Dok ih love FBI, Europol i MUP, kripto prevaranti se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama

Dok ih love FBI, Europol i MUP, kripto prevaranti se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama

Iza prijevara koje nude brzo bogaćenje ulaganjem u kriptovalute stoje međunarodne, dobro organizirane kriminalne operacije čije se glavešine često skrivaju na dark webu. Dok MUP surađuje s Europolom i SAD-om, što na sprječavanju prijevara čini HANFA, a što bi mogle oglasne mreže i mediji?

Tvrtke i organizacije koje stoje iza oglasa koji obećavaju i po nekoliko tisuća eura zarade tjedno ulaganjem u kriptovalute funkcioniraju poput organiziranog kriminala. Za razliku od klasičnih mafija, ovaj organizirani kriminal proteže se kroz razne zemlje diljem svijeta i različite dijelove digitalnog prostora, od dark weba do društvenih mreža i portala mainstream medija na kojima se ponekad pojavljuju  oglasi za takve prijevare.

Često se skrivaju iza legitimnih trgovačkih društava, dio su mreže povezanih tvrtki i organizirane su poput legitimnih biznisa, s odjelima koji se bave programiranjem, oglašavanjem ili, primjerice, pozivnim centrima.

Na panelu posvećenom sprječavanju kripto prijevara koji je na konferenciji Money Motion moderirao Vlaho Hrdalo iz Udruge za blockchain i kriptovalute od Rolanda Vizlera iz Ministarstva unutarnjih poslova, Thomasa Doughertyja iz američkog Ministarstva pravosuđa, Anje Tkalčević iz HANFA-e i Mie Biberović iz Netokracije smo čuli puno o tome kako takvim operacijama stati na kraj ili ih spriječiti, ali trenutno najučinkovitija poruka koju su mogli poslati jest – edukacija građana kako ne bi postali žrtve prijevara.

Kako funkcioniraju kripto-prijevare

“Pazite da ne postanete žrtve prijevare” je gotovo jedini odgovor koji sam dobila kad sam prije koji tjedan za Netokraciju istraživala upravo temu malicioznih oglasa, pa u duhu edukacije prenosim rečeno o tome kako prevare koje se kriju iza oglasa koji obećavaju dobru zaradu ulaganjem u kriptovalute funkcioniraju:

  • sve počinje oglasom koji obećava zaradu od par tisuća eura tjedno bez rada, obično uz sliku neke atraktivne žene ili prosječne obitelji
  • klik na oglas vodi na web stranicu koja kombinacijom istina (rast vrijednosti kriptovaluta) i laži te izmišljenim osobnim iskustvima želi posjetitelja uvjeriti da se radi o pravoj prilici
  • od posjetitelja se traži da kupi kriptovalute i to se doista dogodi, ali kriptovalute se spremaju u novčanik prevaranata
  • korisnik tad dobiva pristup lažnim alatima u kojima vidi kako njegovo ulaganje raste i nagovara ga se da uloži još
  • ako osoba želi povući novac, prevaranti počnu izmišljati razne regulatorne prepreke ili naknade koje treba platiti kako bi “ulagač” mogao izvući svoj novac

Praktički je nemoguće da nasamareni građanin ikad dobije svoj novac natrag, rekao je Vizler iz MUP-a. Izgubljene svote kreću se od tisuću do nekoliko desetaka tisuća eura.

Europol razotkrio pozivne centre prevaranata u Srbiji, Bugarskoj i na Cipru

HANFA nema ovlasti istraživati takve prijevare, a nije zadužena niti za njihovo reguliranje. Ipak, i oni se trude raditi na edukaciji, kaže Tkalčević:

Objavljujemo na svojim web stranicama redovito primjere prijevara, educiramo potrošače kako da procjenjuju prilike za ulaganje te prema kojim znakovima bi mogli zaključiti da je u pitanju prijevara, prije svega prema obećanjima nerealnog povrata novca.

Pitanje je, doduše, koliko redovito prosječan građanin posjećuje web stranice HANFA-e.

Vizler i Dougherty su napomenuli da iza takvih prijevara obično stoje internacionalne organizacije i da međunarodna tijela surađuju na hvatanju odgovornih. Kao uspješan primjer naveli su nedavnu akciju Europola u kojoj su otkriveni pozivni centri u Srbiji, Bugarskoj i na Cipru iz kojih su varali žrtve u Njemačkoj, Australiji i Kanadi.

“Što više informacija imamo, lakše istražujemo. Zato uvijek pozivamo žrtve da prijave…

Vizler je napomenuo kako su djelatnici u tim pozivnim centrima ponekad i sami žrtve prijevare jer ispočetka misle da se radi o legitimnom poslu te da policiji nije cilj njih zatvarati nego od njih dobiti što više informacija koje bi dovele do glavnih krivaca. I u SAD-u je hvatanje kripto prevaranata predmet rada nekoliko različitih institucija i nije jednostavno, ali sve počinje od prijavljivanja, kaže Dougherty:

Što više informacija imamo, lakše istražujemo. Zato uvijek pozivamo žrtve da prijave prijevare i da se ne srame što su nasamareni.

Kako ih spriječiti da se oglašavaju

Međunarodnom organiziranom kriminalu teško je doskočiti, ali u međuvremenu treba raditi barem na tome da je takvim prevarantima teško uopće dospjeti do žrtava, odnosno da im se oteža oglašavanje.

Dougherty je spomenuo da big tech tvrtke uglavnom surađuju na tom području (Facebook je baš zbog toga bio blokirao bilo kakvo oglašavanje kriptovaluta), ali da je to za njih osjetljivo pitanje jer se cijela američka digitalna industrija zasniva na odjeljku 230 Zakona o primjerenosti komunikacija, prema kojemu internetske stranice i platforme nisu odgovorne za sadržaj koji putem njih plasiraju treće strane.

Hrvatski zakoni propisuju suprotno (baš zbog toga što su odgovorni za sav sadržaj, internetski portali su morali regulirati komentare), a isto bi na razini EU trebao propisati Digital Services Act kad stupi na snagu. Netokracijina urednica Mia Biberović istaknula je da bi, za početak, svi oglasi koji se prikazuju trebali – poput onih na društvenim mrežama i tražilicama, imati mogućnost da se oglas prijavi kao neprimjeren, što bi izdavačima i oglasnim mrežama olakšalo filtriranje.

MUP može upozoriti, ali ne i narediti micanje oglasa

Oglase za koje sumnjaju da promoviraju prijevare građani mogu prijaviti Agenciji za elektroničke medije, putem obrasca za pritužbe građana. Međutim, iz vlastitog iskustva prijave upravo oglasa za kripto-prijevaru, format tog obrasca je manjkav i, čini mi se, prilagođen prijavljivanju neprimjerenog novinarskog sadržaja, a ne oglasa.

Naime, u prijavi treba navesti temu, opis pritužbe i poveznicu, bez mogućnosti da se priloži screenshot problematičnog sadržaja. U situaciji kad se oglasi dinamički izmjenjuju sa svakim učitavanjem stranice, Agencija ne može ništa učiniti na prijavu da se u određenom trenutku problematični oglas nalazio na nekoj poveznici – u trenutku kad netko drugi pregledava tu stranicu tog oglasa možda više neće biti.

Što se policije tiče, Vizler je rekao da trenutno MUP javlja izdavačima ili oglasnim mrežama kad vide oglase za kripto prijevare (ili druge maliciozne oglase jer među njima ima i onih koji oglašavaju lažne lijekove ili neregistrirane i netestirane dodatke prehrani), ali da to, naravno, nije rješenje:

Pošaljemo upozorenje oglasnoj mreži i oni obično maknu takav oglas. Uglavnom reagiraju, ali to nije rješenje jer se mi ne možemo baviti nadziranjem svih oglasa, a i u praksi ih možemo samo upozoriti, ali ne i narediti im.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do DevOps karijere!

Gaming i esport industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Startupi

Startup Hrvoja Smolića prikupio 1,2 milijuna eura, svojim SaaS-om pomažu analitičkim timovima

Prije no što se preselio u Irsku, Smolić je 14 godina proveo u zagrebačkoj IT tvrtci Qualia, koju je također osnovao. Sada radi na platformi koja nudi poslovnu analitiku bez potrebe za računalnim kodiranjem.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Scaleupi i jednorozi

Infobip traži analitičara kreativca: Što trebate znati za analitički posao u jednorogu?

Uz Infobipovog Head of Web otkrivamo više o marketinškom timu koji je odgovoran za velik dio online prisutnosti hrvatskog jednoroga.

Novost

20 godina AZOP-a: Samo u zadnjih godinu dana izrečene su kazne u iznosu od 8,27 milijuna eura

Povodom 20. obljetnice osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka i zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj održana je konferencija „Rizici i usklađenost s GDPR-om u doba umjetne inteligencije”.

Novost

Apple Vision Pro prošetao Zagrebom – donosimo dojmove

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera.