Odgovor na vječno pitanje: Koliko uopće uložiti u taj marketing?

Odgovor na vječno pitanje: Koliko uopće uložiti u taj marketing?

Ulaganje u marketing, prvenstveno promociju, iz perspektive vlasnika malog poduzeća uvijek se čini preveliko (ako ga uopće i ima). Preveliko ili premalo ulaganje je subjektivna procjena. No, koristeći ovu orijentacijsku "formulu", lako možete provjeriti je li vaše ulaganje u marketing primjereno i u skladu s prosjekom.

Koliko uloziti u marketingUlaganje u marketing, prvenstveno promociju, iz perspektive vlasnika malog poduzeća uvijek se čini preveliko (ako ga uopće i ima). Preveliko ili premalo ulaganje je subjektivna procjena. No, koristeći ovu orijentacijsku “formulu”, lako možete provjeriti je li vaše ulaganje u marketing primjereno i u skladu s prosjekom.

Ulaganje ovisno o stadiju životnog ciklusa poduzeća

Preporuka za marketinški budžet je ulagati 5% – 10% ukupnih godišnjih prodajnih prihoda. Ovo je najčešće korištena preporuka, iako je zapravo jako nezahvalna jer uspoređuje promet (ili ukupni prodajni prihod).

No za brzo određivanje “otprilike” koliko je zdravo uložiti u marketing, ova će formula biti vrlo dobra početna točka. Ali formula se mijenja ovisno i stadiju razvoja poduzeća:

1. Startupi

Startupi su po definiciji poslovi od kojih se kroz njihov rast očekuje brzi povrat uloženih sredstava, a obično se trebaju i agresivno promovirati. Samim time preporučuje im se 20 – 30% od ukupnih  prodajnih prihoda ulagati u marketing.

2. Poduzeća sa željom laganog rasta

Uhodanim poslovima i poduzećima koja trebaju osigurati lagani održivi rast bit će dovoljno investirati 7 – 10% ukupnih godišnjih prodajnih prihoda u marketing i promociju.

3. Poduzeća pod pritiskom konkurencije

Etablirana poduzeća u vrlo kompetitivnim prilikama moraju više ulagati u marketing. Osim optimizacije procesa kako bi se optimiziralo ukupno poslovanje, u ovakvim prilikama treba povećati i marketinška ulaganja i to čak na 20 – 50% ukupnih godišnjih prihoda od prodaje.

Kako rasporediti marketinški budžet?

Generalno pravilo u poslovanju je da je lakše i jeftinije zadržati postojećeg kupca nego privući novoga. U skladu s tim, treba i raspodijeliti marketinški budžet.

I još jedno okvirno pravilo kako to učiniti:

  • 20% investirajte u privlačenje i dobivanje novih potencijalnih kupaca (leads).
  • 60% uložite u poticanje kupovine i zadržavanje kupaca (idealno, veći dio ćete ulagati u poticanje ponovne kupovine, a manji dio u “nagovaranje” potencijalnih kupaca na prvu kupovinu.
  • 20% ukupnog budžeta uvijek imajte predviđeno za nepredviđene situacije (ili dobre prilike).

Što to točno znači?

Konkretno, uzmimo da vam je godišnji budžet za promociju 100.000 kuna (znači, imate oko 1,000.000 kuna prihoda od prodaje) to bi moglo izgledati ovako:

  • 20.000 kn godišnje uložite u Google Adwords ili Facebook oglašavanje. Nadam se da na odredištu na koje vode oglasi (internetska stranica ili Facebook stranica) imate i neki način prikupljanja podataka o zainteresiranim posjetiteljima (npr. pretplata na newsletter, forma za upite).
  • 20.000 kn uložite u dijeljenje uzoraka, prodajne prezentacije i slične aktivnosti koje za cilj imaju prvu kupovinu (koristite kontakte iz gore spomenute forme, jel’da?).
  • 40.000 kn rasporedite na aktivnosti koje će vaše poduzeće i poslovanje približiti kupcima i pružati im informaciju o novim prilikama za ponovnu kupovinu. Ove aktivnosti uključuju: razvoj korisničke podrške, osiguravanje servisa redovan sadržaj na društvenim mrežama, kupone hostese, e-mail newslettere, radio spotove i sl.
  • 20.000 kn čuvajte u rezervi i nemojte nikome reći za njih. Ovo će dobro doći ako se ukaže neka dobra prilika za investiciju ili pak ako ustvrdite da neki segment komunikacije ne funkcionira kako je zamišljeno te ga treba sanirati.

Što su sve marketinški troškovi?

Mala i srednja poduzeća najčešće nemaju zaposlene osobe odgovorne isključivo za marketing. Marketing je češće u sklopu nekih drugih funkcija, najčešće uz prodaju ili pak direktor poduzeća vodi i marketing. Ovo znači da se investicija u marketing kod ovih poduzeća ne odnosi na infrastrukturu i zaposlenike već isključivo na promociju.

Što je poduzeće veće, veće će biti  i investicije u marketing i promociju jer će se prirodno trebati investirati u razvoj specijaliziranog odjela.

Napomena: Domagoj Davidović za Netokraciju piše seriju članaka za SME, poduzetnike, obrtnike i startupe. Prethodne članke pročitajte ovdje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...