
Kako naći novac i voditi posao u vrijeme krize – otkrivaju osnivačice, menadžerice i freelancerica!
Uz uspješne domaće stručnjakinje, zaključili smo i Ladies of New Business: Leadership izdanje uz potporu A1 Hrvatska. Naučili smo gdje i kako tražiti novac za svoje poslovanje, što trebamo promijeniti u mindsetu prema korisnicima te kako donositi odluke u krizi.
Dugogodišnja Netokracijina konferencija Ladies of New Business nastavila se uspješno i u 2020. Jučer, 6. studenog zaključen je i drugi dan online izdanja s više od 400 gledatelja na Zoomu i Facebooku.
S prvim danom pokrili smo teme o vođenju poslovanja i tima, ali i o tome kako brinuti o sebi da bi mogli i o drugima. Drugi dan pak posvetili smo poduzetničkim temama pa smo od Revutove Josipe Majić saznali više o tome kako osigurati investicije u doba krize, a od Sanje Radić iz Impuls savjetovanja kako dobiti sredstva iz Europske unije.
Nastavili smo s Ivom Babić iz A1 Hrvatska koja nam je dala savjete kako proaktivno reagirati na korisničke potrebe, a dan smo zaključili s panel raspravom na kojoj su Lora Pleško iz Mašinerije, Martina Grgić iz Smart Lumiesa te freelance dizajnerica i branding stručnjakinja Nela Dunato razgovarale s moderatoricom Mijom Biberović kako održati poslovanje u vrijeme krize.
Di su pare – za poduzetnike i poduzetnice?
Za početak, Sanja Radić nas je kratko uvela u to kako se i sama našla u konzultantskom poslu što je zapravo bio super uvid gledateljima koji su se poslije i u pitanjima zanimali kako bi mogli ući u to područje. Istaknula je tada da za zanimanje konzultanta za EU projekte ne postoji fakultet. Sanja je prošla mnoga volontiranja i studentske poslove, a već je za vrijeme studiranja s kolegama uspješno prijavila prvi projekt.
Pa tako potvrđujemo koliko je proaktivnost bitna u svemu, kako u osiguravanju posla tako i sredstava. Sanja nas je brzo uvela u stanje EU fondova danas – koja sredstva su Hrvatskoj dostupna iz Unije, koliko ih povlačimo, u usporedbi s onim koliko dajemo. No, trenutno se nalazimo u prijelaznom razdoblju. Prethodni financijski ciklus od šest godina završava se ove 2020. Sada ulazimo u novi ciklus koji će trajati od 2021. do 2027. što znači nova pravila i prioritete – ali i nova sredstva. Iako smo na prekretnici ciklusa jedan od najvažnijih prioriteta za EU fondove od 2021. bit će umanjenje negativnih posljedica uzrokovanih pandemijom.

Sanja se na početku osvrnula i na problematiku stava poduzetnika prema EU fondovima te ih tako podijelila u tri kategorije: 1) idemo na sve; 2) ne zanima nas jer je prekomplicirano; 3) svjesni smo što bespovratna sredstva znače i spremno se upuštamo u to. Bez obzira u koju vi skupinu spadate, Sanja je zaključila svoje predavanje s time da se ne trebate bojati tražiti savjetodavnu pomoć.
Analizu projektnog potencijala svoje tvrtke ćete dobiti od većine konzultanata besplatno jer naš posao jest donijeti sredstva za štoviše tvrtki.
Nakon EU sredstava napravili smo dobar zaokret od 180 stupnjeva ka “američkom” načinu financiranja. Fondovi rizičnog kapitala, private equity, poslovni anđeli… Josipa Majić sa serijskim iskustvom u poduzetništvu prošla je mnogo toga, a svoja znanja spremno je podijelila u detaljnoj prezentaciji o tome što čeka startupe koji planiraju tražiti investiciju da propeliraju brz i eksponencijalan rast.
Svoje predavanje Josipa je podijelila u tri dijela pa je tako pokrila osnove o investiranju, konkretnije podatke o mehanici financiranja (kako se sklapaju i što sadržavaju ugovori, trajanje, proces) te na kraju sve zaokružila s ključnim savjetima iz osobnog iskustva.

Kako nas je odmah u početku upozorila, ako smo lifestyle firma, razvijamo nešto za društveno dobro ili imamo linearan rast prihoda, traženje VC investicija nije za nas:
VC fondove ne zanimaju sigurni poslovni biznisi već poslovanja koja mogu iznimno rapidno rasti.
Josipa se kroz predavanje dotaknula ključnih stavki investiranja za startupe – od toga koliko kontrole/vlasništva dati investitorima, što očekivati od različitih vrsta fondova i investitora do toga kako pristupati investitorima u svakoj pojedinoj fazi procesa da zbilja na kraju osigurate investiciju. Više detalja donosimo uskoro u članku gdje ćemo pokriti sve detalje Josipinog predavanja, a za koji dan ovdje stiže i video.
Koji problem rješava vaš proizvod?
“Put do jednostavnih rješenja je težak, a težak je jer je za to potrebna promjena mindseta”. Slušajući inspirativno predavanje Ive Babić iz A1, urezala mi se ta rečenica u pamćenje jer zbilja na odličan način ističe koliko moramo ulagati u vlastitu percepciju o tome za koga razvijamo rješenje i kako tome pristupamo.
U A1 su na razini čitave korporacije morali tome sustavno pristupiti, što nije bilo jednostavno:
Danas eksperimentiramo s načinom na koji radimo kako bismo osigurali da svi u poslovnom procesu imaju krajnju sliku u glavi, da u svakom koraku mislimo o korisniku. Ustvari, da ne preskačemo korisnika. Da ne krećemo od toga: “ja imam ideju”, da ne krećemo od toga “ja mislim”, već da krenemo od istraživanja i da budemo znatiželjni. I da znatiželja postane dio procesa.

U zadnje dvije godine u A1 tako su intenzivno istraživali nove načine rada pa su između ostalog prešli i na agile metodologiju. Od tada, sve konkretnije rade na tome da razviju novi pristup tržištu, ističe Iva:
Nismo htjeli samo obnoviti portfelj usluga već smo htjeli promijeniti osnovne postavke rada i izgraditi temelje za budućnost.
Krenuli su tako s istraživanjem i došli su do 3 glavne korisničke potrebe: fleksibilnosti, jednostavnosti i transparentnosti. Vrlo logične i vrlo očite, zaključuje Iva, ali nas odmah potom uvodi i u zamke u koje možemo upasti upravo misleći da znamo što je time pisac htio reći.
Prevođenje korisničkih potreba u svijet poslovanja može biti zeznuto stoga je nekada potrebno dalje preispitivati koje potrebe i probleme korisnici imaju. Kako bi izbjegli daljnje zamke u procesu, Iva i kolege iz A1 su razvili nekoliko kontrolnih mehanizama, o kojima više možete saznati iz snimke same konferencije. (A uskoro dodajemo i pojedinačna videa predavanja).
Kako su krizu dočekale freelance dizajnerica, menadžerica agencije i suosnivačica startupa?
U panelu na temu “Kako razviti posao u vrijeme krize” pridružila nam se tako Nela Dunato, kao freelancerica, Lora Pleško kao suosnivačica i menadžerica developerske agencije i Martina Grgić kao suosnivačica startupa.
Tri različita svijeta poduzetništva – tri različite priče. Svoju je prvo podijelila Lora, s kojom smo ususret Ladiesu imali i intervju. Kao i za mnoge od vas koji ste možda pokrenuli nešto svoje, ili planirate – znate možda taj osjećaj kad se stvari poklope bez obzira na okolnosti. A tako je bilo i za Loru koja danas vodi IT agenciju iako je završila Filozofski fakultet. Bilo je dovoljno da još u srednjoj zbog ljubavi prema glazbi pokrene portal.

Mašinerija je tako pokrenuta 2013., a do danas Lora i njezin muž osim što vode biznis, vode i ljude. Ulažu mnogo u komunikacijske procese i održavanje dobre radne atmosferu. “Nadam se da uspijevamo”, iskreno će kroz smijeh Lora. Ova 2020. prošla im je prilično dobro s obzirom da nije bilo većih otkazivanja projekata, ali kako i sama ističe – nije sve uvijek divno i krasno, podijelila je s nama zato i neke izazove:
U jednom trenutku rasta Mašinerije živjeli smo u uvjerenju da ako okupimo jedan awesome tim – ako nađemo odlične dizajnere, programere, testere – tim koji od početka do kraja može izraditi čitavo rješenje da će svi pasti ničice i nuditi nam poslove jer je teško naći takav tim. I tako smo krenuli u skupljanje kadra. Složili smo na kraju nekih 6 mjeseci ulaganja tim koji je stvarno bio vrhunski, ali onda se nije dogodio taj trenutak kad su trebali svi navaliti.
Percepcija o tome što korisnici ili klijenti žele uvijek je zeznuta stvar, ali često zaboravimo da svaka odluka koja ih se tiče treba vlastito “mini istraživanje” kako je spomenula Iva. No, nekada se u poslovanje upletu prsti više sile. Poput pandemije koja je za Martinu Grgić i tim značila da će morati velik dio proizvodnje Smart Lumies kocki prebaciti iz Kine u Hrvatsku.
Za Smart Lumies ova 2020. mogla je tako biti kobna. I bilo je tu teških odluka, a jedna od njih i da dijelove proizvoda rade u Aziji, ali da većinu sklapaju u Hrvatskoj. U početku nisu znali koje će sve to probleme donijeti.
Kad si mala firma bitno je brzo donositi odluke i stajati iza njih. Ne znači da je svaka odluka točna, uostalom i sami smo naučili da sklapanje u Hrvatskoj ima svoje velike mane. Dali smo joj priliku, ali sada samo čekamo da se vratimo nazad.

Iako je Neli Dunato lakše donositi odluke jer drugi ljudi ne ovise o njoj, kao samostalna poduzetnica težinu svake odluke o svom poslu snosi sama. I možda baš zato nema kompromisa kad su u pitanju zakašnjele isplate za projekte.
Što ako klijent ne može platiti? Ne mogu ja kreditirati svoje klijente. Uostalom, njima su dostupni natječaji i poticaji kao i meni, neka se snađu kao što se i ja snalazim. Naravno, ako s nekim klijentom imate dugogodišnji dobar odnos, izaći ćete u susret. Ali to je jedan klijent, to ne smiju biti svi klijenti, onda ste vi u problemu.
Očito, većinu njezinih prihoda čine projekti za klijente, ali manji dio otpada i na edukacije i prodaju vlastite knjige. The Human Centered Brand samostalno je pripremila i izdala, a više smo o tome pisali u tekstu o samoizdavanju knjiga. Takvo i druga specifična iskustva u poslu izrade vizualnih identiteta kojima se bavi pomogli su joj da postane ime koje se zove za predavanja i radionice na temu.
Bi li krenule u sve ovo u okolnostima 2020. godine?

Nela ističe da je odlična stvar s freelancanjem što se to može raditi paralelno s poslom.
Ako ste negdje zaposleni i imate normalno radno vrijeme 8-9 sati i dva dana u tjednu slobodna, to je izvedivo. Tako da nikada nije krivo vrijeme za krenuti freelancati pogotovo ako vam trebaju ekstra prihodi, ili su vam smanjili sate na poslu, ili plaću, nenadano ste dobili otkaz ili ste na prisilnom godišnjem itd.
U svim ti situacijama krenuti u freelancing može donijeti hrpu dobrih stvari. Ali ako je pitanje: da li bi dala otkaz svojevoljno na dobrom radnom mjestu u ovoj situaciji – ne bi – jer sam ja jako oprezna osoba i ne bih u to krenula prije nego izračunam sve: da li imam ušteđevinu barem za narednih 6 mjeseci, imam li uhodan biznis i barem par bukiranih klijenata, ali bez toga – sigurno ne.
Da zna ovo sve što zna danas, Lora ističe da bi definitivno prije odabrala da ide u freelancing nego u osnivanje agencije, ali s vremenom je shvatila koliko voli raditi s ljudima i graditi tim.
Martina pak ima drugačiju perspektivu – čak i kada nije sve posloženo treba biti odvažan. Iako nam je u nedavnom intervju iskreno rekla da kao direktorica startupa ima manju plaću od većine svojih prijatelja, opet bi se upustila u sve bez obzira.
Ja bih, ako želite nešto dobro i veliko postići morate biti hrabri i ne gledati što drugi rade već što vi želite. Nije lako, ali moguće je. Moj savjet je da krenete u to ako ste dovoljno svjesni da možete ostati bez svega i ako možete biti fleksibilni što se tiče životnih uvjeta.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.