Krešimir Končić, direktor Neuralaba, otkriva kako izgraditi karijeru u krizna vremena

Kako izgraditi karijeru u krizna vremena otkriva direktor vodeće hrvatske WooCommerce i WordPress agencije

Izgraditi karijeru u kriznim vremenima nosi sa sobom izazove, ali ne treba i strah. Kako stvoriti svoj svijet pokazao nam je Krešimir Končić koji je u prošloj krizi pokrenuo svoju agenciju Neuralab, a na tom putu bilo je bitno svako usavršavanje znanja i vještina.

Radio sam za oca i njegovu firmu od moje 15. godine – raznosio vino po Zagrebu, radio s kupcima u dućanu ili veletrgovini, a kasnije vozio kombi, dostavna vozila… Priča mi Krešimir Končić o svojim prvim radnim zadacima, a od kojih ga je svako iskustvo nedvojbeno dovelo do toga da pokrene i vlastiti biznis.

Krešimir je danas CEO digitalne agencije Neuralab koji je osnovao prije 13 godina, a u kojem on i tim od 20 zaposlenika razvijaju web i mobilna rješenja, s velikim fokusom na WordPress i eCommerce.

“Stari” je pravi trgovac i dosta me pripremio za poduzetničke vode – imao je strpljenja da mi elaborira sve momente oko naplate, PDV-a, kada se izdaje račun, kada predračun, kada treba kompenzirati, a kada treba u cesiju i slično. Mislim da sam negdje 2006. napravio i neki prvi web shop s njegovim vinima(!).

Izbjegao je tako klasični korporativni posao ili neki striktni posao radeći za nekog nepoznatog šefa ili šeficu. Ravno s fakulteta on je postao sam svoj šef.

Prvi developeri Neuralaba

Foto: Bruno Zagorščak, Neuralab

Raznošenju vina pak, prethodila su različita iskustva koja su Krešimiru pomogla da ostvari svoje poduzetničke ambicije. Njegovi studentski dani prošli su većim dijelom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, dio kolegija slušao je i na FER-u, a prisjeća se i jednog koji je potaknuo osnivanje Neuralaba:

Na primjer, neuronske mreže sam slušao kod prof. Lončarića gdje smo izrađivali Deep Learning model u Matlabu kojem je zadaća bila predvidjeti sutrašnju “closing” cijenu dionica Plive. Iz tog je projekta zapravo nastao Neuralab – htjeli smo razviti FinTech proizvod koji bi prodavali bankama, no kada smo išli istraživati što je zapravo potrebno, skužili smo da “nas par” to ne može realizirati.

Tada su shvatili da će web aplikacije i online kupnja postati velike industrije pa su, kako mi objašnjava, malo-pomalo počeli stavljati fokus na web tehnologije i eCommerce aplikacije, što razvijaju i dan danas. U tom nekom “pivotu” vlastite poduzetničke ideje, upisao je na Algebri jednosemestralni, kraći program za C# i ASP.NET. Na to je nagovorio i šogora pa su tako njih dvojica zapravo bili prvi developeri Neuralaba.

Upravo taj tečaj omogućio je da Neuralab postane full-stack web development kompanija jer smo naučili upravljati baš cijelim razvojnim ciklusom web aplikacije.

Izvannastavne aktivnosti nastavljaju se i nakon fakulteta

Fakultet mu je osigurao teoretsko znanje, imali su dosta izbornih kolegija koji su bili “uvod” u management i upravljanje timovima, ali – dodaje, škola vas pripremi onoliko koliko želite.

Iskreno, nisam se baš “trgao” da imam dobre ocjene na fakultetu već sam više radio na izvannastavnim projektima poput izgradnje bespilotne letjelice (za što je cijeli tim dobio rektorovu nagradu) ili pak robota za timarenje vinograda u Švicarskoj.

Neuralab je 2017. prema velikom godišnjem istraživanju svjetski poznate platforme Clutch smješten u TOP 5 Ecommerce svjetskih providera.

Svoja prva iskustva organizacije i vođenja tima, Krešimir tako nije dobio radeći u nekoj korporaciji, već u studentskoj udruzi, gdje je, kako kaže, bilo i svakodnevnih političkih igara. Kroz udrugu Euroavia dosta je putovao po raznim europskim studentskim okupljanjima što mu je, napominje, dodatno pomoglo u poduzetničkim vodama.

Mislim da je upravo rad u studentskim udrugama i rad na izvannastavnim projektima bio dodatni okidač za samo poduzetništvo. Organizacija tima i traženje “para” od sponzora je išla koliko toliko glatko pa ono… “Ajmo mi otvoriti firmu pa da vidimo kako ide”.

Udruga je inače bila prava mala operacija – sastanci s dekanatom, traženje sponzora i donatora, organizacije projekata, rješavanje raznih tehničkih, ali i puno političkih i poslovnih problema, koji su u radu same udruge i konceptualno isti kao i kod “normalnog” D.O.O-a.

Mnogi nakon fakulteta i s karijerom pred njima zaborave da takvo nadograđivanje iskustva i znanja ne bi trebalo prestati. Krešimir je u svoje nastavio ulagati. Nakon što je Neuralab pokrenut, upisao je paralelnu poslovnu školu u Velikoj Britaniji te mi kaže da bi tamo sada imao razinu bakalara iz poslovne administracije. No, napominje kako je najviše direktnog ulaganja u znanje, poput: “napravi set CRUD metoda ili izreži neki PSD file” – usvojio preko edukacija Algebre, Lynde i Treehousea. Želite li stvoriti nešto svoje, morate ulagati u sebe – konstantno.

A kada skupite iskustva i vještine, svoje znanje možete prenositi i drugima.

Vraćanje zajednici kroz ulaganje u tehnološke talente

U nedavnom gostujućem predavanju, Krešimir je prenio svoja znanja i studentima Algebre.

Krešimir razmišlja i o MBA-u. Nedavno je baš održao virtualno predavanje na kolegiju Organizacija digitalne agencije na Algebri, što ga je motiviralo da razmisli o tome kako bi volio nastaviti akademski rad i predavati studentima. MBA diploma ga je upravo zainteresirala tim povodom, ali kaže da će taj pothvat ipak malo pričekati, barem do kada dođu prve sijede – sada ga još drži elan prema webu:

Još osjećam dosta konjskog fokusa oko web produkcije pa ćemo vidjeti kada se omjeri počnu mijenjati. Za sada ću još ići na živce Neuralab ekipi s raznim idejama 🙂

Ipak, Krešimir ulaže u razvoj svog poslovanja i ulažući u druge, ponajviše u zajednicu novih talenata. Tako je i dio kolega iz Neuralab tima preuzelo ulogu gostujućih predavača na Algebrinim studijima digitalnog marketinga i multimedijskog računarstva, gdje se trude prenijeti znanja rada u digitalnoj agenciji:

Teme su najčešće realizacija web aplikacija, izrada multimedijalnog sadržaja ili općenite teme vođenja poslovanja. Krajnja ideja je da studentima približimo produkcijske probleme poput naplate, klijentskih iteracija (zahtjeva) i recimo problema u hand-off-u kreative na razini dizajner > developer (da barem malo dobiju sliku što ih čeka).

U Neuralabu najveći dio poslovanja odlazi na web tehnologije i eCommerce aplikacije, ali njihov svestran digitalni tim spretan je i s multimedijom.

Osim toga, Neuralabovci su pokrenuli internu “WordPress akademiju” sa sijasetom raznih predmeta, internih radionica i online tečajeva kako bi se novi juniori pripremili za samostalan rad u timu. Dio tog “putovanja” je i Algebrin jednosemestralni program za PHP i MySQL koji je usko vezan uz WordPress produkciju i upravo sad jedan njihov kolega polaže taj seminar.

Takav način školovanja je prava simbioza s akademijom jer naši mentori ne mogu developere obučavati teorije objektnog programiranja pa je bitno takvu edukaciju prepustiti Algebri. Mentor se u isto vrijeme fokusira na edukaciju oko inženjerskih problema (i pomaganju kod težih klijenata i projekata).

Kamo idu naši tehnološki talenti?

Industrija općenito sazrijeva, komentira Krešimir, no ističe da smo još daleko od momenta gdje će znanja i dobre prakse IT-ja biti na razini automobilske ili recimo građevinske industrije. Spominje kako je segmentacija internetskih preglednika tipičan primjer gdje dizajner i developer moraju (još uvijek) optimizirati interaktivnost za razne preglednike odnosno uređaje.

Krešimir za digitalnu industriju koja još treba sazreti polaže nade u generacije koje dolaze, koje tek razmišljaju o upisu na studij, a koje nose “digitalnu prtljagu” od malih nogu:

Činjenica da je IT branša mlada ima značajan efekt na potencijal mlađih osoba koje se traže unutar web industrije – tek smo na nekom zrelom početku. Na primjer, današnji osnovnoškolci odrastaju uz sve vrste uređaja, interaktivnosti i brzim mobilnim internetom. Doživjet ćemo procvat raznih interaktivnosti tek kad oni dođu na pozicije šefova kompanija.

A njihovi prvi koraci do tih pozicija kreću upravo sada, u neizvjesnim vremenima. Ipak, Krešimir, koji je i sam osnovao Neuralab u jeku prošle krize, ističe kako i ova krizna vremena nose svoje prilike:

“Tajming” otvaranja firme je isto važan – mislim da je 2008. bio jako dobar kontekst za otvaranje digitalne agencije (čega mi “zeleni” nismo bili svjesni) i da danas to radim ne bi imali tako jednoznačan start i smjer rasta.

Kako je uostalom rekla Mia Biberović na nedavnom Netokracijinom podcastu, možda je najbolji savjet mladima koji tek dolaze na tržište rada da se ne osvrću na situaciju nego da grabe naprijed bez obzira.

Foto: Ivan Brkić, Neuralab

Krešimir specifično definira i gdje su danas najveća pomanjkanja na tržištu talenata. Objašnjava da trenutno nedostaje kvalitetnih UX kadrova koji znaju raditi na multi-device/multi-context web aplikacijama. Osim toga, dodaje kako postoji ogroman potencijal za copywritere i stvaratelje sadržaja koji doista razumiju što je sve moguće na digitalnim kanalima.

Trenutna produkcija u prosjeku podiskorištava mogućnosti preglednika i digitalnih kanala i mislim da se za sada previše realizira pristup “preslikajmo novine na digital”. Developeri, s druge strane, razumiju što se tehnički može, no oni pak moraju ulagati u svoje komunikacijske vještine i kako to znanje približiti non-developerima, pogotovo onima koji odobravaju budžete.

Naučite ih ono što tvrtkama treba!

Algebra, FSB, FER i drugi fakulteti, stalno će se morati prilagođavati razvoju industrije, napominje Krešimir te smatra kako bi zadnja godina fakulteta trebala biti nakrcana “prezentacijskim i komunikacijskim vještinama”.

Svi se nekako zabodu u zahvalna i akademski mjerljiva znanja poput razvoja baza podataka – i da, naravno da developeri razvijaju baze podataka na fakultetu, no inženjeri koji izlaze iz fakulteta bez razvijenih komunikacijskih vještina su beskorisni na tržištu rada. U tom trenutku se firme moraju igrati akademije te nanovo obrazovati ljude (što nije čudno), no fakultetski kurikulum bi trebao izgraditi početnog inženjera, a firma ga onda “level-upati” u produkcijskog inženjera.

Osim nedavnog predavanja studentima Algebre, Krešimir često znanje prenosi i IT zajednici na meetupima.

I tu se vraćamo na onu simbiozu akademskog i privatnog sektora. Krešimir kaže, iako svjestan floskule, da fakulteti trebaju biti pravi partner agencijama u najširem mogućem obimu.

Više razgovora, više prakse, više nastupnih predavanja. To znači da praksa od dva tjedna i jedno nastupno predavanje neće biti dovoljni. Na primjer, Algebra je u tom pomaku dobra jer već smo bili kod njih na razradi novih vrsta studija.

Zanimao ih je naš komentar na raspored studija, opterećenje na studente te osvrt na dinamiku učenja digitalnih vještina tj. kada se što treba učiti. Mi iz agencije otprilike znamo da nema smisla učiti vizualizaciju podataka prije nego što ste svladali samo statističku teoriju. Da se prebacim u realni primjer – nema smisla učiti Google Data studio prije nego što svladate osnove Google Analyticsa. Takvu vrstu operativnog feedbacka tvrtke trebaju davati akademiji na svim razinama.

Također možemo pomoći s osvrtom na tržište rada. Naši timovi dosta prate trendove i stanja na tržištu rada gdje smo u konstantnom kontaktu s HR agencijama, employer branding kompanijama pa čak i s HZZ-om i njihovom poticajima.

Krešimir smatra da je važno ta saznanja preusmjeriti prema akademiji – i nije jedini u tom razmišljanju. Jedino tako možemo stvoriti generacije koje su spremne preuzeti kormilo!

Na pomolu krize potaknute pandemijom, mnogi su uz svoje obiteljske, školske i poslovne obveze dodatno opterećeni u neizvjesnim vremenima. Upravo zato, uz Algebru, kroz serijal “Znam kako stvoriti svoj svijet” želimo vam približiti priče digitalaca koji su također proživjeli različite prekretnice u svojoj karijeri, ne bi li vam dali dobar savjet i uvid u to kako i vi možete stvoriti svoju digitalnu priču.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Što ste propustili

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Underline Science uz pomoć SCV-a i nizozemskog VC fonda zatvorio rundu od 2.5 milijuna dolara

Digitalna videoteka hrvatskog startupa Underline Science osvojila je priznata svjetska sveučilišta i organizacije, a potom i VC fondove.

Startupi i poslovanje

Dva američka healthtech startupa povjerila su nam razvoj svoje platforme, što smo napravili?

Healthtech je postao jedan od najperspektivnijih tech segmenata, a oni stručnjaci koji sada rade na takvim rješenjima ovladat će znanjima koja će biti bitna za čitav zdravstveni sektor ubuduće. Neki od tih ljudi su definitivno stručnjaci hrvatskog Kodiusa koji iza sebe već ima nekoliko značajnih healthtech projekata. Saznali smo više o tehničkim i regulativnim detaljima izgradnje takvih rješenja.

Startupi i poslovanje

Manje investicija, rezanje troškova, otpuštanja… kako će se globalna startup kriza odraziti na hrvatske startupe?

Imaju li se hrvatski startupi čega bojati u nadolazećoj startup krizi? Kako su ih okolnosti podizanja poslovanja u okruženju koje se nikad nije moglo podičiti velikim investicijama zapravo najbolje pripremile na sve vrste nepovoljnih uvjeta? Otkrivam više u razgovoru s hrvatskim osnivačima i stručnjakom za investicije udruge Cro Startup, uz osvrt i na vlastita startup iskustva...

Startupi i poslovanje

Može li javna nabava biti lakša? Nova aplikacija ma.te.a opremila se planovima, tenderima i analizama

U protekle 3 godine putem javne nabave kupljeno je preko 140 milijardi kuna vrijednosti usluga, roba i radova - a možda bi bilo još i više da oni koji nude/traže imaju jedno mjesto gdje mogu pratiti sve potrebno. Može li nova aplikacija tvrtke PJR donijeti promjenu?

Intervju

Što radi tester, a što Quality Assurance inženjer – QA sudjeluje u cijeloj igri, dok tester brani gol od bugova

Kako se QA inženjer razlikuje od testera, što zapravo radi i zašto mu posao počinje već kod čitanja dokumentacije te kako se zaljubiti u taj posao ispričale su Ivana i Jelena, QA inženjerke iz Undabota.