Kako hrvatski startupi mogu najbrže u svemir?

Svemirski segment danas je najbrže rastući dio domaće zrakoplovno-svemirske (aerospace) industrije, pokazalo je prvo mapiranje hrvatske svemirske industrije, koje je za HISPACE proveo Unicorn Underground.

Dok je cijela hrvatska aerospace industrija prošle godine rasla 11,5 posto i dosegla 845,2 milijuna eura prihoda, svemirski segment rastao je čak 34 posto. U tom dijelu industrije danas radi 797 ljudi, predstavio je rezultate svog istraživanja Bernard Ivezić, osnivač istraživačke tvrtke Unicorn Underground.

Na nedavnom Say HI to SPACE meetupu hrvatskog svemirskog huba HISPACE održanom u Zagrebu koje je ugostilo i predstavnike Europske svemirske agencije (ESA) iz Hrvatske i Austrije, Bernard je istaknuo kako je, prema onome što pokazuju podaci, riječ o jednom od najperspektivnijih tehnoloških sektora u Hrvatskoj:

Prvo mapiranje koje smo proveli za HISPACE pokazalo je da je svemirski sektor danas najbrže rastući dio hrvatske aerospace industrije. Iako još uvijek čini manje od deset posto ukupnih prihoda sektora, raste tri puta brže od ostatka industrije po zaposlenosti i čak 34 posto po prihodima.

Kako ući u svemirsku industriju?

Jeremija Hranjec, inovacijski konzultant ESA Business Incubator Centra (BIC) Austria u Science Park Grazu, jednog od najuspješnijih europskih inkubatora za svemirske startupove, ponudio je odgovor na pitanje kako zapravo ući u svemirsku industriju.

ESA BIC Austria u posljednjih je deset godina podržao devedesetak svemirskih startupova, jedan od njih je i GATE Space, koji je započeo u njihovom inkubatoru kao studentski tim da bi prerastao u startup koji je prikupio više od 10 milijuna eura investicija.

Danas je GATE Space značajan igrač na tržištu rješenja mobilnosti u svemiru, izjavio je Hranjec savjetujući hrvatskim osnivačima koji razmišljaju o pokretanju svemirskih startupa da razmišljaju prizemljeno i ne podcijene važnost tržišta, partnerstava i osobnih kontakata. Naglasio je važnost umrežavanja s partnerima i potencijalnim klijentima te odlazak na sajmove i konferencije:

Za startupove orijentirane ka svemiru vrijede slična pravila kao i za ostale startupove. Bitno je krenuti s klijentom u vidu i procijeniti tržišne potrebe.

Dodao je kako je svemirska ekonomija mnogo šira nego što nam se na prvi pogled može činiti. Mnoge svemirske tehnologije koristimo svaki dan, poput satelitske navigacije i satelitskih snimaka, a satelitsku komunikaciju, poput satelitske televizije, koristili su i naše bake i djedovi.

ESA nije samo izvor financiranja

Kako izgleda institucionalni put prema europskom svemirskom tržištu odavde, lokalno, objasnio je Marko Rajković, ESA industrijski koordinator za Hrvatsku. Prema njegovim riječima, mnoge domaće tvrtke još uvijek pogrešno doživljavaju Europsku svemirsku agenciju isključivo kao izvor financiranja.

No, kako tvrdi, ona je, prije svega, “put za izgradnju tehnološke vjerodostojnosti, referenci, međunarodnih partnerstava i dugoročnog pozicioniranja u europskom svemirskom ekosustavu”. Hrvatskim organizacijama poručio je kako ne bi trebale odmah ciljati na velike projekte, nego postupno graditi iskustvo i reputaciju:

ESA je dugoročna igra. Oni koji danas strpljivo grade reference, partnere i razumijevanje ESA načina rada bit će u boljoj poziciji kako hrvatski ekosustav bude sazrijevao.

Podsjetio je kako Hrvatska još nije punopravna članica ESA-e, već je u PECS fazi (Plan for European Cooperating States). To je prijelazni i razvojni mehanizam kroz koji zemlje postupno grade nacionalne svemirske sposobnosti, industrijsko iskustvo, istraživačke kapacitete i institucionalnu spremnost za dublju suradnju s ESA-om.

U šest godina otkako traje formalna suradnja Hrvatske s tom agencijom provedeno je šest ESA natječaja za hrvatske subjekte. NA ESA-ine posebne pozive koji se raspisuju jednom godišnje mogu se prijaviti hrvatske tvrtke, fakulteti, instituti i druge organizacije koje traže financiranje za razvoj svemirski relevantnih tehnologija, aplikacija, usluga, znanja i partnerstava.

Snažan interes za svemirski biznis

Podršku razvoju svemirske industrije u Hrvatskoj pruža i udruga HISPACE, nju su pokrenula četvorica volontera koji su radili na misiji prvog hrvatskog satelita CroCubea, lansiranog prije godinu i pol s Falconom 9 SpaceX-a.

Jakov Čudina, predsjednik HISPACE-a, kaže da danas u Hrvatskoj imamo startupe, inženjerske timove i tvrtke koje razvijaju različite sustave za satelite, senzoriku, AI rješenja za obradu satelitskih snimki i druge tehnologije.

Da je razvoj industrije stvaran i da hvata momentum pokazala je i druga HISPACE svemirska konferencija održana u okviru SFERAKON-a u Zagrebu, tvrdi Jakov. Tamo se okupilo 22 predavača iz Hrvatske, EU-a i SAD-a te više od 900 sudionika:

To pokazuje stvaran interes za konkretne gospodarske, razvojne i kulturne teme o svemiru. Lani smo zabilježili 820 posjetitelja, a ove godine njih desetak posto više, čime se potvrdilo da Hrvatska ima najveći svemirski događaj u jugoistočnoj Europi.

Sve to, zajedno s podatkom da sektor raste 34 posto godišnje, potvrđuje kako se svemirski biznis u Hrvatskoj počeo zahuktavati. Startupovi niču, gradi se suradnja s ESA-om, nastaju suradnje tvrtki i sveučilišta, a sve je aktivniji i svemirski hub. Možda se početni koraci čine malima, ali bio je to i korak Neila Armstronga pa ipak značio je ogroman skok za čovječanstvo.

Nećemo se zavaravati, Hrvatska je još uvijek mali igrač u toj industriji, ali brojke sugeriraju da bi upravo svemirske tehnologije mogle postati jedno od najzanimljivijih područja deep techa u godinama koje dolaze.