Josipa Majić vraća se na hrvatsku startup scenu kao CEO fintecha Revuto

Josipa Majić vraća se na hrvatsku startup scenu kao CEO fintecha Revuto

Pametni medvjedić, Teddy the Guardian, bio je jedan od omiljenih proizvoda ovdašnje startup scene. No, posljednjih nekoliko godina, njegova suosnivačica, Josipa Majić, odmaknula se od ovdašnje scene i medija. Sada se vraća, kao CEO i suosnivačica Revuta, fintech proizvoda za lakše upravljanje digitalnim pretplatama.

Josipu Majić upoznala sam još 2013. godine, kada je radila na proizvodu koji je bio preteča danas zvučnog startupa koji je fokusiran oko gadgeta za žensko zdravlje. Uz još nekoliko projekata povezanih sa zdravljem i njegom, s Anom Buricom pokrenula je vrlo brzo jedan od najzvučnijih startupa ovdašnje scene, Teddy the Guardian. Simpatični medvjedić nakrcan senzorima obećavao je olakšati mjerenje temperature i drugih vitalnih znakova djece, posebice u bolnicama. Dok bi se njihovi vitalni znakovi mijenjali zbog stresa od okruženja i mjerenja, plišanac bi ih smirivao i time olakšavao cijeli proces.

Recept za uspjeh, činilo se.

No, posljednjih nekoliko godina i Josipa i medvjedić nestali su s radara, barem ovdašnjeg. Dok je Ana u međuvremenu prešla u korporativne vode telekoma, objasnivši nam kako ju je razvoj proizvoda u startup svijetu pripremio za takvu karijeru, Josipa se više fokusirala na svoje ciljano tržište koje je daleko od naše regije. No, kako je Revutu, fintech projektu koji olakšava svojim korisnicima upravljanje plaćanjima za pretplate, ciljano tržište Europska unija, uključujući i Hrvatsku, tako je Josipa konačno spremna ispričati i priču i o tom projektu i o samom Teddyju, odnosno što je iz njega naučila te kako se uopće nakon hardvera našla u svijetu fintecha.

Teddy the Guardian otkrio koliko je hardver skup i težak sport

Teddy the Guardian uspješno je licenciran Hasbrou, ali put do toga predstavljao je borbu i veliku lekciju za Josipu i njen tim.

Stoga je moje prvo pitanje bilo – što se dogodilo s Teddy the Guardianom, a Josipa je iskreno otkrila kako je on predstavljao skupu, ali vrijednu lekciju:

Proizvod je na kraju balade ipak uspješno licenciran kompaniji Hasbro, jednoj od najvećih u tom tržištu i spojen strateškoj inicijativi igračaka sa senzorima. Kažem “ipak” jer je to zaista bila borba i drago mi je da je ta epizoda iza nas. Na jedan način taj kapital dobiven licencom služio je za investiranje u razvoj svega što naša tvrtka (Tacit op. a.) radi danas, ali, da budemo potpuno realni, consumer hardware je težak i skup sport.

Radi se o izrazito kapitalno intenzivnoj industriji čije su marže izrazito niske i zahtijevaju “operational excellence”. Nismo bankrotirali, puno smo naučili, ali ni u ludilu to ne bismo više ponavljali. Ukratko, to je bila relativno kratka i skupa lekcija kako se radi B2C hardver, ali suradnja je rezultirala odličnim odnosima s kompanijom Hasbro koja još uvijek koristi naš novi, “affective computing” proizvod, gdje smo iskoristili znanje o biosenzorima, prikupljanju i analizi digitalnih signala.

Od medvjedića koji prati vitalne znakove do biometrijskih signala za uvid u potrošačko razmišljanje

Upravo je Teddy the Guardian bio povod da se napravi tvrtka ID Guardian, koja se danas zove Tacit i poprilično je evoluirala. Josipa otkriva da se bave takozvanim multimodal affective computingom i pojašnjava o čemu se zapravo radi.

Riječ je o “self serving” platformi za provođenje eksperimenata koji preko biometrijskih signala, kao što su EEG, ECG, “facial coding”, “speech sentiment” i ostalo, računa emocionalna, kognitivna i stresna stanja. Naš kupac je najčešće dio “consumer insights” ili “consumer science” timova, točnije Consumer Insights Manager ili Consumer Technical Insights, a ponosni smo što su nam kupci neki od najvećih brendova koji preko našeg softvera kreiraju, provode i analiziraju biometrijske signale.

Među klijentima su se tako našla zvučna imena poput Unilevera i Adidasa, a neki od korisnika su i sveučilišta. Tako je Tacit financirao opremanje laba za afektivno računalstvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te kreirao akreditirani kolegij za strane studente, “Introduction to Affective Computing”, koji vode prof. dr. sc. Mario Spremić i prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach, a Josipa je stručna predavačica.

Revuto omogućava korisnicima da lako odobre, odgode ili u potpunosti blokiraju plaćanja za svoje pretplate.

No, ni Teddy ni Tacit nemaju na prvi pogled puno veze s fintech projektom Revuto, ali Josipa otkriva kako su joj upravo kroz Tacit banke, neobanke i fintech klijenti već više od dvije godine. Za njih su radili razne studije koje daju uvid u ponašanje potrošača gdje se putem biometrijskih signala kvantificiralo korisničko iskustvo. Točnije, oni koji kreiraju proizvode mogli su dobiti uvid u to što krajnje korisnike frustrira, veseli i u čemu je konkurencija bolja.

Jedan od najvećih problema koji smo identificirali je taj kada korisnik vidi neodobreni trošak unutar aplikacije, posebice ako je to bila pretplata koja možda već traje godinu ili dvije – to je do sada bio apsolutno najgori dio svakog korisničkog iskustva.

Situacija postaje zanimljiva kad smo gledali reakcije banaka i neobanki: banke su s jedne strane zauzete većim izazovima, koji su najčešće vezani uz arhitekturu samog rješenja i integracije, dok neobanke imaju snažan pritisak gurati rast pod bilo koju cijenu. Jednostavno smo zaključili da je prilika na tržištu dovoljno velika da i sami pokušamo odgovoriti na taj izazov.

Tim koji stoji iza Revuta nije malen

Josipa se Revutovu timu kao CEO priključila naknadno, a donedavno je na toj poziciji bila Miriam Belar. Osnivači i rani investitori u projekt su Vedran Vukman (Vyoocam), Krunoslav Gašpert (Erste Card Club), Marko Rukonić (Intuit), Domagoj Praljak (Erste Card Club), Petar Vidaković (Raiffeisen Bank), Igor Kvrgić (Nortal), Tomislav Reil (US Bank) i Ivan Rendulić (Duplico). Tu su i razni savjetnici, poput Dominika Pašalića, koji je trenutno u Ribbit Capitalu, VC fondu iz San Francisca s fokusom na fintech, a a u timu su i brojna druga zvučna imena iz ovdašnjeg tehnološko-poslovnog svijeta. Josipa navodi kako je od početka bila upoznata s projektom, a njenim dolaskom Miriam je preuzela poziciju komunikacije i Product Managera.

Što se tiče komunikacije i odnosa u timu: prije svega – ta stavka je uvijek izazov, bez obzira imao startup dva ili više suosnivača, što mogu potvrditi vlastitim iskustvom.

Volimo vjerovati da smo ovaj put svi zreliji i imamo objektivniju i realniju sliku o vlastitim sposobnostima. Optimistična metafora kojom se možemo poslužiti je da su neki startupi kao bendovi, često puta članovi imaju i više i manje ambiciozne i uspješne projekte sa strane. Nekad zbog komplementarnosti, tajminga ili pak zrelosti tržišta ti projekti sa strane uspiju usprkos činjenici da nisu svi 100% vremenski posvećeni tome. Na kraju je na tržištu i timu da pokažu koji projekt/firma zaslužuje postati prioritet i uzeti najveći dio pažnje/vremena/kapitala.

Hoće li Revuto biti primjer toga ili ne – to je zadatak koji je na nama i vrijeme će pokazati koliko smo uspješni kao tim u multitaskingu.

Treba li nam kartica samo za digitalne pretplate?

No, konkurencija Revuta, koji olakšava upravljanje digitalnim pretplatama odobravajući ih, stavljajući ih na odgodu ili prekidajući ih, nije mala, a postavlja se pitanje postoji li doista toliko prostora u svijetu digitalnih pretplata da bismo trebali imati zasebnu aplikaciju i debitnu karticu samo za njih. Josipa se poziva na to da čak ni slavni investitor i “productivity guru” Tim Ferriss nije našao pravo rješenje za taj problem, što joj je jasan dokaz da mjesta za Revuto ima.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Kako bi rekli VC-evi, više ne stoji tvrdnja da će softver, nego pretplate pojesti svijet! Kao što svaki startup jako dobro zna, valuacija, odnosno “multiple” na prihod je veći ako imate trajni umjesto jednokratni prihod. Samim time je trend pretplata na umu svakog business developera, osnivača pa na kraju i investitora – a Revuto je tu da osigura kontrolu nad plaćanjem krajnjem korisniku.

Osnova Revuta je aplikacija, a debitna kartica, koja je dio usluge, ali će se realizirati tek naknadno, opcionalni je dodatak na servis koji rješava problem oko nekontroliranih troškova nastalih zbog naglo rastuće prodaje proizvoda i usluga na pretplatu. No, nije to jedina aplikacija koja se pokušava uhvatiti u koštac s ovim problemom – postoji niz sličnih startupa, poput Trima ili Truebilla, a i sam popularni Revolut ima opciju ponavljajućih plaćanja koja može konkurirati onome što nudi Revuto.

Kao odgovor, Josipa mi je prezentirala tablicu:

Usporedba Revuta i konkurencije.

Jako ste dobro primijetili da postoje servisi koji pokušavaju, prije svega, uvesti red u finacije svojih korisnika. Kada je riječ o pretplatama (recurring payments), nijedan od navedenih servisa problem neplaniranih troškova zbog pretplata ne rješava na aktivan i adekvatan način.

Dostupni servisi dominantno su preglednici troškova koji su već nastali po vašim računima i/ili manje-više uspješni podsjetnici za plaćanja koja bi tek trebala doći na naplatu. Uz navedene servise koji nude analizu troškova i mogućnost ručnog podešavanja alarma za očekivana plaćanja, Revuto je jedini servis koji korisnicima nudi aktivnu kontrolu nad plaćanjima. Kada nešto krene na naplatu, Revuto je jedini koji korisnicima nudi opciju da plaćanje odobri, blokira ili odgodi, ovisno o tome što mu u tom trenutku najvise odgovara.

Ovo je posebno korisno kod blokiranja plaćanja – nije potrebno da korisnik odlazi na stranicu servisa koji je do tada plaćao i sam provjeri koja je procedura za ukidanje pretplate, jer Revuto jednostavno blokira daljnja plaćanja (što možda nije mudro koristiti ako imate ugovornu obvezu, naravno).

Također, Revuto nudi najjednostavnije rješenje za sve “free-trial” periode pretplata jer, bez obzira na to jeste li pretplatu zaboravili prekinuti na vrijeme ili ste pak odlučili koristiti uslugu, uz Revuto vam nitko nikada s vaših kartica ne može skinuti novac bez da ste vi to odobrili. Revolut je najviše aktualan s jednokratnim virtualnim karticama, koje su više od svega zapravo zaobilazno rješenje i, prema našim saznanjima, Revolutu stvaraju više problema nego koristi, jer ih generiranje svakog BIN-a za virtualnu karticu košta, a korisnici ih često zloupotrebljavaju samo kako bi maksimizirali “free trial” opcije i ne provode nikakve transakcije s njima. To vidimo više kao validaciju “use-casea”, nego kao konkurenciju.

Kako do korisnika? Glavni problem mnogih fintecha

No, Revolut je bio vrlo uspješan s akvizicijom korisnika, a i Josipa priznaje da je dolazak do novih korisnika jedan od najvećih problema sve većeg broja fintecha.

Nažalost, kao jedinu opciju, većina fintech startupa za akviziciju novih korisnika koristi ogromne količine novca od investitora i to na način da ih direktno kupuju. U tom slučaju, korisnik će skinuti aplikaciju samo iz razloga da bi dobio nekoliko besplatnih eura na računu.

U tom pogledu, mi smo se odlučili na akviziciju kroz “referral” program gdje korisnicima nudimo niz pogodnosti ako se predbilježe na listu čekanja i ako to isto naprave prijatelji s kojma su podijelili svoj “referral” link. Među bitnijim pogodnostima za sada smijem nabrojati: pravo na besplatan pristup Revuto Pro aplikaciji s naprednim funkcijama i mogućnošću dodavanja i kontroliranja neograničenog broja pretplata, pravo na besplatnu debitnu karticu, ali najbitnije, kroz Revuto “referral” program korisnici ostvaruju i pravo na bodove zbog vjernosti.

Ono što je bitno za napomenuti je da ne želimo biti “yet another consumer fintech” koji primarno generira financijske gubitke, jer, iako je funkcioniralo za npr. Revolut, već postaje labilno i neizvjesno za period nakon 2020. Inicijalno kroz 2021. ciljamo na EU države, uz Veliku Britaniju, a kroz partnerstva planiramo adresirati i ostala tržišta.

Ispod haube Revuta naći će se i kriptovalute, i blockchain, i AI – sve zvučne tehnologije koje su dio, kako Josipa kaže, digitalne transformacija svijeta financija. Iako Revuto mogu koristiti svi, ciljana skupina su im generacije koje svoje probleme žele rješavati najnovijim tehnologijama, a prvenstveno koristeći mobilne uređaje i aplikacije, kaže.

Kad je riječ o pretplatama, do sada je bilo moguće pretplaćivati se jedino na način da ostavite podatke svojih debitnih ili kreditnih kartica kako bi se određeni iznos periodično skidao s vaših računa. Zbog pojave sve učestalijeg korištenja blokchaina i kriptovaluta za plaćanja, Revuto će svojim korisnicima ponuditi i kripto-novčanik kojim će se moći pretplatiti na usluge. Takva mogućnost novim generacijama otvara niz pogodnosti glede “kako i koliko” platiti pretplatu, kako s nekim podijeliti pretplatu, kako je nekome pokloniti, a sve to bez slanja novca na nečiji račun jer on može biti blokiran, u minusu i slično.

Praćenje koji korisnici i kada stavljaju pretplate na čekanje

 

Jedna od zanimljivijih opcija je odgađanje pretplata, a ponašanje korisnika u ovom dijelu dat će vrijedne informacije Revutu.

Što se tiče AI-ja, odnosno, preciznije, strojnog učenja, u ovom slučaju algoritmi prate način na koji korisnici plaćaju pretplate, s naglaskom na “kada i na koliko dugo” korisnici odgađaju plaćanje određenih pretplata. Revuto uz opciju Snooze omogućuje odgodu plaćanja dospjelih pretplata na jedan do sedam dana, što je korisno za one kojima račun za pretplatu stiže u trenutku kada žele sredstva ostaviti za plaćanje nečeg nužnijeg, navodi Josipa.

To je bitno zato što neki pružatelji usluga korisnicima neće ukinuti uslugu čim je ne plate na datum kada je predviđeno. Zbog toga, Revuto AI pratit će navike potrošača, kada i na koliko je određena skupina odgađala plaćanje određenih pretplata kako bi u budućnosti korisnicima mogli predložiti maksimalan rok odgode plaćanja bez straha da će im pružatelj usluge prekinuti uslugu.

Inače, za Revuto AI zadužen je Marko Rukonić koji je svoje iskustvo stekao radeći preko 20 godina za tvrtku Intuit (QuickBooks, Mint, TurboTax) u Silicijskoj dolini i koji je tvorac od preko 20 patenata za istu tvrtku.

Službeni početak rada predviđen je za 1. siječnja 2021. godine, ali već se početkom listopada planira “meko” lansiranje za korisnike koji će prvi imati priliku testirati aplikaciju. Fizičke kartice planirane su 12 mjeseci nakon službenog pokretanja usluge, a Josipa najavljuje da će ona biti jedinstvena po funkcionalnostima koje sami razvijaju i koje su direktno vezane uz aplikaciju, a koju korisnici tek trebaju testirati, stoga je nužno da kartice dođu naknadno.

Hoće li nadolazeća kriza planove Revuta staviti na “Snooze”?

Istodobno, za daljnji razvoj i prikupljanje korisnika Revuto prikuplja i investiciju. Za sada imaju podršku anđeoskih ulagača, a razmišljaju i o strateškim te fondovima rizičnog kapitala. No, nadolazeća kriza može predstavljati izazov u tom pogledu, ali Josipa smatra da je situacija s porastom digitalnih pretplata optimistična i predstavlja priliku koju je šteta propustiti.

Svi startup planovi u fazi prije prihoda i prije lansiranja su po definiciji više model na papiru nego realističan i operativan plan, tako da sve što tu govorimo tek treba izdržati jedini pravi test, a to je – test vremena. Prikupljanje investicije koja je nužna za brzi rast kompanije uvijek je izazovan i neizvjestan posao, bez obzira na razdoblje u kojemu se nalazite.

Govorimo li o razdoblju kada se svi bojimo raspleta s COVID-19 pandemijom, sad je već dokazano kako su IT tvrtke te koje su u većini slučajeva ostale otporne na posljedice gospodarske krize zbog pandemije pa se u tom pogledu ne bojimo razgovora s investitorima. No najbitnije, potrošnja putem interneta raste iz godine u godinu, s tim da pretplatnički poslovni model u istom razdoblju raste 100%, što za Revuto predstavlja enormnu priliku.

Samo da ova kriza ne stavi sve na snooze ili još gore – blokira Revutove planove.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Josip

    Josip

    27. 08. 2020. u 7:18 pm Odgovori

    Da se netko ne uvrijedi ali previše pišete o neuspješnim startupima tipa Teddy, Bellabeat, Layer, Farmeron i još dosta njih. Dajte za promjenu kao strani technology blogovi pišite o uspješnima, poput Nanobita i Infobipa. Ne kužim taj fetiš na neuspješne koji osnivačima često služe da se ‘uvale’ u korporativni svijet.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      27. 08. 2020. u 7:49 pm Odgovori

      Ovdje je tema Revuto, a kako nikad nismo završili priču o Teddyju, a Josipa je uključena u oba projekta, smatrala sam da će čitateljima biti zanimljivo čuti što se dogodilo.
      A što se tiče ostalih projekata, stvarno godinama nismo pisali o njima, a Infobip je čest gost naših tekstova, tako da moram priznati da mi je ovaj komentar malo neobičan. 🙂

      • josip

        josip

        28. 08. 2020. u 4:46 pm Odgovori

        @Mia nije neobičan komentar nego priznat ćeš da često iz nekog razloga ‘pumpate’ iste ljude bez obzira na njihov uspjeh. Mogu ti nabrojati hype članke koje ste objavljivali za mnoge pokazalo se kasnije neuspješne startupe. Na kraju startup nestane i nikom ništa. Meni je ipak to neobično ali no hard feelings, isto rade i ostali domaći mediji. Izaberu neke prema tko zna kojim kriterijima i o njima pišu kao da su najmanju novi Uber. Uvijek smo mi nekako najbolji i najpametniji, bez kritičkog razmišljanja a na kraju ne vidi se taj silni uspjeh.

        Ima nas dosta ozbiljnih čitatelja i to vjeruj ne ostavlja dobar dojam. Još uvijek najbolje članke piše IBB, neka se nitko ne uvrijedi naravno. Kod njega je uvijek prisutna doza realnosti i čovjek zna odvagati što valja a što je potencijalno problematično, a to daje članku vjerodostojnost. Ti si odlična ali članci ti nekako vuku na PR.

        • curious observer

          curious observer

          28. 08. 2020. u 8:30 pm Odgovori

          @Josip načelno se slažem da treba odvojiti usješne od neuspješnih.

          Nanobit i Infopib su sjajni, ali koliko je takvih stvarno na našem području? Ima li ih dovoljno za medijski ciklus Netokracije i ozbiljne čitatelje kao što si ti?
          Nije ni loše imati na umu da i Nanobit i Infobip temelje svojih financija baziraju na dubioznijim poslovnim modelima. Konkretno, Nanobit živi od whaleova koji su mahom maleni postotak njihovog user-basea i gotovo bez iznimke klinci koji troše novce roditelja na addictive casual mobile gaming proizvode, a Infobip je do prije koju godinu većinu prihoda radio na gambling/adult entertainment SMS spam proizvodima i zbog toga odbio sve PE fondove osim onoga u kojem su lokalni članovi tima uspjeli isposlovati below market valuaciju za njihov revenue.
          Dakle i zbog želje da budu malo ispod radara dok to ne ispeglaju, ti founderi ne žele biti toliko često u medijima.
          Onda dolazimo do pitanja, o čemu pisati i kome davati medijski prostor?

          Startupi koje si naveo a da su zaista bili hypeani su to primarno zaslužili zbog, za to vrijeme, nemale strane investicije od strane high profile i validiranih VC fondova.
          Eventualna razlika između ove priče i startupa koje navodiš je ta što su Bellabeat, Layer i Farmeron raisali po nekoliko miliona i ugasili se, a fima od navedene još uvijek posluje i dostavlja nekakav proizvod nekakvim klijentima. Kakav je to proizvod, zaslužuje li on uopće medijsku pažnju i ako da, kakvu i s koliko kritičkog pristupa? To su odlična i validna pitanja za Netokraciju.

          Koliko su takve manje fime ikome interesantne i zaslužuji li medijski interes, to se čini kao dobro pitanje za čitavu startup scenu.

  2. 5/4

    5/4

    27. 08. 2020. u 11:53 pm Odgovori

    Lijepa prica o Revutu i Josipi. Izraziti borac, pregurala je puno i drago mi je da je gura novu spiku. A komentar oko neuspjesne osnivacice – lako je kritizirati kad je to netko tko iz nicega gradi nesto svjetsko i inovativno, a pogotovo sto je zena. Nemojmo blatit najvrijednije i najbolje sto imamo.

  3. Ajay

    Ajay

    01. 09. 2020. u 9:39 pm Odgovori

    Privacy je nedavno imao Series A, tako da izgleda da su dobru ideju pogodili.
    S obzirom koliko je ljudi u projektu cudi me da nisu vec dosli do malo jaceg financiranja. Od svih tih savjetnika na kraju ne bude nista. Lijepo je vidjeti da se Vukman ostavio kamere i primio necega sto zapravo moze biti dobar fintech.

  4. Marijan

    Marijan

    02. 09. 2020. u 11:11 am Odgovori

    Općenito velika je šteta pa i sramota da se nitko od vladajućih do sada nije potrudio da domaći startupi dobiju kapital kao što izdašno dobivaju u ostalim zapadnoeuropsim zemljama. Time unaprijed uništavaju našu konkurnetnost i osuđuju našu ekonomiju na propast.

    Na primjer razvikana njemačka startup scena je poprilično jalova iako upumpavaju doslovno milijarde. Razlog je da su Nijemci odlični inženjeri ali u kreativnoj startup industriji se teško nalaze. Kao primjer najrazvikaniji njihov startup Rocket Internet koji je poznat po kopiranju uspješnih američkih startupa (sic!) najavio je povlačenje sa burze jer im ne ide i dionica vrijedi višestruko manje od početne cijene. https://cutt.ly/7fxsdtV

    Dakle oni financijski podupiru njihove copy-paste neuspješne startupe a mi ne možemo naći kapital niti za inovativne startupe. Gdje je sada Udruga poduzetnika da postavi to pitanje vladajućima.

  5. Božidar Ševo

    Božidar Ševo

    04. 05. 2021. u 11:38 am Odgovori

    “Za njih su radili razne studije koje daju uvid u ponašanje potrošača gdje se putem biometrijskih signala kvantificiralo korisničko iskustvo”
    – može neko pojašnjenje ove rečenice za “običan puk” kako bi razumjeli što je rečeno uopće? 😀

    “Što se tiče AI-ja, odnosno, preciznije, strojnog učenja, u ovom slučaju algoritmi prate način na koji korisnici plaćaju pretplate, s naglaskom na “kada i na koliko dugo” korisnici odgađaju plaćanje određenih pretplata.”
    – što će tu točno AI i strojno učenje radit? 😀

    Jel korišten kakav buzzword generator/exporter tool za ovaj članak?
    Malo me neki pojmovi, rečenice i kombinacije vraćaju na onaj video “Hardly Working: Start-up Guys” https://www.youtube.com/watch?v=LMmdl4VltD4

    Jedna sitnica iz Terms of Service na Revuto webu me malo zbunjuje https://revuto.com/terms-of-service:
    “Revuto (as defined in Section 1) is owned and operated by REVUTO OÜ, Keemia tn 4, 10616 Tallinn, Estonia, TIN: 16108647, VAT number: EE102322835. Revuto Token Sale is owned and operated by Revuto savjetovanje d.o.o., Vladimira Nazora 21, 10000 Zagreb, Croatia, OIB: 25058005737.”
    – kako to da je estonska firma za Revuto, a hrvatska za Revuto token sale?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Tvrtke i poslovanje

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...

Istraživanje

50% hrvatskih kupaca primarno kupuje u hrvatskim online trgovinama

Hrvatski online kupci znatno više vjeruju domaćim web trgovinama te iskustvo kupnje na njima ocjenjuju pozitivnim. Među najbitnijim stavkama koje su im iznimno važne navode cijenu dostave, mogućnosti plaćanja, kvalitetne akcije, besplatan povrat - i recenzije!

Intervju

Infobip o privlačenju generacije Z: Ove godine gotovo 2000 prijava na program za mlade talente!

Infobip je već niz godina uključen u akademsku zajednicu, no posebno su uspješni u privlačenju mladih talenata na svoje programe pripravništva. Samo ove godine dobili su nešto manje od 2000 prijava, a otvara se i novi ciklus prijava!

Novost

Prvo europsko gimnastičko online natjecanje pratite putem hrvatske platforme, Elevien

Natjecanje "European Men’s Artistic Gymnastics Online Test Event!" sprema se ući u povijest kao prvo 100% live online gimnastičko natjecanje.

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.