Krešimir Končić, direktor Neuralaba, otkriva kako izgraditi karijeru u krizna vremena

Kako izgraditi karijeru u krizna vremena otkriva direktor vodeće hrvatske WooCommerce i WordPress agencije

Izgraditi karijeru u kriznim vremenima nosi sa sobom izazove, ali ne treba i strah. Kako stvoriti svoj svijet pokazao nam je Krešimir Končić koji je u prošloj krizi pokrenuo svoju agenciju Neuralab, a na tom putu bilo je bitno svako usavršavanje znanja i vještina.

Radio sam za oca i njegovu firmu od moje 15. godine – raznosio vino po Zagrebu, radio s kupcima u dućanu ili veletrgovini, a kasnije vozio kombi, dostavna vozila… Priča mi Krešimir Končić o svojim prvim radnim zadacima, a od kojih ga je svako iskustvo nedvojbeno dovelo do toga da pokrene i vlastiti biznis.

Krešimir je danas CEO digitalne agencije Neuralab koji je osnovao prije 13 godina, a u kojem on i tim od 20 zaposlenika razvijaju web i mobilna rješenja, s velikim fokusom na WordPress i eCommerce.

“Stari” je pravi trgovac i dosta me pripremio za poduzetničke vode – imao je strpljenja da mi elaborira sve momente oko naplate, PDV-a, kada se izdaje račun, kada predračun, kada treba kompenzirati, a kada treba u cesiju i slično. Mislim da sam negdje 2006. napravio i neki prvi web shop s njegovim vinima(!).

Izbjegao je tako klasični korporativni posao ili neki striktni posao radeći za nekog nepoznatog šefa ili šeficu. Ravno s fakulteta on je postao sam svoj šef.

Prvi developeri Neuralaba

Foto: Bruno Zagorščak, Neuralab

Raznošenju vina pak, prethodila su različita iskustva koja su Krešimiru pomogla da ostvari svoje poduzetničke ambicije. Njegovi studentski dani prošli su većim dijelom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, dio kolegija slušao je i na FER-u, a prisjeća se i jednog koji je potaknuo osnivanje Neuralaba:

Na primjer, neuronske mreže sam slušao kod prof. Lončarića gdje smo izrađivali Deep Learning model u Matlabu kojem je zadaća bila predvidjeti sutrašnju “closing” cijenu dionica Plive. Iz tog je projekta zapravo nastao Neuralab – htjeli smo razviti FinTech proizvod koji bi prodavali bankama, no kada smo išli istraživati što je zapravo potrebno, skužili smo da “nas par” to ne može realizirati.

Tada su shvatili da će web aplikacije i online kupnja postati velike industrije pa su, kako mi objašnjava, malo-pomalo počeli stavljati fokus na web tehnologije i eCommerce aplikacije, što razvijaju i dan danas. U tom nekom “pivotu” vlastite poduzetničke ideje, upisao je na Algebri jednosemestralni, kraći program za C# i ASP.NET. Na to je nagovorio i šogora pa su tako njih dvojica zapravo bili prvi developeri Neuralaba.

Upravo taj tečaj omogućio je da Neuralab postane full-stack web development kompanija jer smo naučili upravljati baš cijelim razvojnim ciklusom web aplikacije.

Izvannastavne aktivnosti nastavljaju se i nakon fakulteta

Fakultet mu je osigurao teoretsko znanje, imali su dosta izbornih kolegija koji su bili “uvod” u management i upravljanje timovima, ali – dodaje, škola vas pripremi onoliko koliko želite.

Iskreno, nisam se baš “trgao” da imam dobre ocjene na fakultetu već sam više radio na izvannastavnim projektima poput izgradnje bespilotne letjelice (za što je cijeli tim dobio rektorovu nagradu) ili pak robota za timarenje vinograda u Švicarskoj.

Neuralab je 2017. prema velikom godišnjem istraživanju svjetski poznate platforme Clutch smješten u TOP 5 Ecommerce svjetskih providera.

Svoja prva iskustva organizacije i vođenja tima, Krešimir tako nije dobio radeći u nekoj korporaciji, već u studentskoj udruzi, gdje je, kako kaže, bilo i svakodnevnih političkih igara. Kroz udrugu Euroavia dosta je putovao po raznim europskim studentskim okupljanjima što mu je, napominje, dodatno pomoglo u poduzetničkim vodama.

Mislim da je upravo rad u studentskim udrugama i rad na izvannastavnim projektima bio dodatni okidač za samo poduzetništvo. Organizacija tima i traženje “para” od sponzora je išla koliko toliko glatko pa ono… “Ajmo mi otvoriti firmu pa da vidimo kako ide”.

Udruga je inače bila prava mala operacija – sastanci s dekanatom, traženje sponzora i donatora, organizacije projekata, rješavanje raznih tehničkih, ali i puno političkih i poslovnih problema, koji su u radu same udruge i konceptualno isti kao i kod “normalnog” D.O.O-a.

Mnogi nakon fakulteta i s karijerom pred njima zaborave da takvo nadograđivanje iskustva i znanja ne bi trebalo prestati. Krešimir je u svoje nastavio ulagati. Nakon što je Neuralab pokrenut, upisao je paralelnu poslovnu školu u Velikoj Britaniji te mi kaže da bi tamo sada imao razinu bakalara iz poslovne administracije. No, napominje kako je najviše direktnog ulaganja u znanje, poput: “napravi set CRUD metoda ili izreži neki PSD file” – usvojio preko edukacija Algebre, Lynde i Treehousea. Želite li stvoriti nešto svoje, morate ulagati u sebe – konstantno.

A kada skupite iskustva i vještine, svoje znanje možete prenositi i drugima.

Vraćanje zajednici kroz ulaganje u tehnološke talente

U nedavnom gostujućem predavanju, Krešimir je prenio svoja znanja i studentima Algebre.

Krešimir razmišlja i o MBA-u. Nedavno je baš održao virtualno predavanje na kolegiju Organizacija digitalne agencije na Algebri, što ga je motiviralo da razmisli o tome kako bi volio nastaviti akademski rad i predavati studentima. MBA diploma ga je upravo zainteresirala tim povodom, ali kaže da će taj pothvat ipak malo pričekati, barem do kada dođu prve sijede – sada ga još drži elan prema webu:

Još osjećam dosta konjskog fokusa oko web produkcije pa ćemo vidjeti kada se omjeri počnu mijenjati. Za sada ću još ići na živce Neuralab ekipi s raznim idejama 🙂

Ipak, Krešimir ulaže u razvoj svog poslovanja i ulažući u druge, ponajviše u zajednicu novih talenata. Tako je i dio kolega iz Neuralab tima preuzelo ulogu gostujućih predavača na Algebrinim studijima digitalnog marketinga i multimedijskog računarstva, gdje se trude prenijeti znanja rada u digitalnoj agenciji:

Teme su najčešće realizacija web aplikacija, izrada multimedijalnog sadržaja ili općenite teme vođenja poslovanja. Krajnja ideja je da studentima približimo produkcijske probleme poput naplate, klijentskih iteracija (zahtjeva) i recimo problema u hand-off-u kreative na razini dizajner > developer (da barem malo dobiju sliku što ih čeka).

U Neuralabu najveći dio poslovanja odlazi na web tehnologije i eCommerce aplikacije, ali njihov svestran digitalni tim spretan je i s multimedijom.

Osim toga, Neuralabovci su pokrenuli internu “WordPress akademiju” sa sijasetom raznih predmeta, internih radionica i online tečajeva kako bi se novi juniori pripremili za samostalan rad u timu. Dio tog “putovanja” je i Algebrin jednosemestralni program za PHP i MySQL koji je usko vezan uz WordPress produkciju i upravo sad jedan njihov kolega polaže taj seminar.

Takav način školovanja je prava simbioza s akademijom jer naši mentori ne mogu developere obučavati teorije objektnog programiranja pa je bitno takvu edukaciju prepustiti Algebri. Mentor se u isto vrijeme fokusira na edukaciju oko inženjerskih problema (i pomaganju kod težih klijenata i projekata).

Kamo idu naši tehnološki talenti?

Industrija općenito sazrijeva, komentira Krešimir, no ističe da smo još daleko od momenta gdje će znanja i dobre prakse IT-ja biti na razini automobilske ili recimo građevinske industrije. Spominje kako je segmentacija internetskih preglednika tipičan primjer gdje dizajner i developer moraju (još uvijek) optimizirati interaktivnost za razne preglednike odnosno uređaje.

Krešimir za digitalnu industriju koja još treba sazreti polaže nade u generacije koje dolaze, koje tek razmišljaju o upisu na studij, a koje nose “digitalnu prtljagu” od malih nogu:

Činjenica da je IT branša mlada ima značajan efekt na potencijal mlađih osoba koje se traže unutar web industrije – tek smo na nekom zrelom početku. Na primjer, današnji osnovnoškolci odrastaju uz sve vrste uređaja, interaktivnosti i brzim mobilnim internetom. Doživjet ćemo procvat raznih interaktivnosti tek kad oni dođu na pozicije šefova kompanija.

A njihovi prvi koraci do tih pozicija kreću upravo sada, u neizvjesnim vremenima. Ipak, Krešimir, koji je i sam osnovao Neuralab u jeku prošle krize, ističe kako i ova krizna vremena nose svoje prilike:

“Tajming” otvaranja firme je isto važan – mislim da je 2008. bio jako dobar kontekst za otvaranje digitalne agencije (čega mi “zeleni” nismo bili svjesni) i da danas to radim ne bi imali tako jednoznačan start i smjer rasta.

Kako je uostalom rekla Mia Biberović na nedavnom Netokracijinom podcastu, možda je najbolji savjet mladima koji tek dolaze na tržište rada da se ne osvrću na situaciju nego da grabe naprijed bez obzira.

Foto: Ivan Brkić, Neuralab

Krešimir specifično definira i gdje su danas najveća pomanjkanja na tržištu talenata. Objašnjava da trenutno nedostaje kvalitetnih UX kadrova koji znaju raditi na multi-device/multi-context web aplikacijama. Osim toga, dodaje kako postoji ogroman potencijal za copywritere i stvaratelje sadržaja koji doista razumiju što je sve moguće na digitalnim kanalima.

Trenutna produkcija u prosjeku podiskorištava mogućnosti preglednika i digitalnih kanala i mislim da se za sada previše realizira pristup “preslikajmo novine na digital”. Developeri, s druge strane, razumiju što se tehnički može, no oni pak moraju ulagati u svoje komunikacijske vještine i kako to znanje približiti non-developerima, pogotovo onima koji odobravaju budžete.

Naučite ih ono što tvrtkama treba!

Algebra, FSB, FER i drugi fakulteti, stalno će se morati prilagođavati razvoju industrije, napominje Krešimir te smatra kako bi zadnja godina fakulteta trebala biti nakrcana “prezentacijskim i komunikacijskim vještinama”.

Svi se nekako zabodu u zahvalna i akademski mjerljiva znanja poput razvoja baza podataka – i da, naravno da developeri razvijaju baze podataka na fakultetu, no inženjeri koji izlaze iz fakulteta bez razvijenih komunikacijskih vještina su beskorisni na tržištu rada. U tom trenutku se firme moraju igrati akademije te nanovo obrazovati ljude (što nije čudno), no fakultetski kurikulum bi trebao izgraditi početnog inženjera, a firma ga onda “level-upati” u produkcijskog inženjera.

Osim nedavnog predavanja studentima Algebre, Krešimir često znanje prenosi i IT zajednici na meetupima.

I tu se vraćamo na onu simbiozu akademskog i privatnog sektora. Krešimir kaže, iako svjestan floskule, da fakulteti trebaju biti pravi partner agencijama u najširem mogućem obimu.

Više razgovora, više prakse, više nastupnih predavanja. To znači da praksa od dva tjedna i jedno nastupno predavanje neće biti dovoljni. Na primjer, Algebra je u tom pomaku dobra jer već smo bili kod njih na razradi novih vrsta studija.

Zanimao ih je naš komentar na raspored studija, opterećenje na studente te osvrt na dinamiku učenja digitalnih vještina tj. kada se što treba učiti. Mi iz agencije otprilike znamo da nema smisla učiti vizualizaciju podataka prije nego što ste svladali samo statističku teoriju. Da se prebacim u realni primjer – nema smisla učiti Google Data studio prije nego što svladate osnove Google Analyticsa. Takvu vrstu operativnog feedbacka tvrtke trebaju davati akademiji na svim razinama.

Također možemo pomoći s osvrtom na tržište rada. Naši timovi dosta prate trendove i stanja na tržištu rada gdje smo u konstantnom kontaktu s HR agencijama, employer branding kompanijama pa čak i s HZZ-om i njihovom poticajima.

Krešimir smatra da je važno ta saznanja preusmjeriti prema akademiji – i nije jedini u tom razmišljanju. Jedino tako možemo stvoriti generacije koje su spremne preuzeti kormilo!

Na pomolu krize potaknute pandemijom, mnogi su uz svoje obiteljske, školske i poslovne obveze dodatno opterećeni u neizvjesnim vremenima. Upravo zato, uz Algebru, kroz serijal “Znam kako stvoriti svoj svijet” želimo vam približiti priče digitalaca koji su također proživjeli različite prekretnice u svojoj karijeri, ne bi li vam dali dobar savjet i uvid u to kako i vi možete stvoriti svoju digitalnu priču.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.