Drage feministice interneta, možemo li začepiti o košulji?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Drage feministice, prošlo je 10 dana – možemo li sad začepiti o košulji? Hvala, Tena.

Po zakonu u kojem svaka akcija uzrokuje pretjeranu žensku reakciju (provokacija namjerna) internetsko pučanstvo odjednom prepuno deklariranih feministica popilo je dozu instant pravedničkog gnjeva, a sve zbog jedne košulje. Koja je, dakako, važnija od kulture silovanja, svakodnevnih seksizama, staklenog stropa, razlike u plaćama, ženskog obrezivanja i svih ostalih inače popularnih tema u feminizmu koje su odjednom pale u zaborav.

Odjeća nije poziv za agresiju, to nam je jedna od premisa, nije li?
Odjeća nije poziv za agresiju, to nam je jedna od premisa, nije li? (Izvor: Guardian)

Vau, sonda je letjela nekoliko milijardi kilometara i uspješno sletjela na komet koji se kretao brzinom od 262 tisuće kilometara na sat i poslala nam informacije s njega! Također, Matt Taylor je pritom nosio košulju koja se pokazala kao najveća uvreda ženama u povijesti svijeta, ovjekovječena kao afera #shirtgate.

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Usput budi rečeno, jedan od četiri glavna znanstvenika na projektu Rosetta bila je žena, ali kome je to bitno, nije da se stalno priča o potrebi za uspješnim ženskim uzorima u znanosti. Sorry Claudia Alexander, ti i tvoja karijerica u razvoju mlaznog pogona potpuno ste nebitni u usporedbi s jednom košuljom.

Pravo glasa ti je trebalo za modnu kritiku?

Žene su se borile, a u mnogim ne tako dalekim dijelovima svijeta i dalje se bore za pravo glasa, pravo da se čuju, pravo da budu uvažene. Internet, ta mala mreža od neke tri milijarde korisnika, s bezbroj različitih multimedijskih kanala kojom se neka poruka može prenijeti, omogućila je i njima i drugim skupinama da se izraze kako nikad nisu mogle.

I što smo napravile s tim digitalnim megafonom? Odlučile smo nabosti na ražanj jednog žrtvenog janjca, jer je bio pod svjetlima reflektora, a mi smo htjele svojih pet minuta slave. Nema nas dovoljno u STEM zanimanjima da spustimo sondu na komet i tako ih zaslužimo, pa smo ih odlučile ukrasti od struke koja se ionako kupa u medijskoj pozornosti (nedostaje mi interpunkcijski znak sarkastičnik ovdje). Pale su kolateralne žrtve, ali sve je dozvoljeno u ljubavi, ratu i feminizmu.

Košulja je ipak najveći problem kada je riječ o objektifikaciji žena.
Košulja je ipak najveći problem kada je riječ o objektifikaciji žena.

To je jedan od većih problema: feminizama ima koliko ima i žena, kaže Sonja, moja pametna prijateljica i bolja feministica od mene, i apsolutno je u pravu. I za nijedan, koliko god agresivan bio, koliko ga god pogrešnim smatrao ili smatrala ne može se reći da je “loš” ili “pogrešan”, nema “pravog” koji bi svojim legitimitetom izravnao kriva shvaćanja.

Ono što jedan feministički pravac može biti je najprominentniji – to je sad onaj najglasniji, najagresivniji, onaj koji neće slaviti uspjehe nego će zakopati nekoga u zemlju jer je kombinacija kromosoma koju nosi XY i jer ima nesretnu odjevnu kombinaciju.

Kako izgleda feministica u doba interneta?

Ako kažem da sam feministica, što često običavam, u slobodnoj internetskoj interpretaciji to bi značila da prolijevam suze nad uokvirenom diplomom ženskih studija, svim srcem i odbačenom britvom podržavam pokret prirodnih nogu, a svako galantno otvaranje vrata vidim kao šovinistički čin agresije i urotu muških opresora koji žele silom i kvakom ugušiti moju emancipaciju.

U još gorem zapletu, feminizam je u očima masa ono što se prolijeva iz blogova ekstremistica (i dalje validan, iako po mom mišljenju iznimno sulud i nesretan pravac). To su tekstovi koji dobivaju viralnost upravo zahvaljujući svojoj apsurdnosti i skakanju preko granica društvenog razuma, koji se ironično lijepe po zidovima, tumblrima, redditima, i tako stvaraju slike o feminizmu koje ni slika Benedicta Cumberbatcha ne može izbrisati.

Hvala Benedict, ali mislim da neće pomoći. (Izvor: Elle UK)
Hvala Benedict, ali mislim da neće pomoći. (Izvor: Elle UK)

Kao okot filozofskog fakulteta, ne mogu i ne smijem reći da postoji “pravi” feminizam, ali mogu biti loš društvenjak i odvažiti se na etiketu “informirani” feminizam. To je onaj koji živi svoj tihi život na studijima društvenih znanosti, o kojem feministi(ce) pričaju s feministi(ca)ma i koji se vrti po zatvorenim grupama. Te sigurne zakutke informirane priče o feminizmu rijetko napuštaju, jer se informirani feminizam nosi kao orden i značka ekskluzivnog kluba u kojem oni koji znaju o čemu pričaju pričaju onima koji znaju o čemu se priča, u vrlo lijepoj larpurlartističkoj maniri kojoj nedostaje šira primjena, i na kraju krajeva, rezultati.

A što jadne-bijedne-nečujne možemo? *uzdah*

Pa za početak, drage informirane feministice, možemo informirati dalje. I današnje feministice netko je obrazovao, bilo da su to Gloria Steinem i Betty Friedan ili bilo koja predstavnica, autorica, aktivistica koja je došla nakon što se pojam “feminizam” uopće oformio.

Nedavni trend #Idontneedfeminism, kada su se (mahom) tinejdžerice slikale s natpisima o tome kako ne trebaju feminizam, pokazao je savršeno kako jednoj cijeloj generaciji nije jasno da feminizam nisu memeovi i ekstremistice, a za to su krivi oni koji se danas nazivaju feministicama i dopuštaju da se u ime njihovog pokreta jedna osoba zbog jedne košulje razapne na dan kad su se trebala slaviti dostignuća njega, njegovih kolega i zaboravljene kolegice.

Vjerovali ili ne, mnogo je lakše biti agresivan i napraviti kratkoročni hype bacanjem pod vlak nekoga tko je imao tu nesreću da se nađe u središtu medijske pozornosti, ali obrazovati, informirati i utjecati je teško, ali čujem da danas žene mogu same dizati teške vrećice, baviti se teškim znanostima, pa valjda je i ovo “teško” ujedno i izvedivo.

Barem imamo danas dovoljno načina za to i načina da se približimo svim generacijama. Dobar primjer je meni osobno pomalo iritantna, ali barem učinkovita i informativna Laci Green, koja cilja na #idontneedfeminism generaciju i koristi se njihovim kanalima i diskursom (koji se sastoji od nespominjanja riječi “diskurs”, malo za promjenu).

Tko šuti, čini se da se slaže s onima koji laju na mjesec

Feminizam, kao i svaki pokret, nije ono što stoji u knjigama, pamfletima i teorijama, već ono što se iz njih prenese u svakodnevnicu.

Pa ako uistinu odlučite da je “vaš” feminizam samo za kuloare, za specijalizirane portale, dobacivanje teorijama feminizma među feministicama, a pustite da na (sav) glas govore stereotipi, ekstremisti(ce) i da pokret s kojim se identificirate definira jedna košulja i prašina koja se oko nje diže, drukčiju percepciju od one protiv koje se naslovno borite niste (ili nismo) ni zaslužile.

Na kraju krajeva, jedna košulja neće odbiti nove generacije djevojaka od toga da potraže svoje mjesto u znanosti, inženjerstvu ili tehnologiji, ali će ih javni linč jednog od potencijalnih uzora, bio on muškarac ili žena i neovisno o uzorku košulje, svakako motivirati da riječ feminizam izbrišu iz svog vokabulara.

deezer_kafe2

Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Samo u webshopu Hrvatskog Telekoma uštedi 50% do 12 mjeseci na Deezer i plaćaj ga samo 17,50 kn mjesečno. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Kira

    Kira

    21. 11. 2014. u 2:19 pm Odgovori

    Da se nisu svi uzj*** oko tih komentara koje nisam nigdje niti uspjela vidjeti nebi bio uopće takav šou. Ovo je čista drama i ide mi na živce kao i dotični znanstvenik, evo ovi svi članci, postovi memeovi su mi zgadili čovjeka i internet. Uopće ne znam kakva skupina ljudi ga je trashala ali oni koji su se počeli zalagati za dotičnog znanstvenika su napravili gorem korak unazad govoreći kako feministice ovo i ono. NE. Da azijat ubije zadnjeg polarnog medjvjeda jel bi svi azijati bili krivi za to? NE. Taj jedan, imenom i prezimenom. I sada imamo drametinu gdje se pljuje na feminizam koji je danas potreban više neko ikad i smatra se da si nešto loše ako se smatraš feministicom.

    • Kira

      Kira

      22. 11. 2014. u 1:13 pm Odgovori

      Svaki put se zgadim na ljude poput tebe koji su dio problema. Ajde se malo educiraj što to znači feminizam, od kuda potječe, zašto nam je potreban… I lik je nosio totalno neprimjerenu odjeću za takav event (estetski gledano majica je jako ružna, ali to je druga priča).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Kriptovalute i Blockchain

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Karijere

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.