Kupujete, rudarite, prodajete… No, trebate li platiti porez na kriptovalute i kako su uopće regulirane?

Bitcoin, odnosno kriptovalute, ponovno su se našle na naslovnicama mainstream medija te se čini da ovog puta neće tako brzo nestati iz javnog prostora. U trenutku pisanja ovog teksta, vrijednost 1 bitcoina procijenjena je na točno 196.236,28 kuna, a generalni rast vrijednosti bitcoina se, normalno, pozitivno odrazio na vrijednost drugih kriptovaluta.

Kriptovalute su prisutne na tržištu već više od desetljeća, a u zadnjih nekoliko godina postale su i sve raširenije sredstvo plaćanja diljem svijeta. Unatoč tome, implementacije, prijedlozi i mišljenja o regulaciji kriptovaluta još uvijek nisu globalno usklađeni.

Gdje Hrvatska stoji po tom pitanju?

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), Filip Šaravanja, Fintech koordinator u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, te Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala (crobitcoin.com) dali su nam svoj komentar na trenutnu situaciju u Hrvatskoj.

Kako se kriptovalute reguliraju u Hrvatskoj trenutno?

Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.

Shodno tome, promjena kriptovalute u fiat novac oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 10%, a na to treba dodati prirez općine/grada u kojem živite. S iznimkom da, ako držite kriptovalutu dulje od 2 godine, ne morate plaćati porez. Zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu se ne oporezuje.

Rudarenje kriptovalutama oporezuje se na temelju Zakona o porezu na dohodak, tj. porez se plaća na drugi dohodak (povremeno rudarenje) ili dohodak od samostalne djelatnosti (kontinuirano rudarenje).

Također, od 1. siječnja 2020., poduzeća koja se bave trgovanjem virtualnih valuta i/ili pružaju skrbničku uslugu novčanika za čuvanje privatnih kriptografskih ključeva (npr., mjenjačnice kriptovaluta i poslovni subjekti koji se oslanjaju na kripto transakcije) postali su obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola iz Electrocoina, čija se tvrtka bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama te procesiranjem kripto uplata, kaže kako je uključivanje kriptovaluta u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma bilo dio implementacije 5. direktive Europske unije (EU) o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola smatra da se implementacijom 5. direktive Hrvatska željela pokazati proaktivnom unutar EU, no pritom se previše požurila:

Činjenica je da je Zakon [o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma] promijenjen loše, bez konzultacija s industrijom, bez prilagođavanja Zakona samoj industriji. Ali nakon što je naš regulator Hanfa dobio zadatak da radi s nama, pristupili su nam konstruktivno, zvali nas na razgovore i tu je započeo pravi dijalog. Po tom pitanju, vrlo smo zadovoljni s načinom na koji je Hanfa svemu tome pristupila.

Gdje se stvari ne štimaju…

Luka s Hrvatskog Bitcoin Portala misli kako je odluka da se kripto transakcije reguliraju putem pravnih osoba bila kvalitetna jer bi u suprotnom regulacije bile ili represivne ili bi nastao “divlji zapad.” On obraća pozornost na činjenicu se regulatori nikad dosad nisu susreli s tehnologijama poput blockchaina i kriptovaluta te stoga moraju uložiti znatne resurse kako bi mogli procijeniti utjecaj regulacija na tržište, zbog čega cijeli proces toliko dugo traje.

Ipak, Vlaho iz UBIK-a smatra kako bi se trenutna situacija mogla bitno poboljšati uključivanjem kripto-zajednice u donošenje odluka:

Pritom ne mislim na pseudo-uključivanje kao što je bio slučaj s konzultacijama za novu digitalnu strategiju EU na kojima sam ja osobno sudjelovao i na kojima nije bilo riječi o regulaciji kriptovaluta da bi se za par dana pojavio gotov tekst propisa uz naznaku da je navodno o njemu raspravljano na tim konzultacijama.

Vlaho napominje i kako se trenutna regulacija uglavnom odnosi na porezne aspekte i sprječavanje pranja novca što je, po njegovom mišljenju, korisno za državu, ali ne i za kripto-industriju. On pak ističe da možemo biti proaktivniji – problem je u tome što se regulira samo ono što se mora regulirati nakon što “nalozi dođu iz Europske unije i relevantnih nadnacionalnih tijela kao što je Financial Action Task Force (FATF)”.

Utjecaj EU na regulaciju u Hrvatskoj

Kao što ste već mogli iščitati iz prethodnih redaka, regulacija kriptovaluta na EU razini ima značajan utjecaj na regulaciju u Hrvatskoj.

Filip iz Hanfe podsjeća kako je Europska komisija (EK) u rujnu 2020. objavila prijedlog nacrta Uredbe o tržištima kripto-imovine i Uredbe o DLT pilot-režimu kojim bi se stvorila nova tržišna infrastruktura bazirana na Distributed Ledger Technology (DLT) te koja bi omogućila trgovanje prenosivim vrijednosnih papira i/ili njihovu namiru u DLT okruženju.

Filip objašnjava da je namjera nove regulative pojačati zaštitu ulagatelja i smanjiti rizike povezane s tržištem kripto-imovine, a time ga i bolje povezati s tradicionalnom financijskom industrijom te potaknuti razvoj DLT industrije u EU. Prema nekim izvorima, EU čini svega 4% ukupnih globalnih ulaganja u kripto industriji, što će nova regulativa nastojati promijeniti.

Već se nalazimo u razdoblju javne rasprave, dodaje Filip, odnosno sada se raspravlja o tekstu prijedloga koji se još usuglašava između EU institucija i država članica EU. On ističe kako je u ovom procesu važno da se hrvatska kripto industrija aktivno uključi u javnu raspravu. Filip dodaje da HANFA kroz rad Inovacijskog HUB-a poduzima cijeli niz aktivnosti, kako lokalno tako i na međunarodnoj razini, u cilju osiguranja mogućnosti daljnjeg razvoja inovacija u području DLT-a i kripto-imovine u Hrvatskoj.

Hrvatska kao europski blockchain centar?

S obzirom na to da se EU priprema za izdavanje digitalnog eura, Luka pretpostavlja kako će EU imati zajedničke generalne regulacije oko kriptovaluta, što će uvelike ubrzati cijeli proces regulacije. Međutim, on također napominje da će svaka pojedina država vjerojatno moći donijeti određene regulacije unutar svojih granica.

Luka ukazuje na nedavnu izjavu Ante Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koji je naglasio kako će se Hrvatska oštro založiti da se nova regulativa EU za digitalno tržište, koja uključuje uvođenje potpune regulacije kripto tržišta, ublaži za Hrvatsku:

Ako se ovo ostvari, Hrvatska bi mogla postati, nadam se, jedan od europskih blockchain centara.

Regulacija kriptovaluta u odnosu na fiat

Što se tiče regulacije kriptovaluta u odnosu na fiat valute, Luka kaže da je nemoguće regulirati sve kriptovalute kao fiat. On objašnjava kako većina kriptovaluta djeluje kao dozvola za korištenje platforme ili kao vrijednosni papir vezan za određeni projekt pa regulacije za fiat valute na njih ne bi uopće mogle biti primjenjive.

Međutim, Luka tvrdi da stablecoini ili CBDC (državne digitalne valute) mogu biti podložni regulacijama sličnim onima za fiat valute. Štoviše, on smatra kako bismo vrlo skoro mogli vidjeti regulacije CBDC-a, budući da preko 80% centralnih banaka u svijetu radi na istraživanju i provedbi svojih CBDC-ova. S ovakvom regulacijom, središnje banke moći će spriječiti divovske kompanije poput Facebooka da izdaju svoj token u nereguliranom okruženju te im oduzmu velik dio tržišta.

U kontekstu Hrvatske, Vlaho naglašava kako se Hrvatska narodna banka (HNB) treba “prestati praviti da kriptovalute ne postoje i luditski ponavljati da se sve to skupa njih ne tiče jer kriptovalute nisu novac.”

Dvije strane kripto zajednice!

Luka i Vlaho se slažu kako su reakcije na regulaciju unutar kripto zajednice raznovrsne.

S jedne ekstremne strane, nalazi se grupa kripto entuzijasta, koja nije sklona uvođenju regulacije, primarno jer idealistički vjeruje u kriptovalute kao decentralizirano dobro bez uplitanja vlade, banke ili nekog trećeg posrednika. Na drugoj polovici ekstrema je grupa koja se proaktivno bori za regulaciju kako bi kriptovalute postale prihvaćenije od strane šire javnosti te tradicionalnih institucija. Naravno, mnogo je onih i između.

Vlaho upravo napominje da treba biti oprezan s krajnostima:

Niti kriptovalute mogu biti potpuno odvojene od offline života, niti ih se može potrpati u postojeće, legacy kategorije.

Što se tiče stajanju na kraj potencijalnim prevarama, Vlaho i Nikola upozoravaju kako će prevara uvijek biti, sa ili bez kriptovaluta. Nikola pritom ističe kako kriptovalute nisu toliko ni zastupljene u kriminalnim aktivnostima poput pranja novca:

Manje od 1% svjetskog pranja novca odvija se kroz kriptovalute. Kad količina opranog novca u svijetu kroz kriptovalute prijeđe 1%, onda bismo se trebali početi brinuti.

Donosi li više regulacije korist ili štetu?

Nikola smatra kako regulativa, s korisničke strane, nije pretjerano bitna za uvođenje kriptovaluta u mainstream. On smatra kako je krajnjem korisniku jedino bitno da trgovanje i plaćanje kriptovalutama nije ilegalno.

Iz perspektive hrvatske kripto industrije, Nikola se prisjeća kako su u firmi bili vrlo entuzijastični kad su postali obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Smatrali su kako će time nestati dotadašnje barijere za razvoj poslovanja s tradicionalnim financijskim institucijama poput banaka.

Međutim, regulacija im nimalo nije pomogla u razvoju odnosa s bankama, a kroz istu su dobili novi teret. Nikola dodaje kako bi se dodatnoj regulaciji radovali tek kad bi bili sigurni da će im ona zaista omogućiti da postojeće financijske institucije poput banaka s njima lakše rade.

O samoj regulaciji ovisi hoće li biti korisna ili štetna za kripto industriju, dodaje Vlaho. Po njegovu mišljenju, ovakva regulacija kao što je Markets in Cryptoassets (MICA) ne donosi ništa jer se čitav propis može svesti na “obvezujemo se do 2024. regulirati kripto-trzište kakvo je ono bilo 2017”.

Štoviše, Vlaho upućuje na nedavno objavljen znanstveni rad, prema kojem AML (sprječavanje pranja novca) spada u najmanje efikasne mjere na svijetu jer košta 300 milijardi dolara godišnje, a uspije uhvatiti tek 3 milijarde:

Autor rada zaključuje da je AML više uperen protiv legitimnih biznisa nego protiv kriminalaca, što je zanimljivo za kripto industriju jer se dosta regulacije temelji upravo na borbi protiv pranja novca, koja ispada da nije sustav utemeljen na znanstvenim nalazima niti je uopće efikasan.

Regulacija > širenje svijesti > više ulaganja

Vlaho naglašava kako trenutno nema ni riječi o decentraliziranim financijama, koje su, po njegovu mišljenju, pokretač novog eksplozivnog rasta vrijednosti kriptovaluta. On predviđa da će do 2024. nastati toliko novosti u ovoj dinamičnoj industriji da će zakonodavci “slobodno moći odmah krenuti pisati novi propis.”

Luka trenutno stanje regulacije promatra kao jedan očekivani ciklus. Njegov osobni stav prema regulaciji je pozitivan iz nekoliko razloga:

Regulacije će dovesti do šire prepoznatljivosti kriptovaluta u svijetu, a samim time i većeg broja korisnika i investitora. Ovo će uzročno-posljedično dovesti do većeg interesa inovatora koji će iskušavati mogućnosti blockchain tehnologije. Zatim možemo očekivati veća ulaganja institucija u razvoj i implementaciju novih blockchain rješenja koja će, nadajmo se, među ostalim, mnoge industrije učiniti transparentnijim.

Ipak, Luka se nada da buduće regulacije neće ograničavati određene aspekte kriptovaluta zbog kojih su toliko prihvaćene:

Primjerice, P2P (peer to peer) transfer kriptovaluta ne bi trebao biti ograničen količinom.

Upitan možemo li očekivati nove poreze na kriptovalute, Filip je odgovorio da je “teško u ovom trenutku znati hoće li biti novih poreza”.