Ladies of New Business: Više od 200 osoba raspravljalo o ženama u IT-u

Žene se možda teže odluče za tehničku struku, ali kada to naprave, misle – ozbiljno

Više od 200 sudionica i sudionika, koliko ih je sinoć bilo u prostoru HUB385, okupilo se na trećem izdanju Netokracijinog događaja Ladies of New Business, i u opuštenoj, inspirativnoj i pozitivnoj atmosferi raspravljalo je o tome kako privući što više žena u tehnološko-digitalni sektor, pri čemu su svoja iskustva podijelile inženjerke i developerice koje rade u vodećim domaćim tehnološkom kompanijama. Također, dio večeri bio je posvećen temama poput one kako se izboriti za vlastite ciljeve unutar velike korporacije, ali i s kojim se izazovima suočavaju roditelji u digitalno doba.

ladies-naslovnaLuka Travaš

Kako nam se bliži Dan žena, 8. ožujka, sve se više govori o njihovom položaju u društvu iz različitih aspekata, a jedan od njih je sudjelovanje u tehnološkom sektoru gdje žene čine tek četvrtinu radne snage te su u prosjeku i manje plaćene. Postavlja se pitanje kako uključiti što više žena u industriju, ali i prevladati izazove s kojima se susreću u razvoju svoje digitalne karijere, od toga da se znaju izboriti za sebe unutar tvrtke, zatražiti povišicu ili uskladiti obitelj i karijeru.

Neke su to od tema koje smo obuhvatili na trećem izdanju događaja Ladies of New Business, koji, nakon ljubljanskog održanog ovaj četvrtak, iduću srijedu stiže i u Beograd.

Položaj žena u ICT-u je iznimno važan

ivana_zaba_ladies
Iako deklarativno nema razlike između muških i ženskih zanimanja, barijere je teško ukloniti i zato je ova konferencija važna, istaknula je Ivana Marković iz Vipneta.

Položaj žena u ICT-u iznimno je važan, međutim djevojke kada biraju zvanje, često ne odabiru tehničke fakultete, pri čemu ulogu imaju interne barijere, rekla je na početku večeri Ivana Marković, članica Uprave Vipneta.

Iako deklarativno nema razlike između muških i ženskih zanimanja, barijere je teško ukloniti i zato je ova konferencija važna. Ovo je idealna prilika da unaprijedimo svijest javnosti i ovoj problematici i da ponudimo ideje kako to riješiti.

Natalija Mikulić, direktorica Identiteta i komuniciranja u Zagrebačkoj banci, koja ima 65 posto žena na vodećim pozicijama rekla je:

Zagrebačka banka cijeni projekt, pridajemo veliku pažnju cijeloj priči te s veseljem mentoriramo mlađe kolegice i nadamo se da ćemo s time nastaviti i u budućnosti.

Roditelji trebaju ohrabrivati kćeri da se bave onime u čemu su najbolje

panle_1_lnb_2017
O tome kako privući više žena u ICT industriju, raspravljalo se na prvom panelu večeri.

Prema statistikama Europske unije, do 2020. godine u EU će nedostajati čak 800.000 programera. Iako je kadar sa STEM znanjima iznimno tražen, cijeli tehnološki sektor je većinom usmjeren prema muškom spolu. O tome kako to promijeniti i učiniti tehnološka zanimanja atraktivna za žene, Martina Rizman Matić (Vipnet), razgovarala je s Jasnom Justinić Pakrac (Zagrebačka banka), Anitom Cvetić Oreščanin (Poslovna inteligencija), Anom Spasojević (Nanobit), Tanjom Bulbuk (Infinum) i Ivom Lukačem (Netgen).

Anita je na početku rekla da kod njih žene rade i u developmentu, ali da su se uvijek vodili time da kroz selekcijski postupak biraju kandidate koji su najbolji izbor. Objašnjavajući zašto je tome tako, kaže kako, budući da su konzultantska tvrtka, zapošljavaju široku lepezu kandidata, uključujući i one koji su završili ekonomiju ili FOI. S druge strane, Ivo je istaknuo da, iako Netgen zapošljava žene, one nisu u developmentu. Objasnio je da je došao iz srednje škole u kojoj nije bilo nijedne žene, a na FER-u, kad je studirao, bilo manje je od 10 posto žena.

Specifična je situacija jer smo nastali iz muške studentske klape i nismo nikoga izvan tog kruga zapošljavali godinama.

No, kad govorimo o problemu zapošljavanja žena, Anita se dotaknula važne problematike.

Žene vrlo često kažu ‘Ja ne znam sve pa neću ni probati’, a to često potječe i od odgoja. Mi, kao roditelji, prvi trebamo ohrabrivati naše kćeri da se bave onime u čemu su najbolje, bilo da je to STEM, dizajn ili nešto treće.

ICT-u ne nedostaju samo djevojke, nego i – mladići

U Zagrebačkoj banci na vodećim pozicijama imaju 65% žena, čulo se sinoć.
U Zagrebačkoj banci na vodećim pozicijama imaju 65% žena, čulo se sinoć.

Tanja je navela kako je bitno naglasiti ne da nema djevojaka, nego nema dovoljno ljudi koji imaju znanja koja se od tržišta očekuju i na primjeru prijava za Infinum Academy istaknula da žene idu prema tehničkim zanimanjima ako im se pruži prilika te da je iznimno važno da im se te mogućnosti što ranije prezentiraju.

Govoreći o tome, jesu li žene zaista ravnopravne, Ana iz Nanobita, gdje žene čine 35 radne snage, istaknula je da je bespredmetno razgovarati o tome.

Svi smo jednaki i dio velikog tima te se zaista ne osjeti neravnoteža između muškaraca i žena.

Anita je istaknula kako je sazrijevala tvrtka i članovi tima, rastao je i broj roditelja unutar Poslovne inteligencije. Stoga su svjesno počeli paziti na ravnopravnost, primjerice, da kada žena ode na porodiljni, da je jasno da se ima i pravo vratiti nakon njega te su počeli osvješćivati da je u redu ujedno biti i mama i uspješna poslovna žena. Mogu li određene pogodnosti poput fleksibilnog radnog vremena biti dodatan poticaj za zapošljavanje? Panelisti su se složili da je fleksibilnost ili povremeni rad od kuće nešto što se gotovo podrazumijeva, a Tanja je istaknula da je važno uzeti u obzir benefite za buduće roditelje, primjerice kako im olakšati prve dane vrtića ili škole.

Kako se izboriti za sebe unutar korporacije?

Ivana Galić, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Nove TV, ujedno i najbolje ocijenjena panelistica proteklih Ladies događaja, kroz razgovor sa slovenskom urednicom Netokracije, Anom Eterović Klemenčič, podijelila je svoja iskustva kako je to biti poduzetnica unutar velike tvrtke – odnosno, kako se izboriti za vlastite ciljeve unutar velike korporacije pri tome se ne osvrćući na često negativne komentare, ali i kako motivirati kolege da zajedno radite još bolje i veće stvari.

Moja je priroda da stalno nešto mijenjam i shvatila sam da se ne trebam boriti protiv toga. To je vjerojatno napredno za našu okolinu. Ne znam koji je razlog, ali ja se probudim sa željom ‘Ajmo promijeniti svijet!’.

Govoreći o motivaciji, istaknula je:

To je proces, dajem si ciljeve koji su dugoročni, tako nastojim utjecati i na tim iz svoje perspektive. Ako ste iskreni i jasno komunicirate što očekujete od tima, onda mislim da potičete ljude da se razvijaju, vjerujem da ljudi to po prirodi žele i da su znatiželjni. U svakom sustavu u kojem sam bila, kada dođe do promjena, jedan dio ljudi ode, a drugi napokon počne raditi za ono što je predodređen. Energija tima je jako važna, morate se baviti internom promocijom svojih timova i s vremenom se stvari počnu mijenjati same od sebe.

Važno je da je komunikacija iskrena!

ana_galic_lnb
Ivana Galić govorila je o tome što ju pokreće i motivira te kako to nastoji prenijeti i na svoj tim.

Dobra i kvalitetna komunikacija često je ključna, no u velikim sustavi zna biti i puno ‘šumova’ u kanalu, a Ivana je otkrila i kako to rješava:

Imam osjećaj da pričam cijeli dan. Jednostavno morate stalno razgovarati, u različitim tvrtkama gdje sam bila, različiti su načini komunikacije. Mislim da je važno da je komunikacija iskrena, uredu je ako se slažemo, ali moramo doći do nekog kompromisa.

A na pitanje kako zatražiti povišicu, priznala je kako joj prirodno nije ugodno pregovarati o novcu te da joj je trebalo vremena da dođe do toga:

Morate složiti okolnosti da se osjećate ugodno tražiti povišicu. Sad radim na tome da stalno imam dobre rezultate i, kada dođe do pregovora, onda imam osjećaj da samo ‘zakucam’. Vjerujem da, ako ste motivirani zadržati neku osobu, da ćete joj dati povišicu. Jednako se borim za plaće ljudi u svom timu, jer ako su oni sretni, onda sam i ja stvarno uspjela. Mislim da su moji uspjesi, uspjesi mog tima.

Žene koje se odluče za tehničku struku misle – ozbiljno

panel_2_lnb17
Developericama se na drugom panelu večeri pridružio i jedan developer – Ivan Brkić iz Neuralaba.

Dio večeri bio je posvećen temi developerica u svijetu developera. Iako su djevojke na tehničkim fakultetima odavno nisu mitska bića, žene u ulozi inženjerki i developerica su još uvijek u manjini. O svojim iskustvima, s Ivom Soldom iz Bamboo Laba razgovarali su Ivana Nižetić Kosović (FER), Edita Kustura (Combis), Maja Cvijanović (Ericsson), Jelena Žižić (Ericsson), ali i jedan developer – Ivan Brkić (Neuralab).

Svi oni na početku su podijelili svoja iskustva zašto su se odlučili za tehnička zanimanja. Od Edite, koja kaže da je FER-u za nju bio logičan izbor jer se time htjela baviti, do Jelene, koja kaže da je inspiracija bio brat koji se bavio robotikom i STEM-om te se onda i ona zainteresirala za to područje, Maje, koja je ispričala da je bio presudan prvi susret s računalom u trećem osnovne. Slično je i kod Ivane koja se prisjetila prvog susreta s Commodoreom 64, a uz ljubav prema matematici FER je bio logičan odabir.

No, iako je još uvijek relativno malen postotak žena na prvim godinama studija na tehničkim fakultetima, pokazalo se da on raste na kasnijim godinama studija. Ivana kaže:

One žene koje se odluče za tu struku, misle ozbiljno jer raste i broj žena na FER-u na kasnijim godinama studija. Upornost je za informatiku jedna jako poželjna osobina i tu se žene dobro snalaze.

Mladi, odvažite se za ICT i ne gledajte statistiku

Broj žena na FER-u sve je veći, uključujući i kasnije godine studija.
Broj žena na FER-u sve je veći, uključujući i kasnije godine studija.

Govoreći o tome kakve inicijative mogu u ranoj dobi mogu pomoći popularizaciji STEM-a, Maja je rekla da djevojke rade stvari kad znaju da će ih dobro napraviti, što je često dio odgoja te da ih treba potaknuti u smjeru da znaju da imaju podršku, ali i pravo na pogrešku. Međutim, zanimljivo je primijetiti kako je u tehnološkim tvrtkama sve veći broj onih koje su ujedno i voditeljice timova. Maja kaže da žene vole dovoditi stvari u red te se drugačijim načinom razmišljanja istaknu u timovima, a Jelena je istaknula da žene više pažnje posvećuju detaljima i organizaciji. Ivan je naglasio:

Developeri definitivno trebaju promijeniti ponašanje i to nakon što prva žena uđe ured. Složio bih se da su žene bolje u nekim stvarima, muškarci u drugima, bez obzira na to što je to dijelom stereotip, ali to i jesu razlozi zašto su miješani timovi uspješniji.

Za kraj panela, sudionici su poručili mladima da se odvaže, ne gledaju statistiku i stereotipe i da krenu ostvarivati svoje ciljeve. Također, naglasili su učenje informatike od najranijih dana, ali i da nam općenito nedostaje ljudi u ICT-u, ne samo žena te da mladima treba naglasiti da je riječ o uzbudljivom području punom prilika.

Zašto žene pitamo za obitelj i karijeru, a muškarce ne?

roditelji_panel_lnb17
Za kraj večeri razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću digitalni roditelji prilikom balansiranja između obiteljskog i privatnog života.

Osim poslovnih izazova, žene se češće od muškaraca susreću i s onima na obiteljskom planu. Gotovo da i nema uspješne poslovne žene koju netko barem jednom nije pitao kako usklađuje obitelj i karijeru, dok se muškarcima to pitanje rjeđe postavlja. Uz brojne prednosti, karijera u tehnološkom sektoru donosi i izazove koji mogu utjecati na obiteljski život, poput prekovremenih sati ili čestih putovanja. Digitalni roditelji, poduzetnici i zaposleni u digitalnoj industriji, Eduard Camaj i Nevena Erak Camaj (EratoExpet) te Aleksandra Đermanović (Mediacor) i Luka Kladarić (Noom) razgovarali su s Antonijom Bilić Arar (BlaBlaCar) i Ivanom Arar (Nanobit) o organizaciji vremena i obiteljskog života, ali i odgoju djece u digitalno doba.

Za početak, istaknuli su različita iskustva s porodiljnim dopustima. Eduard, koji je bio na porodiljnom dopustu, ispričao je kako je radio u korporaciji gdje nije problem otići dopust, dok je Nevena bila poduzetnica, tako da to nije bio težak izbor. Kod Aleksandre i Luka je bilo obrnuto, ali:

No, nekako treba uskladiti poslovni i obiteljski život, a panelisti su istaknuli da za to koriste različite aplikacije od Vibera i WhatsAppa do Google kalendara.

Kod djece treba poticati kreativnost i samopouzdanje

S obzirom na to da mu je cijela obitelj u području tehnologije, Luka je istaknuo da bi ga osobno veselilo da mu i dijete krene tim smjerom, ali da nema namjeru usmjeravati ga prema tome. Slično kaže i Eduard:

Ne mislimo našu Adu odgajati u nijednom smjeru, ali smatram da je bitno izlaganje novim podražajima, mi ćemo samo probati poticati interes za različite stvari.

Nastavno na to, postavilo se pitanje o poticanju djece za STEM znanja kroz različite inicijative, a panelisti su zaključili da treba više treba poticati kreativnost i samopouzdanje, ali i da je važno da djeca ne budu samo pasivni konzumenti tehnologije, pri čemu su dobrodošlo različite inicijative, posebno ako klasično obrazovanje nije dostatno današnjim potrebama

Krenulo novo izdanje mentorskog programa Digitalni karanfili

marija_vipnet_lnb17
Želimo li mijenjati stvari, želimo li biti bolje društvo, moramo otvoreno razgovarati i upravo tu vidim najvažniju ulogu ove konferencije, istaknula je Marija Jakeljić iz Vipneta.

U nastavku konferencije održan je proljetni dio mentorskog programa Digitalni karanfili, gdje će desetak zainteresiranih djevojaka od mentorica ili mentora iz svijeta ICT-a i digitalne industrije imati priliku dobiti vrijedne savjete za razvoj svoje digitalne karijere. Nakon inicijalnog susreta i upoznavanja, u idućem razdoblju očekuje ih nekoliko mentorskih kava, odnosno susreta koji će biti prilika za pobliže upoznavanje i razmjenu iskustava.

Za kraj, Marija Jakeljić, direktorica brenda i marketinških komunikacija Vipneta, kaže:

U Vipnetu, kada razmišljamo iza koji projekata ćemo stati, koje ćemo podržati, uvijek gledamo jesu li ti projekti u skladu s vrijednostima koje Vipnet kao tvrtka živi. U slučaju projekta Ladies of New Business nije postojala niti najmanja dilema trebamo li biti dio ove lijepe priče. U Vipnetu je zaposleno gotovo 60 posto više žena nego je to prosjek ICT industrije, posebno je važno istaknuti da se omjer ne mijenja niti u slučaju managerskih pozicija. Želimo li mijenjati stvari, želimo li biti bolje društvo, moramo otvoreno razgovarati i upravo tu vidim najvažniju ulogu ove konferencije. Posebno bih istaknula mentoriranje, meni najdraži dio konferencije, budući da nam pruža priliku da radimo konkretne i vidljive promjene, ali i saznamo s kojim se izazovima susreću oni koji mijenjaju ili započinju svoje nove karijere.

spoznoriladiesv3

Vidimo se ponovno u jesen 2017!

Iduće izdanje Ladies of New Business očekuje nas u jesen 2017. godine, a ako niste bili s nama na ovoj konferenciji ili ste nešto propustili, “reprizu” možete pogledati putem YouTubea. 😉

ponuda

Komentari

  1. Antonija

    Antonija

    04. 03. 2017. u 5:15 pm Odgovori

    Meni je ovaj projekt tako super, međutim neke izjave koje se konstantno ponavljaju me tjeraju na povraćanje jer ja sam doslovce protjerana iz vlastite zamlje jer posao nisam uspjevala naći makar sam kompententnija od bar polovice zaposlenih po raznoraznim agencijama.

    Prvo kaj me smeta: “raspravljalo je o tome kako privući što više žena u tehnološko-digitalni sektor”. Znači ekipa iz agencija mi je okrenula leđa, a ovdje se priča kako privući žene u digitalni sektor. Pa kad pustite one koje žele onda pričajte kak ih privući! Malo paradoksalno.

    Druga stvar kaj me smeta: “Tanja je navela kako je bitno naglasiti ne da nema djevojaka, nego nema dovoljno ljudi koji imaju znanja koja se od tržišta očekuju”. Moj nekadašnji osnovnoškolski kolega mi je rekao da neka sa slobodno javim Infinumu jer rado primaju juniore koji su spremni učiti. Kao samouka osoba, naučila sam kak se rade iOS aplikacije i čak 2 objavila na App Storeu. Nisu ništa spešl, ali u meni očito postoji golem potencijal ako sam sama, živući na korici kruha i teškoj depresiji, to uspjela postići. Ja sam je više puta javila Tanji. Nikad nisam dobila odgovor, kamoli pozitivan. A bila sam spremna raditi zakikiriki dok ne naučim sve kak se spada.

    Nadalje u tekstu se spomiju fakulteti. Ja ne znam da su ljudi svijesni, ali nemaju svi uvijeta za željeni fakultet. Ovo nije pravedan svijet . Zar su samouki ljudi onda za koš?

    Četvrta stvar koja me smeta: “Za kraj panela, sudionici su poručili mladima da se odvaže, ne gledaju statistiku i stereotipe i da krenu ostvarivati svoje ciljeve. Također, naglasili su učenje informatike od najranijih dana, ali i da nam općenito nedostaje ljudi u ICT-u, ne samo žena te da mladima treba naglasiti da je riječ o uzbudljivom području punom prilika.” Dakle, ja nikad u životu u nijednoj školi nisam bila upoznata sa informatikom, ali svejedno me privuklo i od malih nogu sam u tome. I prestanite govoriti na fali ljudi, jer ne fali. Ja sam se svima nudila i nitko me nije htio zaposliti. A pouzdano znam da me netko baci u bilo koju agenciju da bi se snašla u roku 48h. Dizajn, marketing, pa možda čak i programiranje. NE FALI VAM LJUDI, prestanite širiti laži.

    Ja više ne živim u Hrvatskoj, hvala svima koji su pridonjeli tome.

    • Tanja Bulbuk

      Tanja Bulbuk

      08. 03. 2017. u 3:27 pm Odgovori

      Pozdrav Antonija,
      pregledala sam našu bazu i mailove i nisam našla niti jednu Antoniju kojoj se nikad nismo povratno javili. Ako je tvoje iskustvo drugačije, iskreno mi je žao zbog toga.
      To što nekoga ne zaposlimo, ne znači nužno da je loš, nego samo da smo mi procijenili da ima boljih kandidata (a ne znači niti da smo mi uvijek u pravu).
      Slobodno nam se možeš javiti i na mail ako treba još nešto razjasniti.
      Lijepi pozdrav,
      Tanja

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.

Društvene mreže

Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Možda najizazovniju ulogu, među osobama zaduženima za razvoj proizvoda za provođenje Facebookovih standarda, ima Namrata Bostrom. Ona je Product Manager za područje online zlostavljanja i uznemiravanja, a u Londonu sam imala prilike razgovarati s njom više o toj temi.

Internet marketing

Oglašivači, u 2020. samo nas online video uz linearnu televiziju može vratiti u uspješnu 2008.

Sjećate se 2 milijarde vrijednog medijskog tržišta 2008. godine? Što se promijenilo osim što takav uspjeh čekamo već 11 godina? Vjerojatno - ništa. Dok korisnici sve češće biraju druge platforme i formate, u Hrvatskoj najviše oglašivačkog novca i dalje odlazi na linearnu televiziju.