Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo... - što to znači?

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Gig ekonomija nije nešto novo, već smo imali priliku slušati o (ne)prilikama i fleksibilnosti koje donosi, a mnogi su odavno njezin dio – kako u svijetu, tako i kod nas. No, za Hrvatsku i mnoge druge države gig ekonomija jest “zelena” po pitanju regulacije koja ju može podržati da bude uređen i pravičan sustav.

Ovogodišnje izmjene Zakona o radu po prvi su put uvele pojam platformskog rada u domaće zakonodavstvo, a za početak godine najavljen je i novi sustav nadzora platformskog rada. Na državnoj razini tako se nastavljaju procesi koji su krenuli od Europske unije koja već neko vrijeme intenzivno radi na pitanjima regulacije rada na digitalnim platformama. Sve su to bili povodi GIG konferenciji, koja se danas održala u Zagrebu.

Jedna od najbitnijih stavki na dnevnom redu konferencije bila je najava novog Informacijskog sustava za nadzor platformskog rada, koji je prezentirao Dražen Opalić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi. S njim smo imali priliku dodatno porazgovarati o pitanjima koja prate uvođenje takvog sustava…

Koliko platformskih radnika imamo i koliko rade… Ne znamo.

I to se treba promijeniti. Od 1. siječnja 2024. i bude. Naime, tada se uvodi niz obveza iz novog Zakona o radu koje definiraju i reguliraju rad putem digitalnih platformi. Među njima je i obveza elektroničke evidencije za sve digitalne platforme putem kojih se organizira nekakav rad. Evidencija će se voditi putem spomenutog Informacijskog sustava za nadzor platformskog rada, skraćeno JEER.

Ovo je itekako bitan korak u regulaciji rada putem digitalnih patformi u Hrvatskoj, koji je dosad prilično “na divlje” ušao na mnoga tržišta pa tako i naše. Rezultiralo je to raznim prosvjedima gigera tijekom godina, primarno zbog uvijek iste problematike: pričate nam o fleksibilnosti, ali de facto radimo kao da smo stalni zaposlenici, bez prava koje to prati.

No s novim Zakonom o radu dugoiščekivane promjene su pred vratima. Umjesto samostalnih suradnika/partnera, ljudi koji obavljaju poslove za dostavljačke, prijevozničke i druge razne servise – u okviru onoga što se smatra da je poput stalnog zaposlenja – postat će zaposlenici koji će imati sva prava iz radnog odnosa.

S obzirom na to da postoje na tisuće privremenih i stalnih gigera u Hrvatskoj, možda se pitate kako će se pratiti i regulirati što se događa na terenu? Naime, teško je regulirati segment tržišta rada o kojem nemate točne podatke: tko, koliko, kada i kako radi koristeći te digitalne platforme. A za Hrvatsku jedinstveno, tu je i faktor posrednika, odnosno agregatora… koji dodatno otežavaju procjenu pravog stanja.

JEER-om se stoga planira prikupljati:

  • broj radnika na platformi
  • broj drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad korištenjem digitalne radne platforme (definirani ZOR-om)
  • vrste ugovornih odnosa
  • vrijeme i mjesto obavljanja posla
  • isplate od strane platformi prema agregatorima.

Jedan od razloga ove evidencije je i što trenutno ne postoje pouzdane informacije o tome koliki broj ljudi u Hrvatskoj stalno ili povremeno radi preko digitalnih platformi. Prvi podaci govorili su o 40 tisuća ljudi, neke procjene broje do njih 100.000, dok npr. Podaci Eurofonda (Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) kažu da je gotovo 10 posto stanovnika naše države u nekom trenutku radilo na platformama u posljednjih 6 godina. S početkom primjene ovog sustava takvi bi podaci trebali biti egzaktni.

Strani radnici dodaju i nove varijable u računicu. Zato novi sustav predviđa i spajanje na baze podataka MUP-a radi provjeravanja ima li osoba koja je strani radnik, a za koju je evidentirano da radi putem digitalne radne platforme, važeću i odgovarajuću dozvolu za boravak i rad, dodaje Opalić.

Što s prikupljenom evidencijom?

Prikupljeni podaci prvenstveno će služiti nadzornim službama Državnog inspektorata (prvenstveno Inspekciji rada) i Porezne uprave, kako bi mogle na temelju točnih i pravovremenih informacija planirati ciljane nadzore što će uvelike povećati učinkovitost i broj samih nadzora.

Opalić tu naglašava kako ovaj sustav ima dva cilja: prvi je da spriječi i odvrati uključene od zloupotrebe, a drugi je da nadzorne službe mogu u što kraćem roku reagirati na uočene nepravilnosti.

Kako čujemo sa informacije sa terena, prvi cilj se već pomalo ispunjava na način da su digitalne radne platforme uvele određene provjere svojih partnera (agregatora) te da su same uvele određene mehanizme radi poštivanja odredbi Zakona o radu. Tu prvenstveno mislim na poštivanje odredbi o radnom vremenu radnika. Drugi cilj je, temeljem prikupljenih podataka, uspostaviti kvalitetnu analizu rizika, kako bi nadležne službe mogle vršiti ciljane nadzore upravo tamo gdje će sustav uočiti određene nepravilnosti.

Što se tiče samog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, Opalić navodi da će njihova primarna uloga bit u praćenju ovog novog oblika rada “kako bi nakon određenog vremena mogli s visokim stupnjem izvijesnosti zaključiti je li uvedeno zakonsko uređenje polučilo očekivane uspjehe”.

Ako ne bude tako, podaci prikupljeni putem novog informacijskog sustava JEER služit će analizi stanja odnosno moći ćemo putem njih detektirati problematična područja i točno znati u kojem dijelu takvog zakonskog uređenja možemo napraviti poboljšanja.

Nastavno na to, jasno je da evidencija sama za sebe ne može izravno koristiti radnoj i socijalnoj sigurnosti platformskih radnika, ističe Opalić, ali ona je alat u službi učinkovite primjene zakonskih odredbi koje će utjecati na sklapanje radnih odnosa tamo gdje ih dosada nije bilo ili nije bilo u dovoljnoj mjeri.

Propisane podatke unosit će same digitalne radne platforme

Propisane podatke unosit će same digitalne radne platforme za sebe i svoje agregatore, s time da je postupak maksimalno pojednostavljen jer se odvija putem integracije sustava platformi s informacijskim sustavom JEER, pojašnjava Opalić.

Dakle, podaci se automatski povlače, a tek ako dođe do neke izvanredne situacije (npr. prekida kod uspostavljanja veze između dva sustava, stornirane dostave/vožnje) podaci će se moći „ručno“ unijeti.

Toptal, Upwork freelanceri… ima li to veze s njima?

Tehnički ne. Ako uzmemo u obzir definiciju propisanu Zakonom o radu – gdje je navedeno što čini digitalnu platformu “radnom” jasno je i zašto. Naime, Opalić pojašnjava da je to ona platforma koja korištenjem digitalne tehnologije organizira rad fizičkih osoba koje obavljaju poslove, bilo da se radi o pružanju usluga na određenoj lokaciji ili na daljinu pomoću elektroničkog sredstva.

Nadalje, osnovno obilježje rada putem digitalnih radnih platformi jest upotreba automatiziranog sustava upravljanja u organizaciji rada. Stoga, sve one platforme koje se, sukladno obilježjima njihovog poslovnog modela, prepoznaju u odredbama Zakona o radu, morat će i poslovati prema tim odredbama.

Odredbe Zakona o radu, pa tako i Sustav JEER, dodaje Opalić, ne odnosi na ostale internetske platforme, odnosno na pružatelje usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe ili usluga.

Što čeka one koji se na ovo ogluše?

Kako smo već spomenuli, prikupljeni podaci će služiti nadzornim službama Državnog inspektorata i Porezne uprave kako bi mogli, između ostalog, reagirati na nepravilnosti. Shodno zatečenim situacijama odnosno prekršajima, isti će se po adekvatnim propisima i sankcionirati.

S druge strane, vezano za sam informacijski sustav JEER, najteži je prekršaj propisan upravo za onu digitalnu radnu platformu ili agregatora koji se ne upišu u evidenciju Ministarstva, dodaje Opalić. Novčane kazne za pravnu osobu kreću se od 8,090,00 do 13.270,00 eura.

Međutim, i za nedostavljanje podataka propisan je teži prekršaj za koji je moguće odgovarati novčanom kaznom u rasponu od 4.110,00 do 7.960,00 eura. Set podataka koje je potrebno dostavljati propisan je pravilnikom koji treba stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine, a s kojim su setom podataka platforme već upoznate.

Ove i druge propisane mjere poduzimat će Državni inspektorat Republike Hrvatske.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.