Dizajn web trgovine: što je dobro, a što nije u 2020. godini?

Hrvatske dizajnerice otkrivaju kako treba izgledati web trgovina u 2020.

Dizajnirati internetsku trgovinu nije isto kao i napraviti neku drugu stranicu - osim programiranja trebate znati korisnika u dušu.

Pandemija je dotaknula gotovo svaku sferu naših života i djelovanja, a ujedno nas je i natjerala da o nekim normalnim stvarima, poput nabavke namirnica ili kupovine odjeće krenemo razmišljati posve drugačije. Ne čudi stoga činjenica da su internetske trgovine posjećenije nego prije, a danas govorimo upravo o izazovima koji prate njihovo stvaranje.

Temu internetske trgovine i dizajniranje dobrog webshopa u vrijeme pandemije pomogle su mi analizirati Martina Babić i Iva Kosović, dizajnerice agencije Neuralab. Martina i Iva kažu mi kako se u Neuralabu koronakriza, na sreću, ne osjeti previše, barem kada je riječ o obujmu posla, ali to ne znači da nisu suočeni s izazovima kao i svi mi. Martina:

Bojala sam se da se neću moći koncentrirati te da će mi puno toga odvlačiti pažnju. Brinulo me također kako će funkcionirati komunikacija s obzirom na to da smo, unutar dizajn tima, imali praksu često usmeno komentirati ono što radimo te svakodnevno pričati o problemima s kojima se susrećemo.

Dodaju i kako danas imaju tri do četiri puta više upita nego u istom razdoblju prošle godine, što ih dovodi do niza “slatkih briga” kako stići sve napraviti. Velik dio njihovog posla upravo su internetske trgovine, koju su tijekom pandemije postale vrlo tražene.

Što je uopće dobar webshop?

Rad na internetskim trgovinama u teoriji je jednak kao i rad na stvaranju drugih stranica, ali u praksi se radi o proizvodu za čiji je uspjeh izuzetno važno dobro korisničko iskustvo, pogotovo kada se radi o industrijama u kojima je konkurencija velika. I sami ste vjerojatno barem jednom otišli s web trgovine bez da išta kupite jer vas je zbunila ili naljutila, stoga je imperativ onima koji su profesionalci u tome da se trgovina napravi što je moguće fluidnije i intuitivnije. Ali nije ni to tako jednostavno.

Moje sugovornice kažu kako je najveća razlika između web trgovine i nekog drugog oblika stranice u kompleksnosti. Pojašnjava Martina:

Webshopovi sadrže velik broj elemenata (buttone, galerije, bannere, forme, alertove, tablice, checkboxeve, radio buttone, labele, kartice proizvoda itd.) što je samo po sebi izazov dizajnirati. Osim toga, zanimljivo je (a ponekad i frustrirajuće :)) dizajnirati te iste elemente svaki put iznova, a da pritom ne potrošiš tisuću sati tražeći inspiraciju. Uz brojne elemente (UI dizajn), zahtjevnosti projekta pridonosi i dizajn cijelog flowa korisnika kroz eCommerce funnel (UX dizajn).

Iva dodaje da je izvrstan primjer ove kompleksnosti stranica Top Digital Agency na kojoj je Neuralab radio, a koja spaja ponudu i potražnju za agencije. Iako nije klasična trgovina, ona služi kao “tržnica” na kojoj agencije i klijenti dogovaraju kreativne usluge.

Neuralab

CX, UX, UI… što će mi to?

Dok je CX kod web trgovina povezan s iskustvom, dostavom i podrškom nakon samog čina kupovine, UX je ono što će olakšati i potaknuti osobu da obavi samu kupnju.

Ako ste nemarni oko UX dizajna, može vam se dogoditi niz nezgodnih stvari, napominje Iva:

Ako dizajner tome ne pridaje previše pažnje, posljedica će biti neostvarena konverzija i pad prodaje. Ako je webshop uspješan, znači da su i dizajner i brend/kompanija ozbiljno shvatili važnost UX-a.

Naravno, Iva kaže kako postoje primjeri web trgovina čiji su vlasnici naizgled više vremena pridodali animacijama nego korisničkom iskustvu i intuitivnosti, ali ako pogledamo “kraljeve” ecommercea (eBay, Amazon, Aliexpress) vrlo ćemo brzo primijetiti da ne prodaje lijep webshop, nego onaj kvalitetan i lak za korištenje.

Ne govori se bez razloga da je manje više. Neuralab

Za one koji možda nisu upoznati s detaljima UX i UI praksi važno je spomenuti i kako agencije uopće pristupaju razvoju ovih dijelova web trgovina. Zašto su te prakse toliko specifične govori i sama činjenica da za razvoj UX i UI elemenata ne treba toliko tehničkog znanja programiranja koliko je bitno poznavanje korisnika i ljudske psihologije.

Treba biti svjestan korisnikovih ciljeva i prilagoditi im se, što, priznaju moje sugovornice, često zna biti vrlo teško. Iz Neuralaba kažu kako treba osvijestiti da dizajner ne gleda na stranicu jednako kao što gleda korisnik. Tijekom razvoja sučelja i iskustva morate se pretvoriti u korisnika i razmišljati ne što je najljepše ili koja je tehnologija najmodernija, nego gdje će prosječna osoba kliknuti i kako ih usmjeriti da vašu stranicu koriste na ispravan način.

Kada to shvatimo, lakše je komunicirati i s klijentima.

Uskladiti potrebe klijenata i korisnika

Osim razumijevanja korisnika, svaki dizajner će se složiti kako je jedna od glavnih stavki uspješnog procesa dizajniranja dobra komunikacija s klijentom, koja vodi prema dobrom wireframeu, odnosno “kosturu” stranice.

Koliko god klijent možda nekada imao ideja, na agenciji i dizajnerima je da te ideje analiziraju, razrade ili savjetuju klijenta ako nisu dobre, objašnjava Iva:

Wireframe faza je od posebne važnosti i potrebno je postaviti dobre temelje kako bi kasnije u procesu bilo što manje nepoznanica ili iznenađenja. U toj fazi priču stvaramo kroz riječi i sive oblike koji označavaju gdje će se, primjerice, nalaziti slika ili kartica. Taj dio klijentima najčešće nije najzabavniji (budimo realni, kome je privlačno gledati u sivu i bezličnu stranicu?), ali upravo je to i bit.

Ako uspijete u ovoj fazi razumjeti što vam dizajner želi reći, mnogo je veća šansa da ćete u idućim fazama bolje surađivati.

Dizajneri i developeri moraju posebnu pozornost obratiti na to i s kim uopće rade, ističu Iva i Martina, odnosno prije rada na stranici trebaju dobro proučiti brend i njegovu publiku jer svaka industrija ima svoje posebnosti i izazove, kao i prednosti. Ne možete imati isti pristup s klijentom koji prodaje parfeme i s onim koji se bavi distribucijom i popravcima čeličnih ploča, zaključuje Martina.

Naravno, kada je gotov i potvrđen “kostur” dizajneri potom moraju sve dobro objasniti svojim developerima, što također ima svojih izazova.

Kada znate što hoće klijent, idući korak je prevesti to u timu. Neuralab

Zadnji dio dobrog korisničkog iskustva leži u provjeri čitave stranice od početka do kraja:

Kada se development faza krene bližiti kraju slijedi edukacija klijenta gdje objašnjavamo način na koji će unositi sadržaj. Također, ako već u ovoj fazi imamo neke sugestije oko unošenja samog sadržaja, odmah ih podijelimo s klijentom.

Zatim, sve češće smo počeli prakticirati content audit gdje, nakon što klijent unese dio sadržaja, prođemo kroz taj isti sadržaj te objasnimo klijentu što i kako može poboljšati (ako do toga dođe, naravno).

Loše (i manje loše) prakse

Jasno, u čitavom ovom procesu mogu se potkrasti greške, ali proces komunikacije po koracima razvoja i jest tu kako bi ih eliminirao. Problem nastaje kada dođe do šumova u komunikaciji između svih strana pa na kraju dobijemo stranicu koja jednostavno nije intuitivna i dobra za korištenje. Iva navodi kako je dobar primjer ovoga animacija elemenata:

Animacija koja nema jasnu svrhu, nema ni potrebe da se nađe na webshopu.

Komplicirane animacije mogu utjecati na brzinu učitavanja stranice kao i na to da brzo postanu “too much”. Zamislite samo da dođete u dućan i uočite proizvod koji želite pogledati izbliza, ali svaki put kad posegnete za njim konfeti vam padaju po glavi.

Naravno, u industriji danas svjedočimo nekim (manje i više) sjajnim praksama koje polako nalaze put i do domaćih trgovina. Martina kaže kako se sve više pažnje posvećuje animacijama i mikro interakcijama, iako to zna biti potpuno bespotrebno i rezultat se može postići s mnogo jednostavnijim stavkama. Naprimjer, “hover efekti”, oni koji se događaju kada prijeđemo mišem preko elementa na web stranici, nešto su što značajno može podići dojam o stranici, a čine se banalnima.

Web trgovine u svijetu su i dalje dosta hrabrije nego naše kada je riječ o eksperimentiranju s elementima i novim stvarima.

Za kraj, djevojke kažu kako ne postoji niti jedno čarobno rješenje koje će se uklopiti u svaku internetsku trgovinu, ali to vjerojatno i sami znate. Najbolje moguće iskustvo za korisnika gotovo će uvijek biti ono koje je najjednostavnije, stoga nastojte u razvoju svojih stranica eliminirati sve nepotrebno i vodite se izrekom Antoine de Saint-Exupéryja: savršenstvo se postiže ne kada se nema više što dodati, nego kada nemate više što oduzeti!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?