Dok ih love FBI, Europol i MUP, kripto prevaranti se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama

Dok ih love FBI, Europol i MUP, kripto prevaranti se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama

Iza prijevara koje nude brzo bogaćenje ulaganjem u kriptovalute stoje međunarodne, dobro organizirane kriminalne operacije čije se glavešine često skrivaju na dark webu. Dok MUP surađuje s Europolom i SAD-om, što na sprječavanju prijevara čini HANFA, a što bi mogle oglasne mreže i mediji?

Tvrtke i organizacije koje stoje iza oglasa koji obećavaju i po nekoliko tisuća eura zarade tjedno ulaganjem u kriptovalute funkcioniraju poput organiziranog kriminala. Za razliku od klasičnih mafija, ovaj organizirani kriminal proteže se kroz razne zemlje diljem svijeta i različite dijelove digitalnog prostora, od dark weba do društvenih mreža i portala mainstream medija na kojima se ponekad pojavljuju  oglasi za takve prijevare.

Često se skrivaju iza legitimnih trgovačkih društava, dio su mreže povezanih tvrtki i organizirane su poput legitimnih biznisa, s odjelima koji se bave programiranjem, oglašavanjem ili, primjerice, pozivnim centrima.

Na panelu posvećenom sprječavanju kripto prijevara koji je na konferenciji Money Motion moderirao Vlaho Hrdalo iz Udruge za blockchain i kriptovalute od Rolanda Vizlera iz Ministarstva unutarnjih poslova, Thomasa Doughertyja iz američkog Ministarstva pravosuđa, Anje Tkalčević iz HANFA-e i Mie Biberović iz Netokracije smo čuli puno o tome kako takvim operacijama stati na kraj ili ih spriječiti, ali trenutno najučinkovitija poruka koju su mogli poslati jest – edukacija građana kako ne bi postali žrtve prijevara.

Kako funkcioniraju kripto-prijevare

“Pazite da ne postanete žrtve prijevare” je gotovo jedini odgovor koji sam dobila kad sam prije koji tjedan za Netokraciju istraživala upravo temu malicioznih oglasa, pa u duhu edukacije prenosim rečeno o tome kako prevare koje se kriju iza oglasa koji obećavaju dobru zaradu ulaganjem u kriptovalute funkcioniraju:

  • sve počinje oglasom koji obećava zaradu od par tisuća eura tjedno bez rada, obično uz sliku neke atraktivne žene ili prosječne obitelji
  • klik na oglas vodi na web stranicu koja kombinacijom istina (rast vrijednosti kriptovaluta) i laži te izmišljenim osobnim iskustvima želi posjetitelja uvjeriti da se radi o pravoj prilici
  • od posjetitelja se traži da kupi kriptovalute i to se doista dogodi, ali kriptovalute se spremaju u novčanik prevaranata
  • korisnik tad dobiva pristup lažnim alatima u kojima vidi kako njegovo ulaganje raste i nagovara ga se da uloži još
  • ako osoba želi povući novac, prevaranti počnu izmišljati razne regulatorne prepreke ili naknade koje treba platiti kako bi “ulagač” mogao izvući svoj novac

Praktički je nemoguće da nasamareni građanin ikad dobije svoj novac natrag, rekao je Vizler iz MUP-a. Izgubljene svote kreću se od tisuću do nekoliko desetaka tisuća eura.

Europol razotkrio pozivne centre prevaranata u Srbiji, Bugarskoj i na Cipru

HANFA nema ovlasti istraživati takve prijevare, a nije zadužena niti za njihovo reguliranje. Ipak, i oni se trude raditi na edukaciji, kaže Tkalčević:

Objavljujemo na svojim web stranicama redovito primjere prijevara, educiramo potrošače kako da procjenjuju prilike za ulaganje te prema kojim znakovima bi mogli zaključiti da je u pitanju prijevara, prije svega prema obećanjima nerealnog povrata novca.

Pitanje je, doduše, koliko redovito prosječan građanin posjećuje web stranice HANFA-e.

Vizler i Dougherty su napomenuli da iza takvih prijevara obično stoje internacionalne organizacije i da međunarodna tijela surađuju na hvatanju odgovornih. Kao uspješan primjer naveli su nedavnu akciju Europola u kojoj su otkriveni pozivni centri u Srbiji, Bugarskoj i na Cipru iz kojih su varali žrtve u Njemačkoj, Australiji i Kanadi.

“Što više informacija imamo, lakše istražujemo. Zato uvijek pozivamo žrtve da prijave…

Vizler je napomenuo kako su djelatnici u tim pozivnim centrima ponekad i sami žrtve prijevare jer ispočetka misle da se radi o legitimnom poslu te da policiji nije cilj njih zatvarati nego od njih dobiti što više informacija koje bi dovele do glavnih krivaca. I u SAD-u je hvatanje kripto prevaranata predmet rada nekoliko različitih institucija i nije jednostavno, ali sve počinje od prijavljivanja, kaže Dougherty:

Što više informacija imamo, lakše istražujemo. Zato uvijek pozivamo žrtve da prijave prijevare i da se ne srame što su nasamareni.

Kako ih spriječiti da se oglašavaju

Međunarodnom organiziranom kriminalu teško je doskočiti, ali u međuvremenu treba raditi barem na tome da je takvim prevarantima teško uopće dospjeti do žrtava, odnosno da im se oteža oglašavanje.

Dougherty je spomenuo da big tech tvrtke uglavnom surađuju na tom području (Facebook je baš zbog toga bio blokirao bilo kakvo oglašavanje kriptovaluta), ali da je to za njih osjetljivo pitanje jer se cijela američka digitalna industrija zasniva na odjeljku 230 Zakona o primjerenosti komunikacija, prema kojemu internetske stranice i platforme nisu odgovorne za sadržaj koji putem njih plasiraju treće strane.

Hrvatski zakoni propisuju suprotno (baš zbog toga što su odgovorni za sav sadržaj, internetski portali su morali regulirati komentare), a isto bi na razini EU trebao propisati Digital Services Act kad stupi na snagu. Netokracijina urednica Mia Biberović istaknula je da bi, za početak, svi oglasi koji se prikazuju trebali – poput onih na društvenim mrežama i tražilicama, imati mogućnost da se oglas prijavi kao neprimjeren, što bi izdavačima i oglasnim mrežama olakšalo filtriranje.

MUP može upozoriti, ali ne i narediti micanje oglasa

Oglase za koje sumnjaju da promoviraju prijevare građani mogu prijaviti Agenciji za elektroničke medije, putem obrasca za pritužbe građana. Međutim, iz vlastitog iskustva prijave upravo oglasa za kripto-prijevaru, format tog obrasca je manjkav i, čini mi se, prilagođen prijavljivanju neprimjerenog novinarskog sadržaja, a ne oglasa.

Naime, u prijavi treba navesti temu, opis pritužbe i poveznicu, bez mogućnosti da se priloži screenshot problematičnog sadržaja. U situaciji kad se oglasi dinamički izmjenjuju sa svakim učitavanjem stranice, Agencija ne može ništa učiniti na prijavu da se u određenom trenutku problematični oglas nalazio na nekoj poveznici – u trenutku kad netko drugi pregledava tu stranicu tog oglasa možda više neće biti.

Što se policije tiče, Vizler je rekao da trenutno MUP javlja izdavačima ili oglasnim mrežama kad vide oglase za kripto prijevare (ili druge maliciozne oglase jer među njima ima i onih koji oglašavaju lažne lijekove ili neregistrirane i netestirane dodatke prehrani), ali da to, naravno, nije rješenje:

Pošaljemo upozorenje oglasnoj mreži i oni obično maknu takav oglas. Uglavnom reagiraju, ali to nije rješenje jer se mi ne možemo baviti nadziranjem svih oglasa, a i u praksi ih možemo samo upozoriti, ali ne i narediti im.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?