Trebam li platiti porez na kriptovalute?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kupujete, rudarite, prodajete… No, trebate li platiti porez na kriptovalute i kako su uopće regulirane?

Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, ali to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano - i oporezivo. Pitali smo 4 stručnjaka iz UBIK-a, HANFE, Electrocoina i Crobitcoina što to znači za vas!

Bitcoin, odnosno kriptovalute, ponovno su se našle na naslovnicama mainstream medija te se čini da ovog puta neće tako brzo nestati iz javnog prostora. U trenutku pisanja ovog teksta, vrijednost 1 bitcoina procijenjena je na točno 196.236,28 kuna, a generalni rast vrijednosti bitcoina se, normalno, pozitivno odrazio na vrijednost drugih kriptovaluta.

Kriptovalute su prisutne na tržištu već više od desetljeća, a u zadnjih nekoliko godina postale su i sve raširenije sredstvo plaćanja diljem svijeta. Unatoč tome, implementacije, prijedlozi i mišljenja o regulaciji kriptovaluta još uvijek nisu globalno usklađeni.

Gdje Hrvatska stoji po tom pitanju?

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), Filip Šaravanja, Fintech koordinator u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, te Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala (crobitcoin.com) dali su nam svoj komentar na trenutnu situaciju u Hrvatskoj.

Kako se kriptovalute reguliraju u Hrvatskoj trenutno?

Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.

Shodno tome, promjena kriptovalute u fiat novac oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 10%, a na to treba dodati prirez općine/grada u kojem živite. S iznimkom da, ako držite kriptovalutu dulje od 2 godine, ne morate plaćati porez. Zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu se ne oporezuje.

Rudarenje kriptovalutama oporezuje se na temelju Zakona o porezu na dohodak, tj. porez se plaća na drugi dohodak (povremeno rudarenje) ili dohodak od samostalne djelatnosti (kontinuirano rudarenje).

Također, od 1. siječnja 2020., poduzeća koja se bave trgovanjem virtualnih valuta i/ili pružaju skrbničku uslugu novčanika za čuvanje privatnih kriptografskih ključeva (npr., mjenjačnice kriptovaluta i poslovni subjekti koji se oslanjaju na kripto transakcije) postali su obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola iz Electrocoina, čija se tvrtka bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama te procesiranjem kripto uplata, kaže kako je uključivanje kriptovaluta u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma bilo dio implementacije 5. direktive Europske unije (EU) o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, naglašava kako su u firmi provodili mjere protiv pranja novca najbolje što su znali i prije nego što su službeno postali obveznici Zakona, kako bi stekli dobru reputaciju.

Nikola smatra da se implementacijom 5. direktive Hrvatska željela pokazati proaktivnom unutar EU, no pritom se previše požurila:

Činjenica je da je Zakon [o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma] promijenjen loše, bez konzultacija s industrijom, bez prilagođavanja Zakona samoj industriji. Ali nakon što je naš regulator Hanfa dobio zadatak da radi s nama, pristupili su nam konstruktivno, zvali nas na razgovore i tu je započeo pravi dijalog. Po tom pitanju, vrlo smo zadovoljni s načinom na koji je Hanfa svemu tome pristupila.

Gdje se stvari ne štimaju…

Luka s Hrvatskog Bitcoin Portala misli kako je odluka da se kripto transakcije reguliraju putem pravnih osoba bila kvalitetna jer bi u suprotnom regulacije bile ili represivne ili bi nastao “divlji zapad.” On obraća pozornost na činjenicu se regulatori nikad dosad nisu susreli s tehnologijama poput blockchaina i kriptovaluta te stoga moraju uložiti znatne resurse kako bi mogli procijeniti utjecaj regulacija na tržište, zbog čega cijeli proces toliko dugo traje.

Ipak, Vlaho iz UBIK-a smatra kako bi se trenutna situacija mogla bitno poboljšati uključivanjem kripto-zajednice u donošenje odluka:

Pritom ne mislim na pseudo-uključivanje kao što je bio slučaj s konzultacijama za novu digitalnu strategiju EU na kojima sam ja osobno sudjelovao i na kojima nije bilo riječi o regulaciji kriptovaluta da bi se za par dana pojavio gotov tekst propisa uz naznaku da je navodno o njemu raspravljano na tim konzultacijama.

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), kaže kako je Hrvatska po pitanju regulacija kriptovaluta oduvijek bila regulation-follower, a ne regulation-setter. Danijel Crnek

Vlaho napominje i kako se trenutna regulacija uglavnom odnosi na porezne aspekte i sprječavanje pranja novca što je, po njegovom mišljenju, korisno za državu, ali ne i za kripto-industriju. On pak ističe da možemo biti proaktivniji – problem je u tome što se regulira samo ono što se mora regulirati nakon što “nalozi dođu iz Europske unije i relevantnih nadnacionalnih tijela kao što je Financial Action Task Force (FATF)”.

Utjecaj EU na regulaciju u Hrvatskoj

Kao što ste već mogli iščitati iz prethodnih redaka, regulacija kriptovaluta na EU razini ima značajan utjecaj na regulaciju u Hrvatskoj.

Filip iz Hanfe podsjeća kako je Europska komisija (EK) u rujnu 2020. objavila prijedlog nacrta Uredbe o tržištima kripto-imovine i Uredbe o DLT pilot-režimu kojim bi se stvorila nova tržišna infrastruktura bazirana na Distributed Ledger Technology (DLT) te koja bi omogućila trgovanje prenosivim vrijednosnih papira i/ili njihovu namiru u DLT okruženju.

Filip objašnjava da je namjera nove regulative pojačati zaštitu ulagatelja i smanjiti rizike povezane s tržištem kripto-imovine, a time ga i bolje povezati s tradicionalnom financijskom industrijom te potaknuti razvoj DLT industrije u EU. Prema nekim izvorima, EU čini svega 4% ukupnih globalnih ulaganja u kripto industriji, što će nova regulativa nastojati promijeniti.

Filip Šaravanja (HANFA), smatra da regulativa koja utječe na razvoj tehnoloških inovacija treba postići ravnotežu između sigurnosti i sprečavanja nastanka rizika s jedne strane i prostora za daljnji razvoj inovacija s druge strane.

Već se nalazimo u razdoblju javne rasprave, dodaje Filip, odnosno sada se raspravlja o tekstu prijedloga koji se još usuglašava između EU institucija i država članica EU. On ističe kako je u ovom procesu važno da se hrvatska kripto industrija aktivno uključi u javnu raspravu. Filip dodaje da HANFA kroz rad Inovacijskog HUB-a poduzima cijeli niz aktivnosti, kako lokalno tako i na međunarodnoj razini, u cilju osiguranja mogućnosti daljnjeg razvoja inovacija u području DLT-a i kripto-imovine u Hrvatskoj.

Hrvatska kao europski blockchain centar?

S obzirom na to da se EU priprema za izdavanje digitalnog eura, Luka pretpostavlja kako će EU imati zajedničke generalne regulacije oko kriptovaluta, što će uvelike ubrzati cijeli proces regulacije. Međutim, on također napominje da će svaka pojedina država vjerojatno moći donijeti određene regulacije unutar svojih granica.

Luka ukazuje na nedavnu izjavu Ante Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koji je naglasio kako će se Hrvatska oštro založiti da se nova regulativa EU za digitalno tržište, koja uključuje uvođenje potpune regulacije kripto tržišta, ublaži za Hrvatsku:

Ako se ovo ostvari, Hrvatska bi mogla postati, nadam se, jedan od europskih blockchain centara.

Regulacija kriptovaluta u odnosu na fiat

Što se tiče regulacije kriptovaluta u odnosu na fiat valute, Luka kaže da je nemoguće regulirati sve kriptovalute kao fiat. On objašnjava kako većina kriptovaluta djeluje kao dozvola za korištenje platforme ili kao vrijednosni papir vezan za određeni projekt pa regulacije za fiat valute na njih ne bi uopće mogle biti primjenjive.

Međutim, Luka tvrdi da stablecoini ili CBDC (državne digitalne valute) mogu biti podložni regulacijama sličnim onima za fiat valute. Štoviše, on smatra kako bismo vrlo skoro mogli vidjeti regulacije CBDC-a, budući da preko 80% centralnih banaka u svijetu radi na istraživanju i provedbi svojih CBDC-ova. S ovakvom regulacijom, središnje banke moći će spriječiti divovske kompanije poput Facebooka da izdaju svoj token u nereguliranom okruženju te im oduzmu velik dio tržišta.

Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala, smatra da će regulacija zasigurno pridonijeti povjerenju javnosti prema kriptovalutama.

U kontekstu Hrvatske, Vlaho naglašava kako se Hrvatska narodna banka (HNB) treba “prestati praviti da kriptovalute ne postoje i luditski ponavljati da se sve to skupa njih ne tiče jer kriptovalute nisu novac.”

Dvije strane kripto zajednice!

Luka i Vlaho se slažu kako su reakcije na regulaciju unutar kripto zajednice raznovrsne.

S jedne ekstremne strane, nalazi se grupa kripto entuzijasta, koja nije sklona uvođenju regulacije, primarno jer idealistički vjeruje u kriptovalute kao decentralizirano dobro bez uplitanja vlade, banke ili nekog trećeg posrednika. Na drugoj polovici ekstrema je grupa koja se proaktivno bori za regulaciju kako bi kriptovalute postale prihvaćenije od strane šire javnosti te tradicionalnih institucija. Naravno, mnogo je onih i između.

Vlaho upravo napominje da treba biti oprezan s krajnostima:

Niti kriptovalute mogu biti potpuno odvojene od offline života, niti ih se može potrpati u postojeće, legacy kategorije.

Što se tiče stajanju na kraj potencijalnim prevarama, Vlaho i Nikola upozoravaju kako će prevara uvijek biti, sa ili bez kriptovaluta. Nikola pritom ističe kako kriptovalute nisu toliko ni zastupljene u kriminalnim aktivnostima poput pranja novca:

Manje od 1% svjetskog pranja novca odvija se kroz kriptovalute. Kad količina opranog novca u svijetu kroz kriptovalute prijeđe 1%, onda bismo se trebali početi brinuti.

Donosi li više regulacije korist ili štetu?

Nikola smatra kako regulativa, s korisničke strane, nije pretjerano bitna za uvođenje kriptovaluta u mainstream. On smatra kako je krajnjem korisniku jedino bitno da trgovanje i plaćanje kriptovalutama nije ilegalno.

Iz perspektive hrvatske kripto industrije, Nikola se prisjeća kako su u firmi bili vrlo entuzijastični kad su postali obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Smatrali su kako će time nestati dotadašnje barijere za razvoj poslovanja s tradicionalnim financijskim institucijama poput banaka.

Međutim, regulacija im nimalo nije pomogla u razvoju odnosa s bankama, a kroz istu su dobili novi teret. Nikola dodaje kako bi se dodatnoj regulaciji radovali tek kad bi bili sigurni da će im ona zaista omogućiti da postojeće financijske institucije poput banaka s njima lakše rade.

O samoj regulaciji ovisi hoće li biti korisna ili štetna za kripto industriju, dodaje Vlaho. Po njegovu mišljenju, ovakva regulacija kao što je Markets in Cryptoassets (MICA) ne donosi ništa jer se čitav propis može svesti na “obvezujemo se do 2024. regulirati kripto-trzište kakvo je ono bilo 2017”.

Štoviše, Vlaho upućuje na nedavno objavljen znanstveni rad, prema kojem AML (sprječavanje pranja novca) spada u najmanje efikasne mjere na svijetu jer košta 300 milijardi dolara godišnje, a uspije uhvatiti tek 3 milijarde:

Autor rada zaključuje da je AML više uperen protiv legitimnih biznisa nego protiv kriminalaca, što je zanimljivo za kripto industriju jer se dosta regulacije temelji upravo na borbi protiv pranja novca, koja ispada da nije sustav utemeljen na znanstvenim nalazima niti je uopće efikasan.

Regulacija > širenje svijesti > više ulaganja

Vlaho naglašava kako trenutno nema ni riječi o decentraliziranim financijama, koje su, po njegovu mišljenju, pokretač novog eksplozivnog rasta vrijednosti kriptovaluta. On predviđa da će do 2024. nastati toliko novosti u ovoj dinamičnoj industriji da će zakonodavci “slobodno moći odmah krenuti pisati novi propis.”

Luka trenutno stanje regulacije promatra kao jedan očekivani ciklus. Njegov osobni stav prema regulaciji je pozitivan iz nekoliko razloga:

Regulacije će dovesti do šire prepoznatljivosti kriptovaluta u svijetu, a samim time i većeg broja korisnika i investitora. Ovo će uzročno-posljedično dovesti do većeg interesa inovatora koji će iskušavati mogućnosti blockchain tehnologije. Zatim možemo očekivati veća ulaganja institucija u razvoj i implementaciju novih blockchain rješenja koja će, nadajmo se, među ostalim, mnoge industrije učiniti transparentnijim.

Ipak, Luka se nada da buduće regulacije neće ograničavati određene aspekte kriptovaluta zbog kojih su toliko prihvaćene:

Primjerice, P2P (peer to peer) transfer kriptovaluta ne bi trebao biti ograničen količinom.

Upitan možemo li očekivati nove poreze na kriptovalute, Filip je odgovorio da je “teško u ovom trenutku znati hoće li biti novih poreza”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dubravko Miter

    Dubravko Miter

    31. 03. 2021. u 2:01 pm Odgovori

    Poštovani!
    Molim vas za pojašnjenje.

    Ako sam ja npr: Kupio svojom ušteđevinom jedna LTC za 150$ i kasnije ga prodao za 170$ BNB vrijednosti, te s tim BNB 170$ ponovo kupio Enji i tako 100+ Puta. Ovakva trgovina spada u u grupu kripto u kripto transfer koji se ne oporezuje.

    Dali npr: ako ja želim nakon 150 ciklusa kupovine BNB u ENJ i sl mogu jednostavno sve prebacit u ETH i isplatiti su u fiat bez poreza.

    Kako se nakon moje 2+ g trgovine kripto u kripto određen iznos oplemnenio i povečao od prvih uloženih 150$ unazad 2+g i želje za transferom u fiat oporezuj i pravdaju porijeklo prema poreznoj upravi ?
    Dali moram išta prijaviti ili si samo nakon 2+g isplatim ETH u fiat?

    Hvala na svakom pojašnjenju.
    Lp

    • Namor

      Namor

      24. 05. 2021. u 3:06 am Odgovori

      Poštovani,

      transakcije i eventualnu zaradu među samim kriptovalutama niste nikome dužni prijaviti.
      Dužni ste prijaviti dobit tek nakon što kripto (bilo koji) prebacite u kune i isplatite si na račun.
      Morate poreznoj priložiti dokaze o kunskoj uplati/transkakciji za kupnju kriptovaluta (odnosno koliko ste kuna uložili u kripto), te se na osnovu uloženog i isplaćenog iznosa (onaj koji si isplaćujete nakon trgovine kriptovalutama) izračuna Vaša zarada.
      Porez plaćate samo na dobit (mislim da je 12% ako nije bilo kakvih promjena).
      Npr. prije 2 g. ste uložili 1000kn u ETH, pa ste ETH zamjenili u BTC, pa BTC u LSK, pa LSK u BTC, … danas ste BTC konvertirali u Kune i te kune si isplatili na tekući ili žiro račun u iznosu od 20.000 kn.
      Isplata 20.000 kn – ulog 1.000 kn = 19.000 kn dobit na koju plaćate 12% poreza.

      lp

  2. HPD

    HPD

    03. 04. 2021. u 8:48 am Odgovori

    Meni još uvijek nije jasno o kojoj regulaciji i poreznoj obvezi oni pričaju. Ja nigdje u Zakonu o porezu na dohodak nisam vidio niti riječ bitcoin, niti riječ kriptovaluta, niti riječ virturalna valuta niti izvedenice tih riječi. Ljudi se pre lako daju farbat i musti. Mišljenje neke babe iz Porezne nije zakon i to što je Porezna dala mišljenje da se kriptovalute oporezuju kao dohodak ili što su već izmislili to nije nikakav zakon niti je ispravno. Ovo će valjda potvrditi svaki bolji odvjetnik.

    Ja osobno imam BTC puno dulje od 2 godine i zadnja veća investicija će vrlo brzo biti starija od 2 godine pa me ne kači niti ovo njihovo tumačenje s kojim se ne slažem, ali za one koji su kraće u BTC ne škodi da se dodatno informiraju da ne bi plaćali nešto što ne moraju.

  3. Atomic Swap

    Atomic Swap

    09. 05. 2021. u 4:20 pm Odgovori

    Američki kongres kaže da se rudarenje ne može tretirati kao dohodak već da se oporezuje tek nakon što se izvrši prodaja tako zarađene kriptovalute tj. zarada u kriptovalutama treba biti oporezovana kad se one prodaju a ne kada su stvorene ili dobivene. Što znači da bi se u tom slučaju primjenjivao model poreza na kapitalnu dobit a ne poreza na dohodak. Također ideja blockchaina naginje decentralizaciji bez obzira radi li se o kontinuiranoj ili povremenoj zaradi tj. tehnički gledano veći stupanj decentralizacije je na razini pojedinca a ne kompanija koje se lako mogu kupiti i objediniti u monopol što bi primjenom postoječih zakona moglo negativno utjecati na sigurnost i stupanj decentralizacije blockchain mreže.

  4. Atomic Swap

    Atomic Swap

    10. 05. 2021. u 4:54 pm Odgovori

    Nepravedno je oporezivati zaradu rudara porezom na dohodak a istovremeno zabranjivati direktno korištenje tog dohodka tj. npr. jedinu svrhu bitcoin-a što mu i piše u Whitepaperu a to je PLAĆANJE (bez obzira na volatilnost – osnovna značajka bitcoina je PLAĆANJE). Dakle, rudar ne može zaista koristiti zaradu sve dok kriptovalutu ne zamjeni u fiat valutu jer regulator direktnu kupovinu sa kriptovalutom ne dozvoljava već najprije treba izvršiti konverziju u fiat valutu. Sa porezom na dohodak kod rudarenja regulator direktno negativno utječe na razvoj blockchain tehnologije tj. prisiljava rudara na obračun primitka dohodka po tržišnoj cijeni u trenutku ptimitka tog dohodka a istovremeno ne dozvoljava korištenje tog dohodka za što je on namjenjen – to je jednako kao da ste uveli porez na NE REALIZIRANU kapitalnu dobit.

  5. Kripto

    Kripto

    19. 06. 2021. u 2:46 pm Odgovori

    Poštovani,
    molim za pojašnjenje:
    Da li mogu kupovati u korist druge osobe bitcoin i koliko maksimalno?
    Npr:Netko mi je uplatio na moj devizni račun iznos 10000 dolara(van RH) i ja taj iznos uplaćujem u korist njegovog novčanika.Da li sam u poreznom prekršaju.
    Lp,

  6. Relja Šegvić

    Relja Šegvić

    26. 09. 2021. u 1:05 pm Odgovori

    Poštovani,

    kakve su regulacije kada je u pitanju izrada vlastite kripto valute popmoću početne ponude valute(eng. ICO – initial coin offering). Npr. netko napravi ICO kojemu je početna tržišna kapitaliczacija 10 milijuna dolara i na distribuciji raspodjeli npr. 90% vrijednosti u crowdsale, a 10% kao isplata timu koja je napravila kripto valutu. Ako tada vlasnik projekta svoj udio iz svoje kripštovalute prebaci npr. u bitcoin i zadrži ga u Bitcoinu, hoća li morati platiti porez ako ga bude držao 2 ili više godina?

  7. lool

    lool

    07. 10. 2021. u 9:11 am Odgovori

    Poštovani,
    kako se oporezuje rudarenje kriptovaluta u slučaju da to radi tvrtka te kroz mjenjačnicu isplaćuje konvertiranu zaradu u kunama natrag u firmu?

  8. Zeljko Martinovic

    Zeljko Martinovic

    04. 06. 2022. u 10:14 am Odgovori

    Koliki je postotak za Blockchain trnsakciju na moj digitalni novčanik ili bankovnu karticu,ako je moje rudarenje postiglo žaradu od 8,5 bitkoina ili otprilike 230.000 eura.molim vas da mi odgovorite čim prije i koliko vremena imam da platim tu transakciju a da mi ne propadne zarada radi nekog vremenskog ograničenja. Hvala

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Sponzorirano

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Recenzija

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Sponzorirano

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.