Kako nam se bliži Dan žena, 8. ožujka, sve se više govori o njihovom položaju u društvu iz različitih aspekata, a jedan od njih je sudjelovanje u tehnološkom sektoru gdje žene čine tek četvrtinu radne snage te su u prosjeku i manje plaćene. Postavlja se pitanje kako uključiti što više žena u industriju, ali i prevladati izazove s kojima se susreću u razvoju svoje digitalne karijere, od toga da se znaju izboriti za sebe unutar tvrtke, zatražiti povišicu ili uskladiti obitelj i karijeru.

Neke su to od tema koje smo obuhvatili na trećem izdanju događaja Ladies of New Business, koji, nakon ljubljanskog održanog ovaj četvrtak, iduću srijedu stiže i u Beograd.

Položaj žena u ICT-u je iznimno važan

Položaj žena u ICT-u iznimno je važan, međutim djevojke kada biraju zvanje, često ne odabiru tehničke fakultete, pri čemu ulogu imaju interne barijere, rekla je na početku večeri Ivana Marković, članica Uprave Vipneta.

Iako deklarativno nema razlike između muških i ženskih zanimanja, barijere je teško ukloniti i zato je ova konferencija važna. Ovo je idealna prilika da unaprijedimo svijest javnosti i ovoj problematici i da ponudimo ideje kako to riješiti.

Natalija Mikulić, direktorica Identiteta i komuniciranja u Zagrebačkoj banci, koja ima 65 posto žena na vodećim pozicijama rekla je:

Zagrebačka banka cijeni projekt, pridajemo veliku pažnju cijeloj priči te s veseljem mentoriramo mlađe kolegice i nadamo se da ćemo s time nastaviti i u budućnosti.

Roditelji trebaju ohrabrivati kćeri da se bave onime u čemu su najbolje

Prema statistikama Europske unije, do 2020. godine u EU će nedostajati čak 800.000 programera. Iako je kadar sa STEM znanjima iznimno tražen, cijeli tehnološki sektor je većinom usmjeren prema muškom spolu. O tome kako to promijeniti i učiniti tehnološka zanimanja atraktivna za žene, Martina Rizman Matić (Vipnet), razgovarala je s Jasnom Justinić Pakrac (Zagrebačka banka), Anitom Cvetić Oreščanin (Poslovna inteligencija), Anom Spasojević (Nanobit), Tanjom Bulbuk (Infinum) i Ivom Lukačem (Netgen).

Anita je na početku rekla da kod njih žene rade i u developmentu, ali da su se uvijek vodili time da kroz selekcijski postupak biraju kandidate koji su najbolji izbor. Objašnjavajući zašto je tome tako, kaže kako, budući da su konzultantska tvrtka, zapošljavaju široku lepezu kandidata, uključujući i one koji su završili ekonomiju ili FOI. S druge strane, Ivo je istaknuo da, iako Netgen zapošljava žene, one nisu u developmentu. Objasnio je da je došao iz srednje škole u kojoj nije bilo nijedne žene, a na FER-u, kad je studirao, bilo manje je od 10 posto žena.

Specifična je situacija jer smo nastali iz muške studentske klape i nismo nikoga izvan tog kruga zapošljavali godinama.

No, kad govorimo o problemu zapošljavanja žena, Anita se dotaknula važne problematike.

Žene vrlo često kažu ‘Ja ne znam sve pa neću ni probati’, a to često potječe i od odgoja. Mi, kao roditelji, prvi trebamo ohrabrivati naše kćeri da se bave onime u čemu su najbolje, bilo da je to STEM, dizajn ili nešto treće.

ICT-u ne nedostaju samo djevojke, nego i – mladići

Tanja je navela kako je bitno naglasiti ne da nema djevojaka, nego nema dovoljno ljudi koji imaju znanja koja se od tržišta očekuju i na primjeru prijava za Infinum Academy istaknula da žene idu prema tehničkim zanimanjima ako im se pruži prilika te da je iznimno važno da im se te mogućnosti što ranije prezentiraju.

Govoreći o tome, jesu li žene zaista ravnopravne, Ana iz Nanobita, gdje žene čine 35 radne snage, istaknula je da je bespredmetno razgovarati o tome.

Svi smo jednaki i dio velikog tima te se zaista ne osjeti neravnoteža između muškaraca i žena.

Anita je istaknula kako je sazrijevala tvrtka i članovi tima, rastao je i broj roditelja unutar Poslovne inteligencije. Stoga su svjesno počeli paziti na ravnopravnost, primjerice, da kada žena ode na porodiljni, da je jasno da se ima i pravo vratiti nakon njega te su počeli osvješćivati da je u redu ujedno biti i mama i uspješna poslovna žena. Mogu li određene pogodnosti poput fleksibilnog radnog vremena biti dodatan poticaj za zapošljavanje? Panelisti su se složili da je fleksibilnost ili povremeni rad od kuće nešto što se gotovo podrazumijeva, a Tanja je istaknula da je važno uzeti u obzir benefite za buduće roditelje, primjerice kako im olakšati prve dane vrtića ili škole.

Kako se izboriti za sebe unutar korporacije?

Ivana Galić, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Nove TV, ujedno i najbolje ocijenjena panelistica proteklih Ladies događaja, kroz razgovor sa slovenskom urednicom Netokracije, Anom Eterović Klemenčič, podijelila je svoja iskustva kako je to biti poduzetnica unutar velike tvrtke – odnosno, kako se izboriti za vlastite ciljeve unutar velike korporacije pri tome se ne osvrćući na često negativne komentare, ali i kako motivirati kolege da zajedno radite još bolje i veće stvari.

Moja je priroda da stalno nešto mijenjam i shvatila sam da se ne trebam boriti protiv toga. To je vjerojatno napredno za našu okolinu. Ne znam koji je razlog, ali ja se probudim sa željom ‘Ajmo promijeniti svijet!’.

Nisam ni ja počela raditi na rukovodećim pozicijama. Vjerujem u promjene! Ivana Galić s @novahr #ladiesZG

— Netokracija (@netokracija) March 3, 2017

Govoreći o motivaciji, istaknula je:

To je proces, dajem si ciljeve koji su dugoročni, tako nastojim utjecati i na tim iz svoje perspektive. Ako ste iskreni i jasno komunicirate što očekujete od tima, onda mislim da potičete ljude da se razvijaju, vjerujem da ljudi to po prirodi žele i da su znatiželjni. U svakom sustavu u kojem sam bila, kada dođe do promjena, jedan dio ljudi ode, a drugi napokon počne raditi za ono što je predodređen. Energija tima je jako važna, morate se baviti internom promocijom svojih timova i s vremenom se stvari počnu mijenjati same od sebe.

Važno je da je komunikacija iskrena!

Dobra i kvalitetna komunikacija često je ključna, no u velikim sustavi zna biti i puno ‘šumova’ u kanalu, a Ivana je otkrila i kako to rješava:

Imam osjećaj da pričam cijeli dan. Jednostavno morate stalno razgovarati, u različitim tvrtkama gdje sam bila, različiti su načini komunikacije. Mislim da je važno da je komunikacija iskrena, uredu je ako se slažemo, ali moramo doći do nekog kompromisa.

A na pitanje kako zatražiti povišicu, priznala je kako joj prirodno nije ugodno pregovarati o novcu te da joj je trebalo vremena da dođe do toga:

Morate složiti okolnosti da se osjećate ugodno tražiti povišicu. Sad radim na tome da stalno imam dobre rezultate i, kada dođe do pregovora, onda imam osjećaj da samo ‘zakucam’. Vjerujem da, ako ste motivirani zadržati neku osobu, da ćete joj dati povišicu. Jednako se borim za plaće ljudi u svom timu, jer ako su oni sretni, onda sam i ja stvarno uspjela. Mislim da su moji uspjesi, uspjesi mog tima.

Žene koje se odluče za tehničku struku misle – ozbiljno

Dio večeri bio je posvećen temi developerica u svijetu developera. Iako su djevojke na tehničkim fakultetima odavno nisu mitska bića, žene u ulozi inženjerki i developerica su još uvijek u manjini. O svojim iskustvima, s Ivom Soldom iz Bamboo Laba razgovarali su Ivana Nižetić Kosović (FER), Edita Kustura (Combis), Maja Cvijanović (Ericsson), Jelena Žižić (Ericsson), ali i jedan developer – Ivan Brkić (Neuralab).

Svi oni na početku su podijelili svoja iskustva zašto su se odlučili za tehnička zanimanja. Od Edite, koja kaže da je FER-u za nju bio logičan izbor jer se time htjela baviti, do Jelene, koja kaže da je inspiracija bio brat koji se bavio robotikom i STEM-om te se onda i ona zainteresirala za to područje, Maje, koja je ispričala da je bio presudan prvi susret s računalom u trećem osnovne. Slično je i kod Ivane koja se prisjetila prvog susreta s Commodoreom 64, a uz ljubav prema matematici FER je bio logičan odabir.

No, iako je još uvijek relativno malen postotak žena na prvim godinama studija na tehničkim fakultetima, pokazalo se da on raste na kasnijim godinama studija. Ivana kaže:

One žene koje se odluče za tu struku, misle ozbiljno jer raste i broj žena na FER-u na kasnijim godinama studija. Upornost je za informatiku jedna jako poželjna osobina i tu se žene dobro snalaze.

Žene su više usmjerene na ciljeve, a muškarci na novitete. I. Nižetić Kosović #ladiesZG

— Netokracija (@netokracija) March 3, 2017

Mladi, odvažite se za ICT i ne gledajte statistiku

Govoreći o tome kakve inicijative mogu u ranoj dobi mogu pomoći popularizaciji STEM-a, Maja je rekla da djevojke rade stvari kad znaju da će ih dobro napraviti, što je često dio odgoja te da ih treba potaknuti u smjeru da znaju da imaju podršku, ali i pravo na pogrešku. Međutim, zanimljivo je primijetiti kako je u tehnološkim tvrtkama sve veći broj onih koje su ujedno i voditeljice timova. Maja kaže da žene vole dovoditi stvari u red te se drugačijim načinom razmišljanja istaknu u timovima, a Jelena je istaknula da žene više pažnje posvećuju detaljima i organizaciji. Ivan je naglasio:

Developeri definitivno trebaju promijeniti ponašanje i to nakon što prva žena uđe ured. Složio bih se da su žene bolje u nekim stvarima, muškarci u drugima, bez obzira na to što je to dijelom stereotip, ali to i jesu razlozi zašto su miješani timovi uspješniji.

Za kraj panela, sudionici su poručili mladima da se odvaže, ne gledaju statistiku i stereotipe i da krenu ostvarivati svoje ciljeve. Također, naglasili su učenje informatike od najranijih dana, ali i da nam općenito nedostaje ljudi u ICT-u, ne samo žena te da mladima treba naglasiti da je riječ o uzbudljivom području punom prilika.

Istraživanja su pokazala da su muško-ženski timovi produktivniji. @iva_soldo iz @bamboolab_hr #ladiesZG

— Netokracija (@netokracija) March 3, 2017

Zašto žene pitamo za obitelj i karijeru, a muškarce ne?

Osim poslovnih izazova, žene se češće od muškaraca susreću i s onima na obiteljskom planu. Gotovo da i nema uspješne poslovne žene koju netko barem jednom nije pitao kako usklađuje obitelj i karijeru, dok se muškarcima to pitanje rjeđe postavlja. Uz brojne prednosti, karijera u tehnološkom sektoru donosi i izazove koji mogu utjecati na obiteljski život, poput prekovremenih sati ili čestih putovanja. Digitalni roditelji, poduzetnici i zaposleni u digitalnoj industriji, Eduard Camaj i Nevena Erak Camaj (EratoExpet) te Aleksandra Đermanović (Mediacor) i Luka Kladarić (Noom) razgovarali su s Antonijom Bilić Arar (BlaBlaCar) i Ivanom Arar (Nanobit) o organizaciji vremena i obiteljskog života, ali i odgoju djece u digitalno doba.

Za početak, istaknuli su različita iskustva s porodiljnim dopustima. Eduard, koji je bio na porodiljnom dopustu, ispričao je kako je radio u korporaciji gdje nije problem otići dopust, dok je Nevena bila poduzetnica, tako da to nije bio težak izbor. Kod Aleksandre i Luka je bilo obrnuto, ali:

Rodila sam carskim rezom te sam isti dan počela slati mailove. @adermanovic iz Mediacora. #ladiesZG

— Netokracija (@netokracija) March 3, 2017

No, nekako treba uskladiti poslovni i obiteljski život, a panelisti su istaknuli da za to koriste različite aplikacije od Vibera i WhatsAppa do Google kalendara.

Imamo tri kalendara: jedan moj, jedan njegov i jedan zajednički. @tonkkatonka & @arrrlo #digitalnoroditeljstvo #ladiesZG

— Netokracija (@netokracija) March 3, 2017

Kod djece treba poticati kreativnost i samopouzdanje

S obzirom na to da mu je cijela obitelj u području tehnologije, Luka je istaknuo da bi ga osobno veselilo da mu i dijete krene tim smjerom, ali da nema namjeru usmjeravati ga prema tome. Slično kaže i Eduard:

Ne mislimo našu Adu odgajati u nijednom smjeru, ali smatram da je bitno izlaganje novim podražajima, mi ćemo samo probati poticati interes za različite stvari.

Nastavno na to, postavilo se pitanje o poticanju djece za STEM znanja kroz različite inicijative, a panelisti su zaključili da treba više treba poticati kreativnost i samopouzdanje, ali i da je važno da djeca ne budu samo pasivni konzumenti tehnologije, pri čemu su dobrodošlo različite inicijative, posebno ako klasično obrazovanje nije dostatno današnjim potrebama

Krenulo novo izdanje mentorskog programa Digitalni karanfili

U nastavku konferencije održan je proljetni dio mentorskog programa Digitalni karanfili, gdje će desetak zainteresiranih djevojaka od mentorica ili mentora iz svijeta ICT-a i digitalne industrije imati priliku dobiti vrijedne savjete za razvoj svoje digitalne karijere. Nakon inicijalnog susreta i upoznavanja, u idućem razdoblju očekuje ih nekoliko mentorskih kava, odnosno susreta koji će biti prilika za pobliže upoznavanje i razmjenu iskustava.

Za kraj, Marija Jakeljić, direktorica brenda i marketinških komunikacija Vipneta, kaže:

U Vipnetu, kada razmišljamo iza koji projekata ćemo stati, koje ćemo podržati, uvijek gledamo jesu li ti projekti u skladu s vrijednostima koje Vipnet kao tvrtka živi. U slučaju projekta Ladies of New Business nije postojala niti najmanja dilema trebamo li biti dio ove lijepe priče. U Vipnetu je zaposleno gotovo 60 posto više žena nego je to prosjek ICT industrije, posebno je važno istaknuti da se omjer ne mijenja niti u slučaju managerskih pozicija. Želimo li mijenjati stvari, želimo li biti bolje društvo, moramo otvoreno razgovarati i upravo tu vidim najvažniju ulogu ove konferencije. Posebno bih istaknula mentoriranje, meni najdraži dio konferencije, budući da nam pruža priliku da radimo konkretne i vidljive promjene, ali i saznamo s kojim se izazovima susreću oni koji mijenjaju ili započinju svoje nove karijere.

Vidimo se ponovno u jesen 2017!

Iduće izdanje Ladies of New Business očekuje nas u jesen 2017. godine, a ako niste bili s nama na ovoj konferenciji ili ste nešto propustili, “reprizu” možete pogledati putem YouTubea. 😉