Jeb*o vas bull run

Jeb*o vas bull run

Tržište kripto medvjeda vladalo je duge dvije godine pa je aktualno navijanje za povratak bikova očekivana ljudska rabota. No svođenje tehnologije na cjenovni lunapark loži površne narative koji uporno iskrivljuju web3 industriju - i tako već 15 godina.

Nassima Taleba ste vjerojatno upoznali kroz njegovu “Black Swan” knjigu, no meni je zapeo za oko kada je Bakiću tvitnuo da je idiot. Momci su se nešto porječkali oko pandemije pa me Nassimovo skakanje iz domene u domenu podosta impresioniralo. Silly me.

Naime, Taleb – uz to što deklasira kauč-epidemiologe – konstantno podbada i web3 društvo; a radi to u stilu vikend ekonomista  (“ma sve je to ponzi”), prašnjavog developera (“što će nam blockchain kad već imamo SQL”) ili one dosadne FinTech posvuduše (“pa Visa obrađuje 56 tisuća transakcija u sekundi, daleko su kripto braća od toga”). 

Web3 zajednica je, nadam se, već oguglala na izlizane kvazi-argumente (Visa zapravo obrađuje 1700 transakcija u sekundi); no srce mi je preskočilo kada je Taleb izveo old-school statistički trik koji više priliči obitelji Trotter nego jednom emeritusu.

Profesor je uzeo grafikon (tada) lošeg stanja na kriptu tržištu te dovitljivo izjavio da Bitcoinov pad volumena trgovanja od 2021. pa nadalje označava imploziju kriptovaluta! Naravno da je zaboravio prikazati bujanje od 2009. do 2021; ali i fakt da trenutno izlazimo iz *devete* kripto zime – koja i nije baš nešto ledila pošto smo u 2011., 2013. i 2018. znali prekrižiti i do 93% tržišne vrijednosti. 🥶

No ovo sve ne pišem radi Taleba i njegove “tehničke analize” medvjeda, već poradi momenta da mediji, društvenjaci i značajan dio tech zajednice koriste cijene kriptovaluta kao narativni kerozin za plitke pričice. Prema njihovom mišljenju, web3 je jedno veliko polje prijevara, brzog obogaćivanja i tehnološkog vrludanja – što podmuklo deklasira većinu tihih napora u stvaranju otvorenijeg interneta koji korisnika stavlja na prvo mjesto. 

Bit problema leži u tome da smo mi, kao web3 zajednica, glavni uzrok takvog stanja.

Inspekcija očitog

Bitcoin, Ethereum i ostale web3 tehnologije proglašavane su mrtvima već preko 474 puta, a temeljni razlog lakoće kojom se Taleb i razni mediji razbacuju takvim predviđanjima konstantno prolazi ispod radara. Naime, web3 je prva i jedina tehnologija koja u sebi sadržava nativnu klasu imovine. Samim time će uvijek biti podložna simplificiranju i površnom analiziranju, a taj balast “egzaktne tržišne cijene” nešto je što igle, čipovi i lokomotive nisu trebali tegliti.  

Kripto ima i jedno vezano svojstvo o kojem Gaming, eCommerce, Mixed Reality, a ponajviše AI timovi mogu samo sanjati – web3 je i tehnologija i imovina u koju se ulaže bez ikakvog centraliziranog odobrenja > što stvara nezaustavljivo poduzetništvo i bottom-up garažnu inovaciju >  a koja nas pak vodi do prve poante teksta i tzv. Lindy zakona koji kaže da se tehnologije sve teže i teže riješiti čim se ona sve više i više koristi

Uzmite za primjer broj developera i njihovih code-comitova gdje ispada da bikova i medvjeda u razvoju web3 tehnologije praktički i nema. Interesantno je da se na grafu vidi i tzv. “čišćenje tržišta” koje se tradicionalno odvija tijekom medvjeđeg ciklusa, a čije ste invokacije mogli čuti od starijih kripto-tvrdokoraca.

E sad, lako je napadati twitter, novine i televiziju za sve što je krivo u kriptu, no to su uglavnom lijene diskusije. Kao što je Ivana Galić Baksa pričala na konferenciji Web3 Tales – “mediji imaju svoje interne edukacijske izazove”, no nisu oni ti koji su izmislili “wen token” poklič, bombastične ICO navlakuše te discordane pump & dump sheme kojih se ne bi posramio ni kasnonoćni World Of Warcraft raid.

Drugim riječima, mediji mogu biti odgovorni za nedostatak istraživačkog duha i internog znanja; no u prošloj kolumni sam već pisao da kripto više nije igraonica – te da je nedostatak samokritičnosti i edukacije prema javnosti tradicionalni problem svih tech zajednica, uključujući i web3.

Zadnja CoinTelegraph muljaža s najavom BlackRock Bitcoin fonda kako bi napumpali cijenu bitcoina oslikava tu spregu odgovornosti između graditelja i medija, a također nas vraća i na naslov teksta te velikog slona u kripto sobi – nabrundavanje na spot ETF-ove.

Dva-tri klika do Bitcoin Spot ETF-a

Trenutni bull run pokliči pogonjeni su s par simultanih narativa – Amerika ipak neće u recesiju, inflacija se ponešto smiruje, “tehnološki” NASDAQ (koji koliko toliko korelira s kripto industrijom) je živnuo; a sve navedeno utječe na tržište softvera koje se konačno uzdiže iz pepela.

No najvažnija štorija ipak je skorašnje odobrenje dugoočekivanih Bitcoin i Ethereum Spot Exchange Traded fondova (ETF). 

Kratki rezime ako zadnjih mjeseci niste pratili fondovski prostor – Spot ETF je tradicionalni financijski (TradFi) proizvod koji omogućava korisnicima (retail) i organizacijama da investiraju u neko dobro bez da to isto dobro fizički posjeduju.

Recimo da njušite rast cijene pšenice, jabuka ili još bolje bakra… vi želite iskoristiti tu priliku, no trenutno u garaži ne možete skladištiti dvije tone robe. Tu na scenu stupaju spot ETF instrumenti koji vam omogućuju da upalite Revolut – te kroz dva tri klika investirate u taj mekani metal. 

Banke i fondovi mogu zapakirati bilo što u ETF – naftu, žito, obveznice, grupu dionica – ili pak sve dionice iz neke industrije – npr. solare ili električna vozila. Da budem precizniji, bankari mogu zapakirati sve što je na tržištu legalno za zapakirati; no kriptovalute u SAD-u nisu bile dio tog miljea. Barem do nedavno.

Situacija bi se trebala promijeniti tijekom siječnja jer se trenutno očekuje SEC-evo odobrenje 13 Bitcoin-based spot ETF-ova. Ethereum bi pak trebao dobiti svoje spot fondove na proljeće 2024. 

Zašto je to bitno za web3?

Spot ETF-ovi su postojeća financijska “infrastruktura” koju banke, burze, brokeri te za tržište SAD-a važni “advisory” koriste po već utabanim operativama i regulama. 

Prevedeno, spot ETF-ovi otvaraju kripto prema velikim ulagačima koji poradi svojih dosadašnjih internih, tehničkih i ostalih razloga ne smiju, neće ili ne mogu držati kripto novčanik bilo koje vrste. Čisto da osjetite skalu – te institucije drže otprilike 48 bilijuna dolara što je u trenutku pisanja 32 puta vrjednije od kompletne web3 industrije.

Galaxy Research je oprezno procijenio da bi Bitcoin ekosustav mogao doživjeti priljev od barem 14 milijardi dolara u prvoj godini rada tih kripto spot fondova – što bi moglo podići cijenu bitcoina i do 74%. 

No i ptice na grani znaju da morate paziti s čitanjem svakojakih tekstova na internetu; a slijedi i obavezna antiteza od klike koja smatra da su spot fondovi jedan veliki nothingburger

  • Bitcoin spot ETF već postoji u Kanadi i taj mu život na sjeveru nije donio neki uspjeh. 
  • Također postoji i moment da je najava spot ETF-ova već ugrađena u postojeću cijenu bitcoina ili ethera
  • Treći (upitni) argument je da velike institucije mogu doći do kripto imovine na druge načine (Coinbase Custody, Krakenova Etana itd.), tako da im spot fondovi i nisu baš neka nova alatka.
  • Postoji (isto upitna) vjerojatnost da SEC odgodi odobrenje fondova do daljnjega

Suma sumarum, spot fondovi ipak grade neke nove mostove i potpomažu puštanju kripto papaka kroz cijelu ekonomiju; no njihovo lansiranje ima dvije interesantnije pozadinske priče – priče koje su nam daleko značajnije za web3 od samog utjecaja na cijene kriptovaluta.

Tri uspavana kralja

Dolazak Fidelityja, BlackRocka i ostalih fondova posljedica je postupnog prihvaćanja kripto industrije od strane Wall Streeta (Lindy again); ali i trenutnim preslagivanjem tržišta gdje se na kripto gleda kao na “hot sauce” – što je klasa non-dosadne imovine koja osigurava bolje prinose uz minimalne promjene na portfelju. 

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

No pravi razlog fondovskog ulaska u web3 su Generacija Z to jest – njihovi budući klijenti koji se već sada skejtaju po bukvalno svakoj kekspay reklami. Naime, trenutno se odvija velika migracija bogatstva od boomera prema milenijalcima i mlađima, a upravo se njima želi dodvoriti moćni Larry Fink (BlackRock) koji gle odjednom 😇 divani da je kripto flight to quality. Fink je očito pretplaćen na Grayscale newsletter koji piše da 58% milenijalaca i 54% Gen Z populacije vidi kripto kao budućnost financija.

Druga priča nagovještava promjenu strukture kripto ulagača. BlackRock je inače – uz Vanguard i State Street – dio ogromne financijske trijade koja je u zadnjih tridesetak godina dovela do velike pasivizacije investitora

To za kripto industriju znači da će sve više i više vlasnika kripto imovine biti pasivni fondovi i njihovi uspavani klijenti – a kojih nije niti najmanja briga za nativni web3 koncept kako bi svatko trebao čuvati svoj wallet, aktivno glasati na DAO skupštinama te doma u špajzi vrtiti validator ili dva. 

Iako dolazak ETF instrumenata podiže kredibilitet kripto ekosustava; sami fondovi definitivno neće promijeniti tehnološke fundamente, čak štoviše, fondovi bi inovacijske napore mogli i usporiti. Pročitajte tekst od Kotarskog na Arhivanalitici koji opisuje da pasivizacija ulagača vodi do pada konkurentnosti i letargije inovativnosti. I tu dolazimo do druge poante teksta i glavne web3 problematike – nedostatka naširoko korištenih aplikacija.

Poganje na drugom katu

Na web3 konferencijama odjekuju uglavnom arhitekturalne debate. Otvara li Solana ambasadu na Ethereumu; hoće li Bitcoin prigrliti NFT-eve, što je točno rizik s restakingom te kakva je to NEAR politika oko Ethereuma… samo je mali presjek infrastrukturnih dramica, lišena ikakvih realnih end-user interaktivnosti.

OK, ovdje moram biti fer i popisati da stablecoinsi polako postaju ono što su bitcoin i ether (ironično) trebali biti => medij digitalne razmjene (Medium Of Exchange); da se NFT više ne spominju kao sličice već kao nove eCommerce/Gaming interaktivnosti; te da spomenuti kraljevi gledaju na kripto kao na dugoročni Store Of Value.

Neki će ovlaš reći da je fokus na infrastrukturu easy play web3 društva te da je lakše obećavati dalekosežne tehnologije koje će nas “jednog dana” izuti iz cipela, nego se recimo baviti aplikacijama i paklom B2C korisničke podrške. Prava je situacija (kako to obično ide) mrvicu kompliciranija.

Temeljni razlog kripto “infra” narativa pogone investitori i realna poslovna potreba da se u web3 svijet preslikaju postojeći modeli cloud infrastrukture (AWS, Azure, Google Cloud) – koji su se već dokazali kao zamamna safe bet cash kravica; ali i kao nova geopolitička artiljerija.

Zašto potencijal web3 industrije mjerimo cijenom kriptovaluta?

Tokenomija kao blagoslov i prokletstvo web3 svijeta ide ruku pod ruku s takvim fokusom na infrastrukturu. Ana Marija, Antonija i Mia već su pričale o tom duotonu; a pišem i komprimiranu verziju … Budući “potencijalni” tokeni osiguravaju bolji povrat na uložena VC sredstva te brdo medijskih naslova; ali s druge strane privlače i nove scammere, airdrop farmere, tehnološke turiste i copycat projekte (a ne nove realne korisnike) > što uz neprekidne bull run pokliče zaziva istu dosadnu povratnu petlju generiranja infra-only projekata.

Ironično je što takav tehnološki circlejerk – gdje svaki web3 tim želi stvoriti svoju verziju novog interneta – zapravo potiče 4 tržišne fragmentacije:

  • na strani aplikacija gdje developeri moraju ugraditi i više od 10 login opcija kako bi pokrili sve korisničke potrebe
  • na strani regulative gdje vlade konstantno vrludaju oko kripto regulacije, gurajući nove vrste digitalne imovine u neka stara perom-pisana-pravila
  • na strani korisnika koji će očito morati doktorirati na “Rabbit Hole” fakultetu ne bi li polovili sva kripto pravila
  • ali i na strani investitora gdje čak 70% VC novca (7 milijardi dolara nakupljeno u zadnje dvije godine) čeka na deployment tj. ne može pronaći product-market-fit

Kripto je hardverska, a ne softverska industrija

Ono što također tipično čujete po kuloarima je we’re so early i da će masovna adopcija “kada tada doći”, no Bitcoin postoji već 15 godina, pametne ugovore imamo 10 godina, a blockspace zjapi prazan i više od pet godina. Postavlja se pitanje jesmo li još mladi ili su ovo sve eoni u digitalnoj branši?

Kada uzmete u obzir da je eCommerce industriji trebalo 30 godina da dođe na cca 20% ukupnog retail volumena; da je Appleov Vision Pro posljedica 60 godina trnovitog VR razvoja, a da se umjetna inteligencija vukla 80 godina dok nije počela sintetizirati smisleni tekst – onda sa sigurne udaljenosti možemo reći da je web3 relativno friški napor – te da nas čeka još puno bikova i medvjeda.

A pravi izazov kripto zajednici zapravo nisu BlackRock fondovi, promjene strukture hodlera, balkanizacija infrastrukture i opisane 4 fragmentacije – već potreba da se na razvoj infrastrukture i aplikacija gleda kroz novu i drugačiju prizmu gdje tokenizacija i evolucija tradicionalnih web tlocrta neće biti prva pomisao.

Jer kada malo bolje pogledate, razvoj nepovratnih, necenzurabilnih i sastavljivih Web3 aplikacija bliži je razvoju hardvera ili još bolje automobila koji kada jednom napuste tvornicu imaju svoj vlastiti “život” – kojeg ne možete u web2 agile stilu 🙄 brzinski fixati u petak navečer. Drugim riječima, nepromjenjiva i decentralizirana priroda sustava čini razvoj pametnih ugovora i moderne tokenomije daleko težim i odgovornijim poslom od sklepanih move fast, break things aplikacija. 

Čak štoviše, jedan bug dokazano dovodi do izgubljenih milijardi – i to ne samo unutar vaše aplikacije već i svih vezanih igrača (composability kao još jedan duoton). Zato mi se u globalu čini da bi našem web3 društvancu bilo mudrije da posluša Alberta Gajšaka, nego da se razbacuje libertarijanskim kripto manifestima.

No ovo sve već znamo. Velike promjene u tehnološkoj dominaciji nisu generalno dolazile od novog proizvoda koji radi staru stvar na bolji način – već od procesa, platformi ili proizvoda koji uvode potpuno novi mindset i pravila igre. 

Ovaj tekst zato i nije kao onaj klišeizirani It’s time to build proziv; već više ispuhivanje da se konačno maknemo od toksičnih bull run smetnji i perpetuiranja slijepih “hopium” narativa da je tržište kriptovaluta – umjesto novih aplikacija i svježeg razmišljanja – ono što određuje vrijednost web3 tehnologije. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

One su matematičarke, inženjerke, statističarke… upoznajte Compingove stručnjakinje za podatke!

Koliko je važna činjenica da u jednoj od vodećih domaćih informatičkih tvrtki u podatkovnoj znanosti važnu ulogu i većinu imaju žene pokazuju i neka svjetska istraživanja.

Programiranje

Što softverski inženjeri (ne) žele na poslu? Sudjelujte u istraživanju!

Prošlo je vrijeme kada su se poslodavci u IT-ju razbacivali pozicijama i benefitima, no to ne znači nebrigu o kadru koji žele zadržati, ali i ubuduće privući. Evo prilike da im kažete što vam je važno...

Startupi

Zagrebački startup Farseer: Kod nas zime nema, spremni smo razvaliti područje financijskog planiranja

Zagrebačka tvrtka Farseer niže poslovne uspjehe jedan za drugim. Nakon strelovitog rasta, prošlogodišnje investicije te uspješnih suradnji s nekim od najvećih regionalnih i globalnih tvrtki, ovaj softver za financijsko planiranje nedavno je dospio u društvo najboljih svjetskih alata u svojoj kategoriji.

Tvrtke i poslovanje

Infobip Shift Miami: Drugo izdanje obilježilo više partnera, izlagača, govornika, a i posjetitelja!

Povratak hrvatske konferencije u SAD ispunio je sva očekivanja organizatora te dodatno učvrstio Infobipovu poziciju na izazovnom američkom tržištu

Intervju

Svjetski “kamp za analitičare” stiže u Split: “Uvijek ćemo trebati ljude koji mogu razumjeti ponašanje ljudi online…”

MeasureCamp je sve samo ne obična konferencija, a možda joj je upravo to priskrbilo priznat status u svijetu analitike, s 140+ događanja u više od 35 gradova. U razgovoru s analitičkim veteranom i organizatorom MeasureCampa otkrivamo više o splitskom izdanju - i analitičkim tekovinama.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.