Trebam li platiti porez na kriptovalute?

Kupujete, rudarite, prodajete… No, trebate li platiti porez na kriptovalute i kako su uopće regulirane?

Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, ali to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano - i oporezivo. Pitali smo 4 stručnjaka iz UBIK-a, HANFE, Electrocoina i Crobitcoina što to znači za vas!

Bitcoin, odnosno kriptovalute, ponovno su se našle na naslovnicama mainstream medija te se čini da ovog puta neće tako brzo nestati iz javnog prostora. U trenutku pisanja ovog teksta, vrijednost 1 bitcoina procijenjena je na točno 196.236,28 kuna, a generalni rast vrijednosti bitcoina se, normalno, pozitivno odrazio na vrijednost drugih kriptovaluta.

Kriptovalute su prisutne na tržištu već više od desetljeća, a u zadnjih nekoliko godina postale su i sve raširenije sredstvo plaćanja diljem svijeta. Unatoč tome, implementacije, prijedlozi i mišljenja o regulaciji kriptovaluta još uvijek nisu globalno usklađeni.

Gdje Hrvatska stoji po tom pitanju?

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), Filip Šaravanja, Fintech koordinator u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, te Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala (crobitcoin.com) dali su nam svoj komentar na trenutnu situaciju u Hrvatskoj.

Kako se kriptovalute reguliraju u Hrvatskoj trenutno?

Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.

Shodno tome, promjena kriptovalute u fiat novac oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 10%, a na to treba dodati prirez općine/grada u kojem živite. S iznimkom da, ako držite kriptovalutu dulje od 2 godine, ne morate plaćati porez. Zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu se ne oporezuje.

Rudarenje kriptovalutama oporezuje se na temelju Zakona o porezu na dohodak, tj. porez se plaća na drugi dohodak (povremeno rudarenje) ili dohodak od samostalne djelatnosti (kontinuirano rudarenje).

Također, od 1. siječnja 2020., poduzeća koja se bave trgovanjem virtualnih valuta i/ili pružaju skrbničku uslugu novčanika za čuvanje privatnih kriptografskih ključeva (npr., mjenjačnice kriptovaluta i poslovni subjekti koji se oslanjaju na kripto transakcije) postali su obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola iz Electrocoina, čija se tvrtka bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama te procesiranjem kripto uplata, kaže kako je uključivanje kriptovaluta u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma bilo dio implementacije 5. direktive Europske unije (EU) o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, naglašava kako su u firmi provodili mjere protiv pranja novca najbolje što su znali i prije nego što su službeno postali obveznici Zakona, kako bi stekli dobru reputaciju.

Nikola smatra da se implementacijom 5. direktive Hrvatska željela pokazati proaktivnom unutar EU, no pritom se previše požurila:

Činjenica je da je Zakon [o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma] promijenjen loše, bez konzultacija s industrijom, bez prilagođavanja Zakona samoj industriji. Ali nakon što je naš regulator Hanfa dobio zadatak da radi s nama, pristupili su nam konstruktivno, zvali nas na razgovore i tu je započeo pravi dijalog. Po tom pitanju, vrlo smo zadovoljni s načinom na koji je Hanfa svemu tome pristupila.

Gdje se stvari ne štimaju…

Luka s Hrvatskog Bitcoin Portala misli kako je odluka da se kripto transakcije reguliraju putem pravnih osoba bila kvalitetna jer bi u suprotnom regulacije bile ili represivne ili bi nastao “divlji zapad.” On obraća pozornost na činjenicu se regulatori nikad dosad nisu susreli s tehnologijama poput blockchaina i kriptovaluta te stoga moraju uložiti znatne resurse kako bi mogli procijeniti utjecaj regulacija na tržište, zbog čega cijeli proces toliko dugo traje.

Ipak, Vlaho iz UBIK-a smatra kako bi se trenutna situacija mogla bitno poboljšati uključivanjem kripto-zajednice u donošenje odluka:

Pritom ne mislim na pseudo-uključivanje kao što je bio slučaj s konzultacijama za novu digitalnu strategiju EU na kojima sam ja osobno sudjelovao i na kojima nije bilo riječi o regulaciji kriptovaluta da bi se za par dana pojavio gotov tekst propisa uz naznaku da je navodno o njemu raspravljano na tim konzultacijama.

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), kaže kako je Hrvatska po pitanju regulacija kriptovaluta oduvijek bila regulation-follower, a ne regulation-setter. Danijel Crnek

Vlaho napominje i kako se trenutna regulacija uglavnom odnosi na porezne aspekte i sprječavanje pranja novca što je, po njegovom mišljenju, korisno za državu, ali ne i za kripto-industriju. On pak ističe da možemo biti proaktivniji – problem je u tome što se regulira samo ono što se mora regulirati nakon što “nalozi dođu iz Europske unije i relevantnih nadnacionalnih tijela kao što je Financial Action Task Force (FATF)”.

Utjecaj EU na regulaciju u Hrvatskoj

Kao što ste već mogli iščitati iz prethodnih redaka, regulacija kriptovaluta na EU razini ima značajan utjecaj na regulaciju u Hrvatskoj.

Filip iz Hanfe podsjeća kako je Europska komisija (EK) u rujnu 2020. objavila prijedlog nacrta Uredbe o tržištima kripto-imovine i Uredbe o DLT pilot-režimu kojim bi se stvorila nova tržišna infrastruktura bazirana na Distributed Ledger Technology (DLT) te koja bi omogućila trgovanje prenosivim vrijednosnih papira i/ili njihovu namiru u DLT okruženju.

Filip objašnjava da je namjera nove regulative pojačati zaštitu ulagatelja i smanjiti rizike povezane s tržištem kripto-imovine, a time ga i bolje povezati s tradicionalnom financijskom industrijom te potaknuti razvoj DLT industrije u EU. Prema nekim izvorima, EU čini svega 4% ukupnih globalnih ulaganja u kripto industriji, što će nova regulativa nastojati promijeniti.

Filip Šaravanja (HANFA), smatra da regulativa koja utječe na razvoj tehnoloških inovacija treba postići ravnotežu između sigurnosti i sprečavanja nastanka rizika s jedne strane i prostora za daljnji razvoj inovacija s druge strane.

Već se nalazimo u razdoblju javne rasprave, dodaje Filip, odnosno sada se raspravlja o tekstu prijedloga koji se još usuglašava između EU institucija i država članica EU. On ističe kako je u ovom procesu važno da se hrvatska kripto industrija aktivno uključi u javnu raspravu. Filip dodaje da HANFA kroz rad Inovacijskog HUB-a poduzima cijeli niz aktivnosti, kako lokalno tako i na međunarodnoj razini, u cilju osiguranja mogućnosti daljnjeg razvoja inovacija u području DLT-a i kripto-imovine u Hrvatskoj.

Hrvatska kao europski blockchain centar?

S obzirom na to da se EU priprema za izdavanje digitalnog eura, Luka pretpostavlja kako će EU imati zajedničke generalne regulacije oko kriptovaluta, što će uvelike ubrzati cijeli proces regulacije. Međutim, on također napominje da će svaka pojedina država vjerojatno moći donijeti određene regulacije unutar svojih granica.

Luka ukazuje na nedavnu izjavu Ante Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koji je naglasio kako će se Hrvatska oštro založiti da se nova regulativa EU za digitalno tržište, koja uključuje uvođenje potpune regulacije kripto tržišta, ublaži za Hrvatsku:

Ako se ovo ostvari, Hrvatska bi mogla postati, nadam se, jedan od europskih blockchain centara.

Regulacija kriptovaluta u odnosu na fiat

Što se tiče regulacije kriptovaluta u odnosu na fiat valute, Luka kaže da je nemoguće regulirati sve kriptovalute kao fiat. On objašnjava kako većina kriptovaluta djeluje kao dozvola za korištenje platforme ili kao vrijednosni papir vezan za određeni projekt pa regulacije za fiat valute na njih ne bi uopće mogle biti primjenjive.

Međutim, Luka tvrdi da stablecoini ili CBDC (državne digitalne valute) mogu biti podložni regulacijama sličnim onima za fiat valute. Štoviše, on smatra kako bismo vrlo skoro mogli vidjeti regulacije CBDC-a, budući da preko 80% centralnih banaka u svijetu radi na istraživanju i provedbi svojih CBDC-ova. S ovakvom regulacijom, središnje banke moći će spriječiti divovske kompanije poput Facebooka da izdaju svoj token u nereguliranom okruženju te im oduzmu velik dio tržišta.

Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala, smatra da će regulacija zasigurno pridonijeti povjerenju javnosti prema kriptovalutama.

U kontekstu Hrvatske, Vlaho naglašava kako se Hrvatska narodna banka (HNB) treba “prestati praviti da kriptovalute ne postoje i luditski ponavljati da se sve to skupa njih ne tiče jer kriptovalute nisu novac.”

Dvije strane kripto zajednice!

Luka i Vlaho se slažu kako su reakcije na regulaciju unutar kripto zajednice raznovrsne.

S jedne ekstremne strane, nalazi se grupa kripto entuzijasta, koja nije sklona uvođenju regulacije, primarno jer idealistički vjeruje u kriptovalute kao decentralizirano dobro bez uplitanja vlade, banke ili nekog trećeg posrednika. Na drugoj polovici ekstrema je grupa koja se proaktivno bori za regulaciju kako bi kriptovalute postale prihvaćenije od strane šire javnosti te tradicionalnih institucija. Naravno, mnogo je onih i između.

Vlaho upravo napominje da treba biti oprezan s krajnostima:

Niti kriptovalute mogu biti potpuno odvojene od offline života, niti ih se može potrpati u postojeće, legacy kategorije.

Što se tiče stajanju na kraj potencijalnim prevarama, Vlaho i Nikola upozoravaju kako će prevara uvijek biti, sa ili bez kriptovaluta. Nikola pritom ističe kako kriptovalute nisu toliko ni zastupljene u kriminalnim aktivnostima poput pranja novca:

Manje od 1% svjetskog pranja novca odvija se kroz kriptovalute. Kad količina opranog novca u svijetu kroz kriptovalute prijeđe 1%, onda bismo se trebali početi brinuti.

Donosi li više regulacije korist ili štetu?

Nikola smatra kako regulativa, s korisničke strane, nije pretjerano bitna za uvođenje kriptovaluta u mainstream. On smatra kako je krajnjem korisniku jedino bitno da trgovanje i plaćanje kriptovalutama nije ilegalno.

Iz perspektive hrvatske kripto industrije, Nikola se prisjeća kako su u firmi bili vrlo entuzijastični kad su postali obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Smatrali su kako će time nestati dotadašnje barijere za razvoj poslovanja s tradicionalnim financijskim institucijama poput banaka.

Međutim, regulacija im nimalo nije pomogla u razvoju odnosa s bankama, a kroz istu su dobili novi teret. Nikola dodaje kako bi se dodatnoj regulaciji radovali tek kad bi bili sigurni da će im ona zaista omogućiti da postojeće financijske institucije poput banaka s njima lakše rade.

O samoj regulaciji ovisi hoće li biti korisna ili štetna za kripto industriju, dodaje Vlaho. Po njegovu mišljenju, ovakva regulacija kao što je Markets in Cryptoassets (MICA) ne donosi ništa jer se čitav propis može svesti na “obvezujemo se do 2024. regulirati kripto-trzište kakvo je ono bilo 2017”.

Štoviše, Vlaho upućuje na nedavno objavljen znanstveni rad, prema kojem AML (sprječavanje pranja novca) spada u najmanje efikasne mjere na svijetu jer košta 300 milijardi dolara godišnje, a uspije uhvatiti tek 3 milijarde:

Autor rada zaključuje da je AML više uperen protiv legitimnih biznisa nego protiv kriminalaca, što je zanimljivo za kripto industriju jer se dosta regulacije temelji upravo na borbi protiv pranja novca, koja ispada da nije sustav utemeljen na znanstvenim nalazima niti je uopće efikasan.

Regulacija > širenje svijesti > više ulaganja

Vlaho naglašava kako trenutno nema ni riječi o decentraliziranim financijama, koje su, po njegovu mišljenju, pokretač novog eksplozivnog rasta vrijednosti kriptovaluta. On predviđa da će do 2024. nastati toliko novosti u ovoj dinamičnoj industriji da će zakonodavci “slobodno moći odmah krenuti pisati novi propis.”

Luka trenutno stanje regulacije promatra kao jedan očekivani ciklus. Njegov osobni stav prema regulaciji je pozitivan iz nekoliko razloga:

Regulacije će dovesti do šire prepoznatljivosti kriptovaluta u svijetu, a samim time i većeg broja korisnika i investitora. Ovo će uzročno-posljedično dovesti do većeg interesa inovatora koji će iskušavati mogućnosti blockchain tehnologije. Zatim možemo očekivati veća ulaganja institucija u razvoj i implementaciju novih blockchain rješenja koja će, nadajmo se, među ostalim, mnoge industrije učiniti transparentnijim.

Ipak, Luka se nada da buduće regulacije neće ograničavati određene aspekte kriptovaluta zbog kojih su toliko prihvaćene:

Primjerice, P2P (peer to peer) transfer kriptovaluta ne bi trebao biti ograničen količinom.

Upitan možemo li očekivati nove poreze na kriptovalute, Filip je odgovorio da je “teško u ovom trenutku znati hoće li biti novih poreza”.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dubravko Miter

    Dubravko Miter

    31. 03. 2021. u 2:01 pm Odgovori

    Poštovani!
    Molim vas za pojašnjenje.

    Ako sam ja npr: Kupio svojom ušteđevinom jedna LTC za 150$ i kasnije ga prodao za 170$ BNB vrijednosti, te s tim BNB 170$ ponovo kupio Enji i tako 100+ Puta. Ovakva trgovina spada u u grupu kripto u kripto transfer koji se ne oporezuje.

    Dali npr: ako ja želim nakon 150 ciklusa kupovine BNB u ENJ i sl mogu jednostavno sve prebacit u ETH i isplatiti su u fiat bez poreza.

    Kako se nakon moje 2+ g trgovine kripto u kripto određen iznos oplemnenio i povečao od prvih uloženih 150$ unazad 2+g i želje za transferom u fiat oporezuj i pravdaju porijeklo prema poreznoj upravi ?
    Dali moram išta prijaviti ili si samo nakon 2+g isplatim ETH u fiat?

    Hvala na svakom pojašnjenju.
    Lp

    • Namor

      Namor

      24. 05. 2021. u 3:06 am Odgovori

      Poštovani,

      transakcije i eventualnu zaradu među samim kriptovalutama niste nikome dužni prijaviti.
      Dužni ste prijaviti dobit tek nakon što kripto (bilo koji) prebacite u kune i isplatite si na račun.
      Morate poreznoj priložiti dokaze o kunskoj uplati/transkakciji za kupnju kriptovaluta (odnosno koliko ste kuna uložili u kripto), te se na osnovu uloženog i isplaćenog iznosa (onaj koji si isplaćujete nakon trgovine kriptovalutama) izračuna Vaša zarada.
      Porez plaćate samo na dobit (mislim da je 12% ako nije bilo kakvih promjena).
      Npr. prije 2 g. ste uložili 1000kn u ETH, pa ste ETH zamjenili u BTC, pa BTC u LSK, pa LSK u BTC, … danas ste BTC konvertirali u Kune i te kune si isplatili na tekući ili žiro račun u iznosu od 20.000 kn.
      Isplata 20.000 kn – ulog 1.000 kn = 19.000 kn dobit na koju plaćate 12% poreza.

      lp

  2. HPD

    HPD

    03. 04. 2021. u 8:48 am Odgovori

    Meni još uvijek nije jasno o kojoj regulaciji i poreznoj obvezi oni pričaju. Ja nigdje u Zakonu o porezu na dohodak nisam vidio niti riječ bitcoin, niti riječ kriptovaluta, niti riječ virturalna valuta niti izvedenice tih riječi. Ljudi se pre lako daju farbat i musti. Mišljenje neke babe iz Porezne nije zakon i to što je Porezna dala mišljenje da se kriptovalute oporezuju kao dohodak ili što su već izmislili to nije nikakav zakon niti je ispravno. Ovo će valjda potvrditi svaki bolji odvjetnik.

    Ja osobno imam BTC puno dulje od 2 godine i zadnja veća investicija će vrlo brzo biti starija od 2 godine pa me ne kači niti ovo njihovo tumačenje s kojim se ne slažem, ali za one koji su kraće u BTC ne škodi da se dodatno informiraju da ne bi plaćali nešto što ne moraju.

  3. Atomic Swap

    Atomic Swap

    09. 05. 2021. u 4:20 pm Odgovori

    Američki kongres kaže da se rudarenje ne može tretirati kao dohodak već da se oporezuje tek nakon što se izvrši prodaja tako zarađene kriptovalute tj. zarada u kriptovalutama treba biti oporezovana kad se one prodaju a ne kada su stvorene ili dobivene. Što znači da bi se u tom slučaju primjenjivao model poreza na kapitalnu dobit a ne poreza na dohodak. Također ideja blockchaina naginje decentralizaciji bez obzira radi li se o kontinuiranoj ili povremenoj zaradi tj. tehnički gledano veći stupanj decentralizacije je na razini pojedinca a ne kompanija koje se lako mogu kupiti i objediniti u monopol što bi primjenom postoječih zakona moglo negativno utjecati na sigurnost i stupanj decentralizacije blockchain mreže.

  4. Atomic Swap

    Atomic Swap

    10. 05. 2021. u 4:54 pm Odgovori

    Nepravedno je oporezivati zaradu rudara porezom na dohodak a istovremeno zabranjivati direktno korištenje tog dohodka tj. npr. jedinu svrhu bitcoin-a što mu i piše u Whitepaperu a to je PLAĆANJE (bez obzira na volatilnost – osnovna značajka bitcoina je PLAĆANJE). Dakle, rudar ne može zaista koristiti zaradu sve dok kriptovalutu ne zamjeni u fiat valutu jer regulator direktnu kupovinu sa kriptovalutom ne dozvoljava već najprije treba izvršiti konverziju u fiat valutu. Sa porezom na dohodak kod rudarenja regulator direktno negativno utječe na razvoj blockchain tehnologije tj. prisiljava rudara na obračun primitka dohodka po tržišnoj cijeni u trenutku ptimitka tog dohodka a istovremeno ne dozvoljava korištenje tog dohodka za što je on namjenjen – to je jednako kao da ste uveli porez na NE REALIZIRANU kapitalnu dobit.

  5. Kripto

    Kripto

    19. 06. 2021. u 2:46 pm Odgovori

    Poštovani,
    molim za pojašnjenje:
    Da li mogu kupovati u korist druge osobe bitcoin i koliko maksimalno?
    Npr:Netko mi je uplatio na moj devizni račun iznos 10000 dolara(van RH) i ja taj iznos uplaćujem u korist njegovog novčanika.Da li sam u poreznom prekršaju.
    Lp,

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Što ste propustili

Karijere

Klaudija Šarkanj nova je direktorica HR-a u Gideonu

Klaudija u Gideon Brothers dolazi iz Infobipa, a imat će ključnu ulogu u širenju Gideon tima.

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Mobilno

HRana: aplikacija za one koje brine povlačenje prehrambenih proizvoda s polica trgovina

Tek kad su ljetos krenule gotovo svakodnevne vijesti o povlačenju nekog prehrambenog proizvoda s polica neki su saznali da za to postoji aplikacija. HRanu je naručilo Ministarstvo poljoprivrede, a glavna prednost joj je što - šalje obavijesti kad je neki proizvod povučen.

Tehnologija

Evo 3 razloga zbog kojih novi Appleovi proizvodi (ni)su vrijedni vaše pažnje

Novi rujan, novi Apple događaj. No, iako jučer nije bilo previše posebno, postoje neke stvari na koje se isplati obratiti pažnja.

Kultura 2.0

Profesori otkrivaju: Metode iz online nastave danas im pomažu u učionicama

Učenici su se vratili u klupe, profesori za katedre, ali online nastava još ostaje rezervna opcija - što savjetuju predavači koji ju imaju u malom prstu?

Startupi i poslovanje

Kanadski FreshBooks ostvario status jednoroga i napunio godinu dana u Hrvatskoj

Nakon što je prije točno godinu dana stigla u Hrvatsku i kod nas otvorila razvojni centar, tvrtka FreshBooks poznata po svom računovodstvenom softveru ostvarila je i status jednoroga.