Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči - programiranjem, a najbolje na greškama

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Povratak našeg seniorskog serijala nismo mogli bolje zamisliti. O seniorskim promišljanjima i nedoumicama razgovarali smo s Ladom Borovinom Kovjanić, dobitnicom nagrade Inženjerka godine! Na drugo izdanje ovog natječaja pristiglo je više od 70 prijava iz cijele Hrvatske, ali žiri i javnost osvojila je Lada sa svojom inspirativnom i nekonvencionalnom pričom o njezinom inženjerskom putu.

Kao programerka radi posljednjih 8 godina, trenutno kao senior softver inženjerka razvija i održava kompleksni DMS sustav u mStartu.

No, Ladin prvi izbor nije bilo softversko inženjerstvo

Kako je izgledao Ladin inženjerski put?

Svoj programerski život sam započela promjenom karijere, studirala sam građevinu i bavila se projektiranjem, slikarstvom i fotografijom. Prodavala sam svoje slike i radila ilustracije za knjige i tada se javila potreba da kreiram manju web stranicu. Nakon online škole za web dizajn otkrila sam svoju strast prema informatici te sam upisala i završila magisterij informatike.

Nakon što sam se na prvoj godini susrela s programiranjem u C jezicima, očarala me izuzetna kreativnost programiranja pa sam karijeru odlučila graditi u tom smjeru.

Od različitih tehnologija koje sam koristila, .Net framework mi se najviše svidio, pogotovo mogućnost da u njemu razvijam aplikacije za različite platforme, stoga je logičan korak bio specijalizacija u .Netu.

Tijekom studija sudjelovala sam na natjecanju za razvoj mobilnih aplikacija i osvojila nagradu, tamo sam upoznala Ivana Čuljka koji mi je ponudio prvi posao i time mi otvorio vrata u profesionalni svijet.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Radila sam u različitim firmama. U manjim firmama s nekoliko zaposlenih, gdje sam radila na razvoju aplikacija – od samog planiranja do puštanja u produkciju, te u većim korporacijama, na razvoju i održavanju ozbiljnijih informacijskih sustava. Razvijala sam aplikacije za različite platforme: web, mobilne, desktop aplikacije te aplikacije za druge pametne uređaje, no većina poslova koje sam radila bila je vezana za razvoj web aplikacija, najčešće kao fullstack developer.

Trenutno radim u timu sa 6 kolega na razvoju sustava koji koristi stotinjak većih kompanija, uz razvoj novih značajki svakodnevno rješavamo prijavljene bugove i promišljamo kako dodatno optimizirati rad aplikacije koja zahtjeva veliku točnost i brzinu rada – što je ponekad izazovno postići s obzirom na velik broj korisnika i dokumenata u sustavu.

Kako bi definirala što čini seniora?

Mislim da je senior osoba koja može samostalno rješavati zadatke, analizirati situacije i davati prijedloge za rješenja problema te pomagati mlađim kolegama. Senior je definitivno osoba s dosta iskustva iza sebe, mislim da ne postoji određeni vremenski period u kojem se postaje senior niti je preduvjet za to fakultet, svaka osoba je individualna, ulaže određeno vrijeme i trud u razvoj svog znanja te ovisno o tome senior postane ranije, kasnije ili možda nikada.

Vjerujem da je čovjek najbolji u nečemu kada to voli, jer tada učenje postaje igra i istraživanje, prestaje biti suhoparno izvršavanje zadataka, a postaje avantura i budi radoznalost.

Ne postoje knjige koje ćemo pročitati pa naučiti kako postati dobar programer, programiranje se uči korištenjem, a najbolje se uči na greškama i rješavanjem nekih situacija u kojima se ranije nismo nikada zatekli.

Kako se postaje senior? Koliku ulogu u tome ima tvrtka, mentori, kolege, projekti na kojima radiš?

Mislim da je za postati senior najvažnija osobna želja i uložen trud u vlastiti razvoj, a presudno je iskustvo u radu. Na fakultetu se steknu osnovna znanja i širina pogleda na struku, no pravo učenje započinje tek s radom. Smatram da mi je puno koristilo to što sam još na fakultetu samostalno krenula raditi projekte, smislila bi neku aplikaciju te ju pokušala napraviti najbolje što mogu, kroz taj proces rješavanja stvarnih problema moje razumijevanje se brže razvijalo.

U procesu napredovanja svakako su važni kolege s kojima radiš, puno se brže napreduje ako imaš starijeg kolegu koji je voljan nesebično prenositi svoje znanje, i ako je na poslu općenito ugodna i kolegijalna atmosfera, gdje su ljudi svjesni da nitko ne zna sam sve, a zajedno kao tim znamo puno.

Tvrtka koja je spremna investirati u dodatno obrazovanje svojih zaposlenika, koja potiče zaposlenike da se certificiraju, odlaze na konferencije i slično, tvrtka koja prati razvoj svake individue zasebno i prepoznaje kada je trenutak za nove izazove kako bi se zaposlenik nastavio razvijati, definitivno je odlično mjesto za razvoj karijere.

Lada je 2024. ponijela titulu Inženjerke godine! ZLATKO PRKACIN

Što za tebe znači napredovanje – vođenje timova ili tehničku izvrsnost?

Napredovanje za mene definitivno znači brušenje tehničkih vještina, ali vodila sam manje timove i trenutno mentoriram mlađe kolege, što mi je također drago.

U ovom trenutku se ne vidim kako idem prema menadžmentu, više sam usmjerena prema tome da radim na razvoju aplikacija u kompaniji – i razvijam vlastite. Trenutno pripremam edukativnu aplikaciju sa sinom, njegova je ideja ja mu pomažem složiti kompleksnije stvari, pošto je trenutno dosta zauzet školskim obavezama. Nadamo se da ćemo do kraja ljeta imati prvu funkcionalnu verziju.

Što je bolje, specijalizirati se u određenoj niši/tehnologijama ili biti generalist?

Dobro je znati sam napraviti cijelu aplikaciju od planiranja do puštanja na produkciju, to zahtjeva rad s više različitih tehnologija. Ako samostalno možemo proći kroz cijeli proces imat ćemo bolje razumijevanje rada cijelog sustava: isprobat ćemo više tehnologija i onda onu koja nam se najviše sviđa proučiti u detalje i specijalizirati. Svaka od tih tehnologija je opširna i često izlaze nove verzije i alati. Nemoguće je držati korak s brzim promjenama, i biti izvrstan u puno različitih tehnologija, i znati “sve”…

Čini mi se optimalno fokusirati se na dobro poznavanje nekoliko jezika i alata, a druge isprobavati kako bismo nadogradili znanje. Kada savladamo jedan programski jezik lakše ćemo razumjeti drugi, međutim najbolji ćemo biti u onome što radimo svaki dan. Zato je, uz širinu poznavanja sustava, svakako dobro specijalizirati neku tehnologiju jer tada s više iskustva i znanja možemo raditi kvalitetnije aplikacije.

Kako držiš korak s novim tehnologijama, alatima i praksama koje se svaki dan pojavljuju?

Praćenje brzih promjena je zahtjevno, ponekad na radnom mjestu imamo priliku raditi nešto novo i odvojiti vrijeme za proučavanje tehnologija, ali ponekad zaokupljeni rješavanjem svakodnevnih zadataka na poslu ne stignemo odvojiti vrijeme za čitanje ili isprobavanje nečeg novog. Za to je obično potrebno uložiti dodatno vrijeme nakon posla i uskladiti s obiteljskim životom i drugim obavezama.

Proces je to učenja koji nikada ne završava, zato ga pokušavam uklopiti u svoju svakodnevicu. Namjesto čitanja vijesti pročitam neki blog s novostima iz tehnologije uz jutarnju kavu, i na slične načine iskoristim neke kraće periode u danu.

Praćenje konferencija, virtualnih i uživo dobra je prilika za čuti novosti iz svijeta tehnologije te ostvariti kontakte s ljudima iz sektora. Svakako je dobro povremeno se dodatno educirati kroz certifikaciju ili pohađanje nekog online tečaja/radionice.

Korisno je ponekad i samostalno napraviti neku manju aplikaciju kako bi držali korak s vremenom i obnovili znanje iz nečega što možda ne radimo svakodnevno na poslu.

Stanje IT industrije i prilike za karijeru danas – u odnosu na početak tvoje karijere?

Tijekom moje karijere potražnja za softverskim inženjerima cijelo vrijeme premašuje ponudu, a razlika mi se čini sve veća. Iako se ekonomska aktivnost u zadnje vrijeme usporila i potražnja za programerima nešto pala, mislim da i dalje nije teško naći posao pogotovo za kolege s više iskustva.

Zbog stanja na tržištu, prosječne plaće u IT sektoru su znatno rasle u odnosu na početak moje karijere. Velika promjena za mene je što sada mogu raditi u potpunosti od doma, te posljednjih nekoliko godina biram isključivo hibridne i remote poslove.

Prije pandemije bilo je teže naći full-remote posao, u hrvatskim firmama skoro i nemoguće. Od kada radim od doma imam puno više vremena i energije, namjesto brzog spremanja i probijanja kroz jutarnju gužvu mogu spavati malo duže ili dan započeti mirnom šetnjom sa psima u parku. Svi u obitelji zdravije se hranimo zbog toga, namjesto da naručujemo hranu i jedemo u restoranima, svaki dan kod kuće pripremamo ručak.

Za mene je remote work potpuno izmijenio način rada i života na bolje, a kada sam odmornija i zadovoljnija svakako ću imati i bolje rezultate na poslu.

Koji savjet bi dala juniorima?

Savjet za kolege koji tek ulaze u svijet programiranja bi bio da samostalno što prije krenu raditi aplikacije, a ako nemaju ideju – mogu pronaći nekoga kome treba napraviti neku manju aplikaciju, time će steći dosta iskustva i imat će što pokazati u CV-u. Programiranje se ne može naučiti samo iz knjiga, potrebno je što više pisati kod, čitati blogove i slično – jer se tehnologije brzo mijenjaju.

S obzirom na to da postoji puno različitih tehnologija i platformi, poručila bih im i da je važno odabrati tehnologiju koja im se sviđa jer će se s time baviti svaki dan. I ne zaboravite, koju god tehnologiju odabrali slijedi cjeloživotno učenje. Moj dojam je da što više toga znam to više vidim sve što ne znam, tako da proces učenja nikada ne završava.

Važno je otkriti nešto što nas zabavlja, igrati se s programiranjem, istraživati, svakako biti strpljiv i uporan, jer ćemo ponekad rješenje naći brzo, a ponekad će to potrajati i po nekoliko dana.

Isto tako, radeći u manjoj firmi često moraš biti “mali od svega”, što znači da radiš sve – od razgovora s klijentom, planiranja, razvoja frontend/backend, testiranja, pripremu okoline i puštanje aplikacije na produkciju, otklanjanje incidenata i slično. U većoj firmi si “mali kotačić u sustavu”, to znači da si zadužen vjerojatno samo za dio zadataka, npr. radiš samo razvoj i održavanje backend dijela aplikacije. U tom slučaju više ideš u dubinu sa znanjem iz tog užeg područja. Mislim da je korisno steći radno iskustvo i u manjoj i u većoj firmi, jer tada bolje poznajemo sve faze u ciklusu razvoja softvera dok se u određenim tehnologijama specijaliziramo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje stečeno osmogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.

Veliki intervjui

Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, odnedavno ima novu upravu. U razgovoru s Ivanom Bešlićem i Svenom Marušićem otkrivamo u kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera, tko će lakše prebroditi ova vremena i gdje su nove prilike.