Jelena Markota povijest umjetnosti zamijenila je gastro bloganjem
Marta Klarić Ravnić

Jelena Markota povijest umjetnosti zamijenila gastro bloganjem i kuhanjem za IT tvrtku

Jelena se planirala baviti poviješću umjetnosti i knjižničarstvom, no ljubav prema hrani je pobijedila. Zahvaljujući internetu, a posebice društvenim mrežama, preko bloga i Instagrama došla je do svoje publike, ali i postala kuharica na puno radno vrijeme, i to u zagrebačkoj IT tvrtki GIS Cloud.

Marta Klarić Ravnić

Dugo mi je bilo simpatično što zagrebačka IT tvrtka GIS Cloud zapošljava kuharicu kako bi njihovi developeri i drugi članovi tima jeli raznovrsno i zdravo te se uz obrok družili, o čemu je njihov CEO Dino Ravnić pisao za Netokraciju u vrijeme dok su još bili u potrazi za pravom osobom. No, tek sam naknadno shvatila da je upravo ta kuharica ujedno i blogerica koju već dugo pratim i čijim se raznobojnim, često mračnim, šumskim, vilinskim gastronomskim kreacijama svakodnevno divim na Instagramu.

Ona je Jelena Markota, na Instagramu poznata kao eardur, a prema čijem ćete blogu zaključiti da nerijetko kuha s mačkom Hanom. Nesuđena je to povjesničarka umjetnosti i knjižničarka, a danas sve ovo što sam navela u naslovu – i više – koja je ljubav prema hrani iz hobija pretvorila u karijeru zahvaljujući internetu, a posebice društvenim mrežama, otkriva mi u razgovoru.

Kuhanje (i hranu) sam voljela od malih nogu, imam brojne anegdote i fotografije koje to dokazuju. Možda tu ranu ljubav najbolje ilustrira to što mi je najdraža slikovnica bila velika talijanska kuharica Škola kuhanja, koju bih dugo, dugo listala i koja je još uvijek kod mojih roditelja, sva išarana mojim dječjim “bilješkama”.

Prekretnica – internet i YouTube

Prisjeća se Jelena tako svojih početaka te prvih koraka prema kulinarstvu. Još je u osnovnoj školi skuhala prva jela – jednostavne stvari, koje ju je naučila mama. Zahvaljujući kulinarskim emisijama, koje je pratila pozorno, upijala je nova znanja, no priznaje kako se prava mala revolucija dogodila nešto kasnije, kad je otkrila čari flat rate interneta i mogućnost da neograničeno gleda YouTube.

Satima bih gledala kulinarske videe, kao neku vrstu antistres terapije. Negdje po putu sam shvatila da je moje teorijsko znanje naraslo pa da i u praksi radim sve složenije i ambicioznije stvari. Tu je dobro došla još jedna ljubav, ona prema fotografiji, pa sam počela dokumentirati što skuham. Dugo fotografije hrane nisam dijelila ni s kim, onda je lagano počelo s Instagramom, u početku više šaljivo, kasnije nešto ozbiljnije. Negdje u to vrijeme vidjela sam oglas Gastro.hr-a da traže nove food blogere, prijavila se i prošla.

A oglas za posao u GIS Cloudu vidjela je zahvaljujući prijateljici koja ga je podijelila na Facebooku. U to je vrijeme Jelena pisala diplomske radove za ono čime se “trebala” baviti, povijest umjetnosti i bibliotekarstvo, dok je paralelno razmišljala kako bi zapravo voljela za život zarađivati radeći nešto povezano s hranom. Prijavila se, uz CV priložila i link na Instagram – i dobila posao!

Činilo mi se da bez profesionalnog iskustva nemam šanse upasti u neki (dobar) restoran, razmišljala sam o nekom tečaju koji bi me usmjerio kad se pojavio taj oglas. Ohrabrilo me to što se nije tražila osoba koja je profesionalni kuhar/ica. Mislim da sam za posao odabrana jer sam se najbolje uklopila u tim. Bila sam mlada osoba sličnog profila kao i ostali zaposlenici, samo sam se u firmi krenula baviti nečim potpuno drugačijim.

Kuhanje u uredu za cijeli tim

Danas svaki radni dan počinje nabavkom za ručak koji će pripremati GIS Cloudovcima – na Dolcu i u trgovinama. Kuha u uredu, a kad dovrši ručak, cijela se tvrtka okupi i objeduje zajedno. Ujedno je to i dnevni sastanak zaposlenika u kojemu se dotiču i poslovnih i privatnih tema u opuštenoj atmosferi, doznajem. Bitan je to dio svakog dana koji mnoge osobe, koje rade u uredima, zanemare te se oslanjaju na pekare i druga brza, nerijetko nezdrava rješenja. Ovako imaju promišljene, izbalansirane, nekad dekadentne, ali uglavnom zdrave obroke i vrijeme u danu kada se svi okupe i komuniciraju i tako rade na izgradnji tima, priča mi Jelena.

Broj ljudi varira pa imamo tablicu pomoću koje pratim tko je na ručku i jede li vege ili mesnu opciju. Neki prosjek je 15-ak obroka na poslu, a ako sam raspoložena kad dođem kući, kuham i dalje. Kako ta funkcija u uredu prije mene nije postojala, dobila sam slobodu da sama osmišljavam jelovnik i povremeno eksperimentiram. Trebalo mi je vremena da se uhodam i da se naviknem kuhati u većim količinama, ali kada sam pohvatala konce, dalje je išlo lako. Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe. U ljudima, sezonskim namirnicama, posjetima dobrim restoranima. Zadnjih dana me jako inspiriraju šume i nedjeljne šetnje u kojima sakupljam jestive gljive.

To se da vidjeti i po njenom Instagram profilu:

Samouka u kuhanju, samouka u fotografiji

A i sama ljubav prema fotografiji, koja se da vidjeti iz svake slike koju kreira, došla je, kao i prema kuhanju, spontano, samouko i zahvaljujući internetu. Njen nadimak @eardur prvo je ime koje si je ikad dala na nekoj društvenoj mreži, fotografskoj stranici na kojoj je objavljivala amaterske fotografije, prisjeća se. Tada su internet, hrana i fotografija bile tri zasebne ljubavi koje su se kasnije ispreplele u ovo što danas radi.

Blog je došao nakon Instagrama i priznajem da tu još imam prostora za napredak. Naprimjer, novosti na Instagramu nikada ne zaboravim updateati, dok blog i Facebook stranica malo pate. 🙂

U fotografiranju, kao i kuhanju, potpuno sam samouka. Išla sam na neke radionice dosta davno, u srednjoj školi, ali nisu se ticale hrane. Volim misliti da je na moju estetiku utjecalo usmjerenje u povijesti umjetnosti, kao i unošenje osobnosti u sve što radim. Crna (ne)boja jest na neki način moj zaštitni znak, i van hrane, ali u zadnje vrijeme najviše u hrani. Svaki put kad vidim neku crnu namirnicu moram je isprobati. Volim i takvo posuđe, pribor i atmosferu na fotografijama.

Suradnja s prehrambenim brendovima, gastronomskim festivalima, restoranima…

Zahvaljujući trudu, a posebice Instagram profilu, ostvarila je i razne suradnje s brendovima kao što je Dukat, sudjelovala je na gastronomskim festivalima te osmišljavala menije restoranima, o čemu, priznaje, nije ni sanjala.

Bio mi je šok kad su me prvi puta nazvali influencericom, nikad prije na to tako nisam gledala. Meni je jako bitna dosljednost u svemu što radim. Iza svega što se nalazi na mom profilu stojim ja sa svojim imenom i jako mi je bitno da vjerujem u to. Dosta mi pomaže što imam stalne prihode i posao povezan s hranom, tako da prilikom odabira manifestacija na kojima ću sudjelovati i brendova koje ću podržati ne moram razmišljati o financijama, odnosno nisu presudne. Tako da radim samo s onim ljudima i brendovima koje bih sama koristila. U tome sam pronašla neku sredinu.

O budućnosti ne razmišlja mnogo – za sada ne razmišlja o “povratku” u struku, jer se tamo ne pronalazi, a u kulinarstvu drži sve opcije otvorene. Planira se fokusirati na projekte, jedan za drugim, smatrajući kako se upravo tako može dogoditi onaj bitan rast i napredak. U međuvremenu, na društvenim nas mrežama inspirira svakodnevno – bilo da tražimo ideju za idući ručak koji ćemo sami praviti ili da tražimo dokaz da se strast i hobi mogu pretvoriti u karijeru, uz pomoć digitalnih kanala.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Najava

Po #prviput poduzetnici u turizmu moraju iskoristiti sve digitalne prilike u turizmu, evo i koje se nude

Nikada prije nije bilo tako bitno pripremiti se za lokalne goste i vjerne stalne goste iz inozemstva, kako za nadolazeću zimsku tako za ljetnu sezonu 2021. A da biste uspjeli morate spremno iskoristiti prilike koje se otvaraju: od novih kanala do natječaja poput Prviput.hr.

Startupi i poslovanje

Domaća industrija video igara o Nanobitu: “Akvizicija će biti slon u trgovini porculana”

Iako je skoro milijardu kuna vrijedna akvizicija Nanobita odjeknula cijelom Hrvatskom puno više tiče se same industrije video igara - što znači ulazak ovako velikog igrača na domaće tržište provjerili smo s osnivačima hrvatskih gaming tvrtki.

Startupi i poslovanje

Hoćete li ući u koaliciju protiv Applea uz vodeće tech tvrtke poput Basecampa, Spotifya i Epic Gamesa?

Sredinom osmog mjeseca upitali smo se: Može li tvorac najpopularnije igre današnjice razbiti duopol Apple i Google trgovina? Čini se da smo dobili odgovor.

Društvene mreže

Ode li Facebook iz EU, veliki biznisi i agencije će se prilagoditi, ali mali – teško

Facebook se ovih dana prijeti kako će povući svoje usluge s tržišta Europske unije. Iako je to malo vjerojatan scenarij, provjerili smo kako bi njegova realizacija izgledala za one koji svoje poslovanje oslanjaju na društvene mreže - male i velike biznise, ali i digitalne agencije.

Startupi i poslovanje

Lekcije 10 godina tehnološke scene su jasne: B2B i profitabilnost prvo, a investicija tek kasnije!

Silicijska dolina je hrvatsku tehnološku scenu učila da bez investicija neće nigdje stići. Deset godina kasnije; Infobip, Nanobit, Infinum i mnogi drugi dokaz su da postoji drugačiji način.

Ecommerce

Što sam ja, a što su OPG-ovci naučili o online prodaji u 6 mjeseci Facebook grupe Virtualni plac

Facebook grupa Virtualni zagrebački plac danas broji 58.000 članova, a prije šest mjeseci nije postojala, kao ni digitalno prisustvo mnogih OPG-ovaca. Što se događalo u međuvremenu?