razvoja imaju jednaku zanimaciju za STEM predmete, no kako godine odmiču, zabilježeno je kako se ta zainteresiranost ne preslikava na odabir karijere u budućnosti. Nataša objašnjava:

Male su šanse da “gubimo” djevojke na STEM usmjerenjima jer odjednom izgube interes koji su imale odmalena. U razgovorima s djevojčicama i mladim ženama otkrili smo zapravo da je glavni “krivac” okolina, s komentarima: “a što ćeš ti s tim, bolje upiši ___” koja ih tako usmjerava u “ženska” zanimanja.

Možda je zgodan primjer tome doslovno suprotan scenarij o kojem smo imali priliku i pisati – Tara Oroz Rajaković, CTO Shoutema, upisala je FER upravo zbog poticaja svog oca.

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

“Za vrijeme faksa morala sam se dvostruko truditi dokazati se u odnosu na kolege…”

Očito je sad već kako događaji u ranim razdobljima djevojačkog života utječu na broj žena u tehnologiji. Iste “društvene sile” utječu i na poziciju žena u IT industriji, na one koje su ipak prošle tu stupicu utjecaja okoline i sada razvijaju IT karijeru. Njih su pak dugo vremena, diljem svih strana svijeta, pratile (a danas, iako u manjoj mjeri, još prate) nejednake plaće za isti posao i učinak, nemogućnost napredovanja i mala zastupljenost na menadžerskim pozicijama.

Netokracija je krajem 2019. provela istraživanje kako bi otkrila je li i koliko je ta nejednakost zbilja iskorijenjena. Pokazalo se kako je 25% žena u IT sektoru u Hrvatskoj bilo manje plaćeno od kolega na istim pozicijama, a 38% ih se osjećalo zakinutim za napredovanje u odnosu na muške kolege. Ne čudi onda što se i više od 40% žena u hrvatskom IT-ju osjeća se kao da se mora više dokazivati od muških kolega te da ih sami kolege ili nadređeni manje cijene. Ali najviše zabrinjavajuć jest podatak da je gotovo 50% ispitanica prijavilo kako su kolege ili nadređeni u nekom trenutku prešli granice profesionalne komunikacije.

Martina se tako prisjeća kako joj je bilo tijekom studija kada je bila jedna od 10% žena na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Morala se dvostruko truditi dokazati se: “Joj to mora da si pogodila”, bilo je komentara zločestih profesora, ali danas su se okolnosti dosta promijenila, zaključuje.

I u Silicijskoj dolini se dosta promijenila situacija, prisjeća se Urška. Kada su prvi put stupili u kontakt s investitorima i akceleratorima, najčešće su s druge strane stola bili muškarci. Danas je ipak nešto drugačija priča, primijetila je.

Foto: Lea Kosović

Unatoč svim pomacima još je teško naći kandidatkinje za IT pozicije

Jasno je, na svim tim stvarima moralo se raditi, proaktivno. Utjecati, ne samo na profesionalna, poslovna okruženja, već, kako smo vidjeli – i na okolinu, složila se i prva dama. Ipak, što se tiče broja žena u STEM-u, Hrvatska i regija su u prilično dobroj poziciji u odnosu na ostatak Europe i njezine visoko-razvijene države.

Elizabeta Pendarovska tako ističe kako u Sjevernoj Makedoniji u znanosti trenutno ima 65% žena! A na Netokraciji se isto možemo pohvaliti da unatoč tome što medijski pokrivamo dominantno mušku industriju, naše čitateljstvo čini 45% žena. Ipak, Ana Petrović koja je u Five stigla kada ih je bilo samo 50, a danas ih je peterostruko više, ističe koliko je unatoč svim pozitivnim promjenama teško naći kandidatkinje za IT pozicije. Ocrtava se to i u strukturi tvrtke. Danas u Fiveu radi 35% žena, od kojih ih je u dizajnu 60%, u projektnom menadžmentu 55%, ali u samom programiranju samo njih 14%!

Dobru vijest u prenošenju vlastitih brojki donijela je Anita Cvetić Oreščanin, koja Poslovnu inteligenciju vodi s mužem Draženom Oreščaninom i prijateljicom Lidijom Karagom, a koja je otkrila kako im pristiže i treća kolegica na mjesto članice Uprave. S obzirom na prirodu posla business intelligencea, ali i na njihovo fokusirano vodstvo da to omoguće, u Poslovnoj danas unutar development timova omjer žena i muškaraca varira između 48% i 52%.

Vidljive promjene kroz inicijative

Foto: Ines Rudan, Lemax

Zadnje, ali ne i posljednje inicijative kojih se važno spomenuti s ovog druženja su Mentoring Byte i Googleov program Women Techmakers.

Iako se inače program WT pokreće na razini gradova, Tina je zbog specifičnosti regije, dobila čitavu Hrvatsku. Od tog trenutka na našem području ne staju pripremati panele, radionice i mentorske programe, a u zadnjem periodu svoje napore su posebno usmjerili na psihološke tematike, a prva tema tih događanja ove godine bio je imposter syndrom, koji je dočekao izvrstan odaziv. Odlična inspiracija u svemu tome je i sama Tina koja, iako je završila grafički dizajn, upornim savladavanjem i prevođenjem developerskih potreba, uspjela je od podrške doći do menadžerske pozicije.

Odvažiti se na te iskorake dok se nosite s različitim pritiscima na karijerom putu nije lako. Mentorski programi su se tu ispostavili kao najefikasnija pomoć. Spomenuti Mentoring Byte, program mentoriranja za ljude u tehnološkoj industriji, kojeg vodi Nataša s još nekolicinom uzoritih kolegica iz IT-ja, pokazao je izvrsne rezultate. Iako su se na početku bojali da će biti previše volontera koji žele mentoriranje, a premalo mentora, njihov omjer se kreće oko 50:50 čitavo vrijeme, a sve je više onih koji žele dijeliti znanje!

Svi ovi programi izvrstan su pokazatelj kako je dovoljno samo malo truda da se stvari pokrenu, istaknula je Nataša dodajući kako su oba projekta koje vodi jeftini i lako ih je pokrenuti, a imaju veliku vrijednost u zajednici. S tim na umu, ono što je na kraju rezoniralo među svim sudionicama druženja jest i Anitina izjava da ne trebamo imati velike iluzije da ćemo mijenjati svijet, već da utječemo na promjene u svojim malim dvorištima.

Upravo su zato tu inicijative poput ICT Supergirlsa, Women Techmakersa, Mentoring Bytea i Ladies of New Business događanja, a za koje je Elizabeta na kraju izrazila velike pohvale i iskrenu želju da se pokretačice s njom povežu kako bi iste ili slične inicijative možda zaživjele uskoro i u Sjevernoj Makedoniji. Bolji zaključak druženja nismo mogli ni poželjeti!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Ako ti Radnička fronta hvali firmu, to je znak da s firmom nešto ne štima! - jedan je od komentara iz burne i zanimljive rasprave koju je u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed pokrenuo članak objavljen na web stranici Radničke fronte, a u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck.

Startupi i poslovanje

Vedran Tolić, Q agency: “Zajedno s klijentima radimo na strategiji treba li im određeni proizvod, a ne samo kako ćemo ga napraviti”

Kakve su poslovne strategije i mindset lansirale agenciju Q da od pozicije gdje su značajno usmjereni na turističke projekte dođu do medtecha i fintecha pa i novog konzultantskog tima te dva nova ureda u inozemstvu, otkrivamo u novoj epizodi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski AdScanner osigurao investiciju od 18 milijuna kuna uz South Central i J&T Ventures

Hrvatski AdScanner, startup posvećen razvoju data-driven sustava za optimizaciju TV oglasa, nastavlja rasti s novom investicijom. U razgovoru s Kristianom Ćurkovićem, Managing Partnerom i su-osnivačem, otkrivamo i koji su planovi za novu rundu.

Startupi i poslovanje

Dok vi druge stvarnosti zamišljate, oni ih žive u Delta Realityju – gdje game dev upoznaje klasičan IT

Delta Reality jedinstvena je tvrtka na hrvatskoj IT sceni. Njihova rješenja temelje se na tehnologijama i kreativnosti jednog game dev studija, dok se pristup projektima i zavidni radni uvjeti mjere s uspješnim IT agencijama. Stručnjaci koji tamo danas rade i sami dolaze iz obe strane industrije, kako rade i zašto biste im se i vi možda htjeli pridružiti - otkrivamo.

Društvene mreže

YouTube Shorts, hoće li novi alat hrvatskim YouTuberima zamijeniti TikTok i Instagram Reels?

Kratke video forme sve su popularnije pa ne čudi što je i YouTube, kako bi ostao u korak s TikTokom i Instagram Reelsima, pokrenuo novi alat.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Za svoj low-code alat, hrvatski startup SpectreXR osigurao 200.000 eura od Fil Rouge Capitala

SpectreXR bavi se razvojem softvera i aplikacija u industriji virtualne i mješovite stvarnosti, a posebno se fokusirao na razvoj jedinstvenog alata za Unity 3D platformu koji bi omogućio brži razvoj AR, VR ili MR aplikacija i rješenja.

Digitalni mediji

EU priprema 2 akta koji bi mogli promijeniti kako koristite digitalne platforme – privatno i poslovno

Došlo je vrijeme za ažuriranje starih direktiva koje već dugo nisu u skladu sa stanjem tržišta i potrebama građana. Zbog toga je Europska komisija predložila dva akta o kojima Europski parlament još raspravlja. Evo što se želi mijenjati i kako to može utjecati na građane, ali i tvrtke.