Dizajn web trgovine: što je dobro, a što nije u 2020. godini?

Hrvatske dizajnerice otkrivaju kako treba izgledati web trgovina u 2020.

Dizajnirati internetsku trgovinu nije isto kao i napraviti neku drugu stranicu - osim programiranja trebate znati korisnika u dušu.

Pandemija je dotaknula gotovo svaku sferu naših života i djelovanja, a ujedno nas je i natjerala da o nekim normalnim stvarima, poput nabavke namirnica ili kupovine odjeće krenemo razmišljati posve drugačije. Ne čudi stoga činjenica da su internetske trgovine posjećenije nego prije, a danas govorimo upravo o izazovima koji prate njihovo stvaranje.

Temu internetske trgovine i dizajniranje dobrog webshopa u vrijeme pandemije pomogle su mi analizirati Martina Babić i Iva Kosović, dizajnerice agencije Neuralab. Martina i Iva kažu mi kako se u Neuralabu koronakriza, na sreću, ne osjeti previše, barem kada je riječ o obujmu posla, ali to ne znači da nisu suočeni s izazovima kao i svi mi. Martina:

Bojala sam se da se neću moći koncentrirati te da će mi puno toga odvlačiti pažnju. Brinulo me također kako će funkcionirati komunikacija s obzirom na to da smo, unutar dizajn tima, imali praksu često usmeno komentirati ono što radimo te svakodnevno pričati o problemima s kojima se susrećemo.

Dodaju i kako danas imaju tri do četiri puta više upita nego u istom razdoblju prošle godine, što ih dovodi do niza “slatkih briga” kako stići sve napraviti. Velik dio njihovog posla upravo su internetske trgovine, koju su tijekom pandemije postale vrlo tražene.

Što je uopće dobar webshop?

Rad na internetskim trgovinama u teoriji je jednak kao i rad na stvaranju drugih stranica, ali u praksi se radi o proizvodu za čiji je uspjeh izuzetno važno dobro korisničko iskustvo, pogotovo kada se radi o industrijama u kojima je konkurencija velika. I sami ste vjerojatno barem jednom otišli s web trgovine bez da išta kupite jer vas je zbunila ili naljutila, stoga je imperativ onima koji su profesionalci u tome da se trgovina napravi što je moguće fluidnije i intuitivnije. Ali nije ni to tako jednostavno.

Moje sugovornice kažu kako je najveća razlika između web trgovine i nekog drugog oblika stranice u kompleksnosti. Pojašnjava Martina:

Webshopovi sadrže velik broj elemenata (buttone, galerije, bannere, forme, alertove, tablice, checkboxeve, radio buttone, labele, kartice proizvoda itd.) što je samo po sebi izazov dizajnirati. Osim toga, zanimljivo je (a ponekad i frustrirajuće :)) dizajnirati te iste elemente svaki put iznova, a da pritom ne potrošiš tisuću sati tražeći inspiraciju. Uz brojne elemente (UI dizajn), zahtjevnosti projekta pridonosi i dizajn cijelog flowa korisnika kroz eCommerce funnel (UX dizajn).

Iva dodaje da je izvrstan primjer ove kompleksnosti stranica Top Digital Agency na kojoj je Neuralab radio, a koja spaja ponudu i potražnju za agencije. Iako nije klasična trgovina, ona služi kao “tržnica” na kojoj agencije i klijenti dogovaraju kreativne usluge.

Neuralab

CX, UX, UI… što će mi to?

Dok je CX kod web trgovina povezan s iskustvom, dostavom i podrškom nakon samog čina kupovine, UX je ono što će olakšati i potaknuti osobu da obavi samu kupnju.

Ako ste nemarni oko UX dizajna, može vam se dogoditi niz nezgodnih stvari, napominje Iva:

Ako dizajner tome ne pridaje previše pažnje, posljedica će biti neostvarena konverzija i pad prodaje. Ako je webshop uspješan, znači da su i dizajner i brend/kompanija ozbiljno shvatili važnost UX-a.

Naravno, Iva kaže kako postoje primjeri web trgovina čiji su vlasnici naizgled više vremena pridodali animacijama nego korisničkom iskustvu i intuitivnosti, ali ako pogledamo “kraljeve” ecommercea (eBay, Amazon, Aliexpress) vrlo ćemo brzo primijetiti da ne prodaje lijep webshop, nego onaj kvalitetan i lak za korištenje.

Neuralab
Ne govori se bez razloga da je manje više.

Za one koji možda nisu upoznati s detaljima UX i UI praksi važno je spomenuti i kako agencije uopće pristupaju razvoju ovih dijelova web trgovina. Zašto su te prakse toliko specifične govori i sama činjenica da za razvoj UX i UI elemenata ne treba toliko tehničkog znanja programiranja koliko je bitno poznavanje korisnika i ljudske psihologije.

Treba biti svjestan korisnikovih ciljeva i prilagoditi im se, što, priznaju moje sugovornice, često zna biti vrlo teško. Iz Neuralaba kažu kako treba osvijestiti da dizajner ne gleda na stranicu jednako kao što gleda korisnik. Tijekom razvoja sučelja i iskustva morate se pretvoriti u korisnika i razmišljati ne što je najljepše ili koja je tehnologija najmodernija, nego gdje će prosječna osoba kliknuti i kako ih usmjeriti da vašu stranicu koriste na ispravan način.

Kada to shvatimo, lakše je komunicirati i s klijentima.

Uskladiti potrebe klijenata i korisnika

Osim razumijevanja korisnika, svaki dizajner će se složiti kako je jedna od glavnih stavki uspješnog procesa dizajniranja dobra komunikacija s klijentom, koja vodi prema dobrom wireframeu, odnosno “kosturu” stranice.

Koliko god klijent možda nekada imao ideja, na agenciji i dizajnerima je da te ideje analiziraju, razrade ili savjetuju klijenta ako nisu dobre, objašnjava Iva:

Wireframe faza je od posebne važnosti i potrebno je postaviti dobre temelje kako bi kasnije u procesu bilo što manje nepoznanica ili iznenađenja. U toj fazi priču stvaramo kroz riječi i sive oblike koji označavaju gdje će se, primjerice, nalaziti slika ili kartica. Taj dio klijentima najčešće nije najzabavniji (budimo realni, kome je privlačno gledati u sivu i bezličnu stranicu?), ali upravo je to i bit.

Ako uspijete u ovoj fazi razumjeti što vam dizajner želi reći, mnogo je veća šansa da ćete u idućim fazama bolje surađivati.

Dizajneri i developeri moraju posebnu pozornost obratiti na to i s kim uopće rade, ističu Iva i Martina, odnosno prije rada na stranici trebaju dobro proučiti brend i njegovu publiku jer svaka industrija ima svoje posebnosti i izazove, kao i prednosti. Ne možete imati isti pristup s klijentom koji prodaje parfeme i s onim koji se bavi distribucijom i popravcima čeličnih ploča, zaključuje Martina.

Naravno, kada je gotov i potvrđen “kostur” dizajneri potom moraju sve dobro objasniti svojim developerima, što također ima svojih izazova.

Neuralab
Kada znate što hoće klijent, idući korak je prevesti to u timu.

Zadnji dio dobrog korisničkog iskustva leži u provjeri čitave stranice od početka do kraja:

Kada se development faza krene bližiti kraju slijedi edukacija klijenta gdje objašnjavamo način na koji će unositi sadržaj. Također, ako već u ovoj fazi imamo neke sugestije oko unošenja samog sadržaja, odmah ih podijelimo s klijentom.

Zatim, sve češće smo počeli prakticirati content audit gdje, nakon što klijent unese dio sadržaja, prođemo kroz taj isti sadržaj te objasnimo klijentu što i kako može poboljšati (ako do toga dođe, naravno).

Loše (i manje loše) prakse

Jasno, u čitavom ovom procesu mogu se potkrasti greške, ali proces komunikacije po koracima razvoja i jest tu kako bi ih eliminirao. Problem nastaje kada dođe do šumova u komunikaciji između svih strana pa na kraju dobijemo stranicu koja jednostavno nije intuitivna i dobra za korištenje. Iva navodi kako je dobar primjer ovoga animacija elemenata:

Animacija koja nema jasnu svrhu, nema ni potrebe da se nađe na webshopu.

Komplicirane animacije mogu utjecati na brzinu učitavanja stranice kao i na to da brzo postanu “too much”. Zamislite samo da dođete u dućan i uočite proizvod koji želite pogledati izbliza, ali svaki put kad posegnete za njim konfeti vam padaju po glavi.

Naravno, u industriji danas svjedočimo nekim (manje i više) sjajnim praksama koje polako nalaze put i do domaćih trgovina. Martina kaže kako se sve više pažnje posvećuje animacijama i mikro interakcijama, iako to zna biti potpuno bespotrebno i rezultat se može postići s mnogo jednostavnijim stavkama. Naprimjer, “hover efekti”, oni koji se događaju kada prijeđemo mišem preko elementa na web stranici, nešto su što značajno može podići dojam o stranici, a čine se banalnima.

Web trgovine u svijetu su i dalje dosta hrabrije nego naše kada je riječ o eksperimentiranju s elementima i novim stvarima.

Za kraj, djevojke kažu kako ne postoji niti jedno čarobno rješenje koje će se uklopiti u svaku internetsku trgovinu, ali to vjerojatno i sami znate. Najbolje moguće iskustvo za korisnika gotovo će uvijek biti ono koje je najjednostavnije, stoga nastojte u razvoju svojih stranica eliminirati sve nepotrebno i vodite se izrekom Antoine de Saint-Exupéryja: savršenstvo se postiže ne kada se nema više što dodati, nego kada nemate više što oduzeti!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."