Planirate dati otkaz? Ovo su 4 savjeta kako (ne) otići s trenutnog radnog mjesta.

Planirate dati otkaz? Ovo su 4 savjeta kako (ne) otići s trenutnog radnog mjesta.

Odlučili ste se za promjenu posla? Donosimo četiri ključna savjeta kako iskomunicirati planirani odlazak i kako zaključiti otkaz u što korektnijem tonu.

Priče oko davanja otkaza najčešće se svedu na to kako tražiti novi posao dok ste još zaposleni ili kako ispregovarati uvjete na postojećem poslu. No, u ovom vodiču donosimo pregled stvari na koje bi svaki zaposlenik trebao obratiti pozornost prilikom napuštanja dosadašnjeg radnog mjesta kada je odluku o otkazu već donio, a možda i našao novo radno mjesto.

Postoji više nijansi u pričama o otkazu i znamo svi da to nije crno-bijela situacija. No do kad god razlozi odlaska nisu ozbiljnije situacije već prirodan proces traženja novih znanja, iskustava i drugačijeg radnog okruženja, i vama i (uskoro bivšem) poslodavcu je u interesu da se rastanete u dobrim odnosima.

U razgovoru s Ivanom Ukas Ilić, voditeljicom HR-a u mStartu došla sam i do dobrih savjeta za prijateljski rastanak. Bez obzira na okolnosti, postoji korektan pristup komuniciranju odluke o davanju otkaza, a evo i par savjeta kako ga realizirati.

Izlazna strategija za korektni rastanak

1. Uskladite datum prelaska s oba poslodavca

Ako dajete otkaz, idealan scenarij je da vas čeka novi posao, a pri pregovorima će vas pitati i kada možete s njime započeti. Koliko god to uzbudljivo bilo i mamilo vas da što prije prihvatite nove izazove (možda i nove, bolje uvjete), nemojte na brzinu računati za koliko dana vam ističe otkazni rok i zacementirati datum za otkaz koji niste ni najavili.

Ako još niste trenutnom poslodavcu izrazili svoje želje i dogovorili datum odlaska, onda nemojte ni zakazivati točne datume s budućim, savjetuje Ivana, jer se možete dovesti u probleme kako sebe, tako i starog i novog poslodavca:

Kad ste već u procesu pregovora, onda dok ne razgovarate sa sadašnjim poslodavcem nemojte obećavati konkretne datume osim ako baš niste sto posto sigurni koliko dana godišnjeg imate i kako će proći proces primopredaje posla te ostale detalje koji su važni za otkazni proces. Bude li razloga da morate u tvrtki ostati duže ili kraće od onog što ste najavili novom poslodavcu, s datumom koji ste iskomunicirali bez dogovora, dovodite i sebe i oba poslodavca u problem. On se lako mogao izbjeći samim time da s oba otvoreno komunicirate, dogovorite okvire i držite se svoje riječi.

Ako niste sigurni kada možete otići s trenutnog posla i krenuti s novim, tako se i izjasnite te budućem poslodavcu potvrdite da ćete mu se javiti povratno čim i sa sadašnjim obavite razgovor. Na kraju, vaš odnos prema starom poslodavcu možda uskoro novom šefu govori mnogo o vama, a korektnost je uvijek na cijeni.

Imajte na umu i da se korektnost očituje i s druge strane. Ako ste budućem poslodavcu obećali da ćete doći, onda svakako nastojte to i ispuniti, ističe Ivana:

Iako ste već potvrdili prelazak na novi posao s budućim poslodavcem, nemojte se dovesti u situaciju da ako vam sadašnji poslodavac kaže: Ej, ti si meni sada ipak jako bitan i ja ću tebi dati sto posto povećanje plaće da ti kažeš: OK, može. Naravno, život piše raznorazne sudbine, ali probaj se držati barem načela fer odnosa, koliko god možeš. Prema jednoj i prema drugoj strani, i prema sebi.

Novu ponudu za posao uvijek možete iskoristiti kao temelj za pregovore s trenutnim poslodavcem, ali onda kod (potencijalno) budućeg poslodavca zatražite dodatno vrijeme za donošenje odluka. U tom periodu ćete imati dovoljno vremena da odradite pregovore s poslodavcem kod kojeg ste još zaposleni i odvagnete obje opcije.

2. Iskoristite godišnji odmor!

Prije nego krenete s planiranjem otkaza, pobrinite se saznati (ako već ne znate) koliko dana godišnjeg odmora vam je preostalo u tvrtki, napominje Ivana:

Prema Zakonu o radu, ako nije drugačije utvrđeno ugovorom o radu, propisan je otkazni rok u kojem zaposlenik mora i iskoristiti svoj preostali godišnji odmor. Većina ljudi ne zna da ima nekakve ostake od godišnjeg, bez obzira da li se radi o preostalim danima iz prošlogodišnjeg godišnjeg odmora ili o proporcionalnom dijelu godišnjeg odmora za tekuću godinu.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog. Važno je spomenuti da ako poslodavac otkazuje ugovor najkraći propisani otkazni rok računa se prema trajanju neprekidnog zaposlenja kod tog istog poslodavca, kako je navedeno u Zakonu o radu. Međutim, ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana – ako on za to ima osobito važan razlog. Kako god, novi posao svakako je dovoljno važan razlog.

Trajanje godišnjeg odmora također ulazi u taj rok, a iskorištavanje istog je vaše zakonsko pravo. Prema Zakonu o radu, sadašnji poslodavac vam mora omogućiti da ga iskoristite ili vam isplatiti dane koje niste iskoristili. Dogovorom o iskorištavanju godišnjeg odmora također utječete na kolegijalan i primjeren razilazak s poslodavcem.

Nekim će poslodavcima odgovarati da zaposlenici iskoriste svoj godišnji da nemaju nepredviđen trošak, objašnjava Ivana:

Zamislite situaciju: radniku je preostalo 10 radnih dana godišnjega, no za otkaz vam je najavio da planira otići u narednih tjedan, a vi ste već isplanirali trošak plaća. Poslodavac će biti zakonom prisiljen isplatiti taj godišnji odmor bez obzira na okolnosti tvrtke.

Drugim poslodavcima bit će bitno da osigurate što više vremena da pripremite sve za svoj odlazak i preferirat će isplatu neiskorištenih dana godišnjeg.

U svakom slučaju, najbolje je da postignete kompromis koji će i vama dopustiti da se odmorite između dva posla, ali i dati svima u firmi dovoljno vremena da se pripreme u prijenosu posla i pronađu novi kadar.

3. Pripremite i kolege na odlazak

Kako smo već spomenuli, radnik je u pravilu dužan odraditi otkazni rok (ili ne, ako ima godišnjeg) bez obzira otkazuje li ugovor o radu poslodavac ili radnik. Tom se odredbom, između ostalog, poslodavcu daje vrijeme prilagodbe na novonastale okolnosti: jedna osoba manje u radnom procesu, projektu, smjeni…

Vaš dio posla netko mora preuzeti, bila to neka nova osoba ili stari kolega, a kako bi se to uspješno napravilo, treba vremena i planiranja – ne možete očekivati da netko u tjedan dana može zamijeniti posao u koji ste vi ulagali 40 sati tjedno tijekom jedne ili više godina.

Uostalom, kako Ivana navodi, to su donedavno bili vaše kolege, neke možda niste voljeli, a možda ni većinu, no zbog onog jednog (ili čisto fer odnosa), vrijedilo bi biti kolegijalan:

Bez obzira kakav si radnik bio, negdje će ostati sjećanje da nisi na najbolji način otišao: ‘Da, napustio/la nas je kad nam je bilo teško, bili smo usred projekta i nije bio/la korektan/a. Samo je jedan dan došao i rekao ‘ja odlazim i baš me briga’. Ljudi to pamte, pogotovo ako si ostavio na cjedilu ljude s kojima si radio.

Iako prijenos znanja nije propisan zakonskom odredbom često jest ugovorom o radu. Osim toga, prijenos znanja pogotovo je važan ako je prije utvrđeno da će radnik imati pristup i/ili obvezu usvajanju određenih stručnih vještina i znanja. Tražiti otkaz netom nakon plaćenih usavršavanja i bez poštivanja otkaznog roka samo pokazuje da vam namjere od početka nisu bile poštene.

4. Povjerljive podatke i projekte ostavite iza sebe

Osim prijenosa znanja i stanja posla, važno je razdužiti i svu prateću dokumentaciju i opremu. Sve od projekata, papira, izvještaja do prezentacija i kodova, ako je tako određeno ugovorom o radu – što je većinom slučaj u korporacijama, ali i mnogim većim tvrtkama, posebno u IT industriji – dužni ste istaknuto vratiti poslodavcu.

Kada je u pitanju dio takve dokumentacije, projekta ili koda, nije rijetkost da radnici pretpostavljaju da su ti materijali njihovo vlasništvo. Međutim, vrijeme, a često i znanje uloženo u te materijale, nastali su tijekom radnih sati za koje vas je poslodavac platio. Osim toga, ti materijali su često i dio većeg projekta koji je na ovaj ili onaj način zaštićen dok bi ga vaše “iznošenje” van ureda tvrtke kompromitiralo na mnoge načine, napominje Ivana:

Ljudi koji odlaze trebaju voditi računa o tome da se ne nađu u situaciji da budu optuženi da su ukrali vlasništvo tvrtke, jer to je de facto vlasništvo tvrtke što mnoge tvrtke u svojim ugovorima vrlo jasno definiraju: sve na čemu si radio i svi materijali se smatraju vlasništvom tvrtke jer si za to bio plaćen. Prema tome, tvoj poslodavac ima pravo preuzeti svu dokumentaciju i ti si obavezan vratiti mu je.

Ostati u dobrim odnosima?

Možda ste i vi bili u prilici ili ste čuli iskustva drugih koji su u jako kratkom roku dali otkaz i otišli. Dok sa strane radnika takav otkaz može biti idealno i brzo rasterećenje, vaš bivši poslodavac, vas, kao i samu situaciju, može zapamtiti kao veoma nekorektnu. Za njih, vi ste samo mislili na sebe i otišli ste bez ikakve mogućnosti dogovora ili fer pristupa situaciji. Iako se u tom trenutku to može činiti u redu, ostaviti iza sebe ‘neporavnane i nategnute’ odnose vam u ničem ne doprinosi. Dapače, u slučaju ikakvog budućeg kontakta itekako šteti.

Kako objašnjava Ivana, netko otkaz napravi savršeno po propisima, ali bez promišljanja o tome da i van tih propisa i zakona postoje neke okolnosti koje bi trebalo iskomunicirati kao čovjek s čovjekom:

OK, odlučio si se, daješ otkaz, želiš sporazumni raskid. Spreman si se dogovoriti, donesi to prvo do svog šefa kojemu ćeš iznijeti detalje.

Ako znaš da nema natrag, reci: ‘Gle, meni je sve ok, ali jednostavno sam odlučio/la i ništa neće moju odluku promijeniti. Ja sam planirao/la to i to, toliko dana s tim datumom, mogu li to sve staviti na papir i otići u HR?’

To bi bilo empatično i emocionalno inteligentno, a možemo reći i da je to neki fer i džentlmenski pristup onome što je “propisano”.

U svakom slučaju, postoji više strana priče, stoga je za kraj možda najbolje završiti s Ivaninim savjetom da se svi vi koji planirate mijenjati posao ne date ucjenjivati ni s jedne strane.

Ako se možda želite dogovoriti sa sadašnjim poslodavcem, to njemu ne daje pravo da vas na bilo koji način ucjenjuje. Ne može ni on/ona od vas tražiti da beskrajno dugo odrađujete nešto, svugdje treba postojati razumna mjera. Radite li možda na nekakvom projektu, to je isto stvar dogovora, ne može vam sadašnji poslodavac reći da možete otići tek za godinu dana. U svakom slučaju, trebate biti svjesni svojih prava, ali i obveza.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".