Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo... - što to znači?

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Gig ekonomija nije nešto novo, već smo imali priliku slušati o (ne)prilikama i fleksibilnosti koje donosi, a mnogi su odavno njezin dio – kako u svijetu, tako i kod nas. No, za Hrvatsku i mnoge druge države gig ekonomija jest “zelena” po pitanju regulacije koja ju može podržati da bude uređen i pravičan sustav.

Ovogodišnje izmjene Zakona o radu po prvi su put uvele pojam platformskog rada u domaće zakonodavstvo, a za početak godine najavljen je i novi sustav nadzora platformskog rada. Na državnoj razini tako se nastavljaju procesi koji su krenuli od Europske unije koja već neko vrijeme intenzivno radi na pitanjima regulacije rada na digitalnim platformama. Sve su to bili povodi GIG konferenciji, koja se danas održala u Zagrebu.

Jedna od najbitnijih stavki na dnevnom redu konferencije bila je najava novog Informacijskog sustava za nadzor platformskog rada, koji je prezentirao Dražen Opalić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi. S njim smo imali priliku dodatno porazgovarati o pitanjima koja prate uvođenje takvog sustava…

Koliko platformskih radnika imamo i koliko rade… Ne znamo.

I to se treba promijeniti. Od 1. siječnja 2024. i bude. Naime, tada se uvodi niz obveza iz novog Zakona o radu koje definiraju i reguliraju rad putem digitalnih platformi. Među njima je i obveza elektroničke evidencije za sve digitalne platforme putem kojih se organizira nekakav rad. Evidencija će se voditi putem spomenutog Informacijskog sustava za nadzor platformskog rada, skraćeno JEER.

Ovo je itekako bitan korak u regulaciji rada putem digitalnih patformi u Hrvatskoj, koji je dosad prilično “na divlje” ušao na mnoga tržišta pa tako i naše. Rezultiralo je to raznim prosvjedima gigera tijekom godina, primarno zbog uvijek iste problematike: pričate nam o fleksibilnosti, ali de facto radimo kao da smo stalni zaposlenici, bez prava koje to prati.

No s novim Zakonom o radu dugoiščekivane promjene su pred vratima. Umjesto samostalnih suradnika/partnera, ljudi koji obavljaju poslove za dostavljačke, prijevozničke i druge razne servise – u okviru onoga što se smatra da je poput stalnog zaposlenja – postat će zaposlenici koji će imati sva prava iz radnog odnosa.

S obzirom na to da postoje na tisuće privremenih i stalnih gigera u Hrvatskoj, možda se pitate kako će se pratiti i regulirati što se događa na terenu? Naime, teško je regulirati segment tržišta rada o kojem nemate točne podatke: tko, koliko, kada i kako radi koristeći te digitalne platforme. A za Hrvatsku jedinstveno, tu je i faktor posrednika, odnosno agregatora… koji dodatno otežavaju procjenu pravog stanja.

JEER-om se stoga planira prikupljati:

  • broj radnika na platformi
  • broj drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad korištenjem digitalne radne platforme (definirani ZOR-om)
  • vrste ugovornih odnosa
  • vrijeme i mjesto obavljanja posla
  • isplate od strane platformi prema agregatorima.

Jedan od razloga ove evidencije je i što trenutno ne postoje pouzdane informacije o tome koliki broj ljudi u Hrvatskoj stalno ili povremeno radi preko digitalnih platformi. Prvi podaci govorili su o 40 tisuća ljudi, neke procjene broje do njih 100.000, dok npr. Podaci Eurofonda (Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) kažu da je gotovo 10 posto stanovnika naše države u nekom trenutku radilo na platformama u posljednjih 6 godina. S početkom primjene ovog sustava takvi bi podaci trebali biti egzaktni.

Strani radnici dodaju i nove varijable u računicu. Zato novi sustav predviđa i spajanje na baze podataka MUP-a radi provjeravanja ima li osoba koja je strani radnik, a za koju je evidentirano da radi putem digitalne radne platforme, važeću i odgovarajuću dozvolu za boravak i rad, dodaje Opalić.

Što s prikupljenom evidencijom?

Prikupljeni podaci prvenstveno će služiti nadzornim službama Državnog inspektorata (prvenstveno Inspekciji rada) i Porezne uprave, kako bi mogle na temelju točnih i pravovremenih informacija planirati ciljane nadzore što će uvelike povećati učinkovitost i broj samih nadzora.

Opalić tu naglašava kako ovaj sustav ima dva cilja: prvi je da spriječi i odvrati uključene od zloupotrebe, a drugi je da nadzorne službe mogu u što kraćem roku reagirati na uočene nepravilnosti.

Kako čujemo sa informacije sa terena, prvi cilj se već pomalo ispunjava na način da su digitalne radne platforme uvele određene provjere svojih partnera (agregatora) te da su same uvele određene mehanizme radi poštivanja odredbi Zakona o radu. Tu prvenstveno mislim na poštivanje odredbi o radnom vremenu radnika. Drugi cilj je, temeljem prikupljenih podataka, uspostaviti kvalitetnu analizu rizika, kako bi nadležne službe mogle vršiti ciljane nadzore upravo tamo gdje će sustav uočiti određene nepravilnosti.

Što se tiče samog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, Opalić navodi da će njihova primarna uloga bit u praćenju ovog novog oblika rada “kako bi nakon određenog vremena mogli s visokim stupnjem izvijesnosti zaključiti je li uvedeno zakonsko uređenje polučilo očekivane uspjehe”.

Ako ne bude tako, podaci prikupljeni putem novog informacijskog sustava JEER služit će analizi stanja odnosno moći ćemo putem njih detektirati problematična područja i točno znati u kojem dijelu takvog zakonskog uređenja možemo napraviti poboljšanja.

Nastavno na to, jasno je da evidencija sama za sebe ne može izravno koristiti radnoj i socijalnoj sigurnosti platformskih radnika, ističe Opalić, ali ona je alat u službi učinkovite primjene zakonskih odredbi koje će utjecati na sklapanje radnih odnosa tamo gdje ih dosada nije bilo ili nije bilo u dovoljnoj mjeri.

Propisane podatke unosit će same digitalne radne platforme

Propisane podatke unosit će same digitalne radne platforme za sebe i svoje agregatore, s time da je postupak maksimalno pojednostavljen jer se odvija putem integracije sustava platformi s informacijskim sustavom JEER, pojašnjava Opalić.

Dakle, podaci se automatski povlače, a tek ako dođe do neke izvanredne situacije (npr. prekida kod uspostavljanja veze između dva sustava, stornirane dostave/vožnje) podaci će se moći „ručno“ unijeti.

Toptal, Upwork freelanceri… ima li to veze s njima?

Tehnički ne. Ako uzmemo u obzir definiciju propisanu Zakonom o radu – gdje je navedeno što čini digitalnu platformu “radnom” jasno je i zašto. Naime, Opalić pojašnjava da je to ona platforma koja korištenjem digitalne tehnologije organizira rad fizičkih osoba koje obavljaju poslove, bilo da se radi o pružanju usluga na određenoj lokaciji ili na daljinu pomoću elektroničkog sredstva.

Nadalje, osnovno obilježje rada putem digitalnih radnih platformi jest upotreba automatiziranog sustava upravljanja u organizaciji rada. Stoga, sve one platforme koje se, sukladno obilježjima njihovog poslovnog modela, prepoznaju u odredbama Zakona o radu, morat će i poslovati prema tim odredbama.

Odredbe Zakona o radu, pa tako i Sustav JEER, dodaje Opalić, ne odnosi na ostale internetske platforme, odnosno na pružatelje usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe ili usluga.

Što čeka one koji se na ovo ogluše?

Kako smo već spomenuli, prikupljeni podaci će služiti nadzornim službama Državnog inspektorata i Porezne uprave kako bi mogli, između ostalog, reagirati na nepravilnosti. Shodno zatečenim situacijama odnosno prekršajima, isti će se po adekvatnim propisima i sankcionirati.

S druge strane, vezano za sam informacijski sustav JEER, najteži je prekršaj propisan upravo za onu digitalnu radnu platformu ili agregatora koji se ne upišu u evidenciju Ministarstva, dodaje Opalić. Novčane kazne za pravnu osobu kreću se od 8,090,00 do 13.270,00 eura.

Međutim, i za nedostavljanje podataka propisan je teži prekršaj za koji je moguće odgovarati novčanom kaznom u rasponu od 4.110,00 do 7.960,00 eura. Set podataka koje je potrebno dostavljati propisan je pravilnikom koji treba stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine, a s kojim su setom podataka platforme već upoznate.

Ove i druge propisane mjere poduzimat će Državni inspektorat Republike Hrvatske.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...