Formalno obrazovanje, neformalni klub: Čemu kultni KSET već 43 godine uči svoje članove?

Formalno obrazovanje, neformalni klub: Čemu kultni KSET već 43 godine uči svoje članove?

Što znači sudjelovati u nečem većem od nas samih? KSET je klub koji je u odajama bivše kotlovnice okupio desetke generacija, dajući im prostor da šire svoje vidike kroz nova poznanstva, hobije i aktivnosti. Ususret Tech Consultant meetupu u KSET-u otkrivamo što studentima to iskustvo zapravo donosi u profesionalnom smislu.

Netokracija i mStart, vodeća hrvatska tehnološka tvrtka koja je omogućila digitalizaciju nekih od vodećih tvrtki u regiji i partner je vodećim vendorima poput SAP-a, Microsofta i Oraclea, organiziraju tri praktična susreta o tech konzultantstvu. Prvi Tech Consultant meetup održava se u Zagrebu, u KSET-u, 16. listopada.

Zagrebački meetup u KSET-u posvetili smo studentima tehničkih usmjerenja koji možda, osim programiranja, u svojoj karijeri žele imati doticaj i s biznis stranom. Tako dolazimo i do tech konzultanata koji se brinu o implementaciji različitih softverskih rješenja za velike i male tvrtke, a koji trebaju, osim tehničkog predznanja i niz “mekih vještina” s obzirom na rad s klijentima.

A mjesto gdje se održava prvi takav susret, KSET, uskoro puni čak 43 godine. Ta dugogodišnja tradicija gradila se kroz mnoge sekcije koje potiču razvoj različitih vještina, stoga sam ususret nadolazećem meetupu iskoristila priliku i za intervju s KSET-ovcima. U razgovoru s Kristinom Delić, voditeljicom KSET-ovog PR i marketinškog tima, ali i voditeljima računarske sekcije, Ivanom Bratovićem, te voditeljem Fotosekcije, Ivanom Đerekom, saznala sam više o tome što znači biti KSET-ovac te kako studentima aktivnosti koje tamo obavljaju pomažu u razvoju vještina koje inače ne bi usvojili formalnim obrazovanjem.

“KSET je naša utopija”

Autor: Tin Patafta
Vizual KSET-a koji je još 2001. dizajnirao Tin prepoznatljiv je mnogima koji su studirali u Zagrebu.

Ako slučajno niste čuli ni bili u ovom kultnom klubu (jeste živjeli ispod kamena?), dozvolite da vas spomenem da je KSET ustoličen još u vrijeme kada su roditelji današnjih studenata bili šmrkavi mulci. KSET je osnovan 1969. godine, a sedam godina nakon smješten je u bivšu kotlovnicu na sjeveroistočnom uglu Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Od tada je ovaj prostor mjesto za druženje članova različitih usmjerenja i interesa. Kako mi objašnjava Kristina, KSET je postao prilika mnogima da se bave hobijima kojima se inače zbog financijskih ili tehničkih problema ne bi mogli posvetiti.

Besplatno, uz najjeftiniju kavu u gradu i u ugodnom društvu, (članovi) mogu naučiti biti DJ, slagati opremu za koncerte, postaviti vlastitu predstavu, razvijati fotografije u tamnoj komori, štrikati programski kod, koristiti alat, snimiti film, popraviti bicikl i učiti o planinarenju.

Iako dolazimo iz različitih krajeva države, s različitih fakulteta i društava, sve nas veže želja za razvijanjem hobija, sudjelovanjem u nečem većem od nas samih, a uz to se svi želimo i zabaviti i steći nova poznanstva i prijateljstva. U društvu opterećenom materijalnim stjecanjem, senzacionalističkim naslovima, stvarnosti ispunjenoj negativnošću, KSET je naša utopija.

U KSETU danas aktivno volontira gotovo 300 volontera u 9 sekcija: bike, disco, dramska, računarska, tehnička, glazbena, planinarska, video i foto.

Volonterski rad nije zabadava

Kako ističe Kristina, cijeli KSET-ov rad ovisi o studentima volonterima – od dnevnog programa do bukiranja i održavanja večernjih koncerata i različitih događanja. S obzirom na mogućnosti studentskog rada, volontiranje često mladima može izgledati kao potraćeno vrijeme ili rad zabadava, no je li to zbilja tako? I sama sam bila dio studentske udruge u kojoj sam volontirala, a danas sam sigurna da mi ništa ne može platiti to iskustvo rada u timu s kolegama različitih usmjerenja i interesa, a moje mišljenje dijele i kolege iz KSET-a.

Brojne sekcije Kluba utočište su studenata koji od fakulteta očekuju više od predavanja, vježbi i ispita, objašnjava Kristina. Iako se u KSET-u članovi prvenstveno druže, sve druženje se odvija kroz praktična iskustva te organizacije radionica i nezaboravnih događaja, poput Elektroplaninarskih rallyja ili Brucošijade FER-a.

Rad na tako velikom projektu svima nama daje iskustvo koje nigdje drugdje kao studenti ne bi mogli steći. Osim toga, Job Fair, projekt koji KSET organizira uz FER i Centar karijera FER-a, sajam je na kojem mogućnosti zapošljavanja studentima prezentiraju najznačajnije tvrtke. Puno je uspješnih ljudi svoja prva poslovna iskustva steklo upravo na vođenju KSET-a ili njegovih sekcija i sudjelovanjem u projektima od najveće važnosti za KSET te je svima to bilo neprocjenjivo iskustvo.

Fotosekcija KSET-a
JobFair ne propuštaju mnoge tehnološke tvrtke, a među njima je i mStart.

Više od predavanja, vježbi i ispita

KSET je nedvojbeno mjesto koje nudi korak dalje od formalnog obrazovanja. Kao što nadograđuje stečeno gradivo, tako studentima daje i priliku da svoje znanje s fakulteta i primijene, posebno kada su u pitanju sekcije koje su bliske njihovom usmjerenju – poput računarske ili tehničke. Voditelj Računarske sekcije Ivan Bratović, student 1. godine diplomskog studija računarstva na FER-u, objašnjava mi kako se tijekom godine sekcija bavi održavanjem mrežne infrastrukture, konfiguracijom mrežnih uređaja na svim razinama te izradom mnogih projekata iz domene weba i IoT-ja.

Također radimo na konferenciji DORS/CLUC te nekoliko puta godišnje organiziramo Linux InstallFest u KSET-u. Osim toga, aktivno širimo naše znanje putem kvalitetne dokumentacije, internih radionica i prezentacija. Svi ti projekti, a naročito oni koje radimo kontinuirano – poput gotovo svakodnevnog rada na našim serverima – svakako pridonose utvrđivanju gradiva.

Naravno, zanimalo me i u kojem aspektu im je sekcija pomogla da nauče nešto mekše vještine poput problem solvinga i analitičkog razmišljanja. Ivan kaže da su vrsni u analizi i rješavanju problema jer im je gotovo svakodnevno ta vještina potrebna kako bi uopće obavili svoje zadatke.

Sekcija se često susreće s problemima koje nitko u njoj ne zna riješiti, jednostavno zbog naravi problema koje popravljamo. Na primjer, netko želi web stranicu sa specifičnim funkcijama za koje ne postoji gotovo rješenje. Zadatak člana Računarske sekcije u tom slučaju jest pronaći rješenje problema s kojim se nitko nije susreo do tada. Također se može dogoditi da se odjednom jedan od poslužitelja počne ponašati jako nepredvidljivo. Zadatak u tom slučaju je prvo dijagnoza problema – je li problem hardverski, softverski ili nešto treće, a zatim i njegovo rješavanje, što također nije trivijalno.

Iako nije četvrtak, vrijeme je za jedan #TB! Žestoki fanovi Linux OS-a spremni su ti pomoći instalirati jednu od pet…

Geplaatst door Računarska sekcija KSET-a op Dinsdag 1 oktober 2019

Analitičko razmišljanje, problem solving i timski rad obilježavaju većinu poslova koje karatkerizira rad s klijentima i traženje rješenja za njihove probleme – što će im uvelike značiti jednom kada stupe na tržište rada.

Bilo kakva aktivnost van fakulteta koja vam može pomoći razviti te vještine vrijedna je za budući profesionalni razvoj. U intervju sa Želimirom Kraševac direktoricom Službe podrške Oracle Retail sustavima u mStartu, koja je kroz zadnjih pet godina prošla sve konzultantske pozicije, počevši od one pripravničke, otkrila mi je kako je i ona odnose s ljudima usavršavala u vannastavnoj aktivnosti – kao instruktorica plesa. Njezin primjer mi je lako povezati i s iskustvom KSET-ovaca, a koji su unutar kluba, osim svojih fakultetskih obveza, oblikovali i svoje druge interese kojima su, uz formalno obrazovanje, razvili jednako bitne vještine. Ivan Bratović također smatra da mu je iskustvo rada u Računarskoj sekciji od neizmjerne važnosti za profesionalan razvoj.

Susrećem se s problemima iz stvarnog života i stvarnim načinima kako ih riješiti što pomoću formalnog obrazovanja nije moguće naučiti. Naučio sam mnogo o tome koje se tehnologije i na koji način koriste u profesionalnim produkcijskim okruženjima.

Od marketinga do programiranja i produkcije

Foto: Petra Kovačević

Član KSET-a može postati student bilo kojeg fakulteta, a kako su raznoliki u članstvu, tako su raznolike i sekcije. Svatko može pronaći područje u kojem će primijeniti ili nadograditi znanje stečeno tijekom studiranja, objašnjava Kristina:

Primjerice, studenti FER-a na fakultetu uče kako funkcioniraju internetski protokoli te osnove web programiranja, a to znanje primjenjuju i nadograđuju svakodnevnim radom u Računarskoj sekciji. Članovi Video i Fotosekcije stječu znanja i iskustva o snimanju i fotkanju, što su vještine koje se jako cijene u poslovima vezanim uz digitalni marketing. Studenti raznih društvenih fakulteta djeluju u PR & marketing timu, a studenti grafičkog dizajna okupljeni su u dizajn tim. FER-ov Zavod za elektroakustiku se bavi obradom audio signala i elektronike što su znanja koja se svakodnevno praktično koriste u radu Glazbene sekcije, što najčešće nije mogućnost na fakultetu.

Uz voditelja Računarske sekcije imala sam priliku razgovarati i s Ivanom Đerekom, studentom 4. godine računalne znanosti na FER-u koji trenutno vodi Fotosekciju KSET-a. Kako je već i Kristina spomenula, u Fotosekciji se od početka uči o razvijanju fotografija u tamnoj komori, obradi fotografija, različitim fotoaparatima i drugim stvarima bitnim za bavljenje fotografijom, a omogućuje im se i otvaranje izložbi, bilo grupnih ili samostalnih.

Osim što se polaznike upoznaje s fotografijom, kroz tečajeve se doprinosi povezanosti i komunikaciji studenata s različitih fakulteta. Sve tečajeve i radionice drže članovi Fotosekcije, koji tijekom pripreme istražuju samo područje koje predaju, održe nekoliko probnih predavanja, a nakon svega imaju korisno iskustvo držanja predavanja pred 30-ak ljudi. Svaki stariji član, koji je već odslušao i položio tečaj te stekao iskustvo postaje mentor nekom od novijih članova, čime se osigurava konstantan prijenos znanja.

Fotosekcija KSET-a
Ljetna – zajednička izložba Fotosekcije 2015. godine

Osim edukativnog dijela, dodaje Ivan Đerek, Fotosekcija ima i mnoštvo drugih praktičnih aktivnosti. Već godinama članovi sekcije redovito fotografiraju svaki koncert i događaj koji se održava u KSET-u pa tako imaju člana koji brine da je sve od toga pokriveno. Kroz godinu održe i do 15-ak fotografskih izložbi, a za čije je termine i sadržaj također zadužen jedan član sekcije.

Još je tu puno zaduženja kroz koje se članovi uče preuzimanju odgovornosti, timskom radu i pravovremenom izvršavanju dužnosti. Dužnost mene, kao voditelja sekcije, jest brinuti o svakom aspektu rada sekcije, nadzirati i pomoći gdje god treba, osim toga, brinem se o međuljudskim odnosima te vodim i učim kako voditi skupinu ljudi koji su si u početku stranci.

Možda je najvažnije što se različiti studenti, kako tehničkih tako i drugih usmjerenja, u KSET-u imaju priliku družiti i surađivati s drugim studentima – što je iznimno bitno s obzirom na to da se studenti s nekim okolnostima rada i međuljudskih odnosa susreću tek s prvim danom posla.

Foto: Lana Nežmah

Vještine koje se ne uče u klupama

Međutim, iako je bivša kotlovnica izvana naizgled mali prostor, KSET je puno više od studentskog kluba jednog fakulteta, zaključuje Kristina.

Nastao kao rezultat nastojanja tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta da stvara društveno aktivnu omladinu, KSET i njegovi članovi se i danas vode time. Samim članstvom u sekciji studenti se uče preuzimanju odgovornosti, timskom radu i pravovremenom izvršavanju dužnosti. Bilo da je “običan” član ili voditelj sekcije ili KSET-a, svaki volonter nauči obavljati svoj posao pod vremenskim ograničenjem, raditi u timu i biti timski igrač, uči voditi tim, delegirati zadatke i komunicirati sa svakim članom. Mislim da su “meke” vještine, koje se steknu u KSET-u, nešto nezamjenjivo, što ne možemo naučiti na fakultetu, a ovdje ih steknemo kroz volontiranje, druženje i zabavu.

Upravo je taj izvrstan spoj tehničkog znanja i mekih vještina i u opisu konzultantskog posla, a o kojem ćemo imati priliku čuti više u 16.10. u prostorima Kluba.

Kako je nedavno u intervjuu istaknuo Emin Subašić, direktor Službe poslovnih informacijskih rješenja u mStartu, da biste bili dobar konzultant morate posjedovati ili izučiti talent komunikacijskih i drugih mekih vještina u odnosima s ljudima. A kako zaključuje: “svakom našem tehničkom fakultetu upravo fali taj dio sociala.“ Srećom, tu su udruge i klubovi poput KSET-a koji studentima tehničkih usmjerenja omogućuju da ispoliraju te vještine i prije nego što stupe na tržište rada.

Doznaj je li karijera tech konzultanta za tebe – upravo u KSET-u

Iva Gospodnetić iz Centra karijera FER-a također ističe tu važnu ulogu Kluba, ali isto tako i inicijative poput nadolazećeg Tech Consultant meetupa kojim se mladima žele približiti različiti karijerni putevi – tako i konzultantski:

Putem aktivnosti koje radimo u FER-ovom Centru karijera primijetili smo da su studenti često preplavljeni mogućnostima i teško im je odabrati onu koja je najbolja za njih. Od ove godine na FER-u održavamo novi kolegij Upravljanje karijerom koji će im pomoći u odabiru karijere i jedna od preporuka koju ćemo im dati je da se čim više informiraju, da budu u kontaktu s drugim, starijim kolegama i tako iz prve ruke saznaju što znači raditi neki specifičan posao. Zato je ovaj meetup odlična prilika za sve studente i one koji se još traže da saznaju što rade IT konzultanti i otkriju je li to nešto što bi njima moglo biti zanimljivo.

Zanima te spoj tehnologije i poslovanja? Možda je ovo upravo put za tebe.

Sutra, u srijedu, 16. 10., od 16 do 20 sati očekuju te predavanja i razgovori s vodećim ljudima u industriji tech konzultantstva, poput Krešimira Ležaića, podpredsjednika IT odjela Mercatora i Joze Džakule, direktora IT odjela u Konzumu, a koji će dati stvarni pregled kako razviti karijeru radeći s enterprise softverom.

Zanima te kako učiti od veterana? Trk na zadnje besplatne prijave!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.